| CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI PRAVA NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJEKK.1 KONE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Nastup mira. Ono, za čim svako plemenito srce ži- vo čezne, regbi brzo će da se ispuni. Svi- će nam zora ljepšeg dana, dana mira, kad će da prestane ovo krvoproliće i ine ne- volje, te ih bič rata sa sobom_ vuče. Sa Rusijom je po zadnjim vijestima sklopljeno primirje na cijeloj fronti, a započimlju;pre- govoriji o općem miru. Ovaj. je dogogjaj od najveće zamaši- tosti i u vojničkom i;u gospodarskom i u političkom pogledu;za sadašnjost; i buduć- nost, a da i než govorimo ot humanitarnoj strani ovog plemenitog djela.\Primirje.i mir sa Rusijom vučel sa sobom nedoglednih posljedica i izazivlje najrazličitija čuvstva u cijelom svijetu. Dojam mirovne ponude izazvao je u ruskom narodu pravu omamu radosti i ve- selja. Vijest se je po cijelojizemlji raširila munjevitom - brzinom, te svagdjelizazvala najveće veselje. A kako i ne_bi, kadjje vi- jest otmiru odjeknula baš iz srca ruskoga naroda. Jer nije za mir samo sadanja ruska vlada g»boljševika«, nego još višezruski na- rod. Nikakova promjena vlade u Rusiji nije kadra, da “ promijeni mirovnešželje ruskog naroda. Značajno je pak i to, da je na ruskoj fronti nastalo prije; faktično primirje, nego li je formalno bilofutanačeno. Od čete do čete širila se je vijest i svuda se je obu- stavljalo daljnje ratovanje, prije nego li je stiglo o tom službeno saopćenje. Starije se godine već raspuštaju, a mnogi su voj- nici sami počeli da se vraćaju kući, što je dokaz, kako je želja za mirom obuhvatila već i vojsku na frontama. Rusija sad ima da izvrši tešku zadaću svog unutrnjeg. uregjenja. Uz Finsku traže još svoju nezavisnost i Ukrajina i Besarabija, te izgleda po sve- mu, da će Rusija postati udruženje, fede- racija malenih samostalnih republika. Moderni historički koncerti. Miko 1. Ojivanović. Dok mođerni glazbeni futuristi ruše sve što je u glazbi staro, drugi kušaju da uz novo uzdrže staro a i da? ga opet podigna. Uvijek ima kao što skeptika, koji smatraju prostim pre- jivanjem svake vrste stare glazbe, tako i što- vatelja i ljubitelja one stare instrumentalne i vo- kalne glazbe, koju su izvagjali u salonima, u manastirima i na sijelima pregji naši, praoci naši i našeg sadašnjeg pokoljenja. To su bili uz cr- gospari i gosparići, vlastela i drugi Njih su zanosile kompozicije više i ma- nje glasoviti skladatelja 16., 17. i 18. vijeka. Te su izvagjali oni na instrumen- tima, koji zaslužuju našu pažnju ; od tih tstarih instrumenata nekoji se više i ne sviraju. Oni su pohranjeni u raznim historičkim muzikalnim mu- u manastirima te u bogatim zbirkama. privatnika. Ovi se drže one: »apasimo, dok je na vrijeme, što je vrijedno spa- i : siti«, te su uvelike ponosni na takove dragocjene | IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 530 PARA PO PETIT RETKU U DUBROVNIKU, 8. DECEMBRA 1917. Centralne se vlasti ćute | zadovoljne, da" je njihovim mirovnim nastojanjima, oso- bito mirovnoj ponudi našeg Vladara pri nastupu na prijestolje otrag godine dana, prva došla uffsusret Rusija, najveći i naj- opasniji neprijatelj. U vojničkom=pogledu nastat će mirom odterećenje najdulje fronte, od Sjevernog do Crnog mora, a u gospo- darskom pogledužotvaraju se novi vidici. Glas o sklopljenom primirju,* usprkos svih jintriga Engleške, prenerazio je i po- razio redove Entente. Engleška sad bijesni protiv Rusije, Francuska očajava rad_svo- jih kapitala, a Italija je sva u strahu nezna- jući, što je čeka. Amerika pako, koja bi imala nadomjestiti gubitak Rusije svojim mi- lijunima vojnika, tješi;svoje; saveznike i pre- poruča; im, da budu ustrpljivi i sa Rusijom. Ententa neće da ješ prizna novu rusku vladu i prijeti Rusiji svim mogućim grož- njama financijalne naravi. Ali Rusija se ne- ma česa_bojati ni už tom, a još manje u vojničkom pogledu ententina bijesa, jer je u Rusijižuložen silni novac francuski;i7en- gleški koli u državnim dugovima, toli u raznim poduzećima, a da se;i ne spominje ratna oprema. Više može da naudi Rusija Ententi nego li obratno. Engleška se grozi Rusiji Amerikom i Japanom, ali ona sama više, preda; od nad- moći tih svojih saveznika, (nego li Rusija. Amerika je daleko, a Japan je lukav, da bi htio išta učiniti za interes Engleške. Sa centralnim je pak vlastima Rusija prirodni saveznik, u njihovom savezu najljepše' će se razvijati njezina trgovina; njihovi se in- teresi ne križaju, a s njihovom pomoći mo- ći će da odoli engleškom utjecaju u Persiji. Sad pak nastaje najinteresantnije;pita- nje, hoće li Ententa » smatrati Rusiju ,kao neutralnu državu, ili će joj navijestiti rat, ili će pak;slijediti?njezin; primjer, te zapo- djenut i sa svoje strane mirovne pregovo- re. Da je pitanje mira sa Rusijom ozbiljno i stalno, pokazuje i držanje Rumunjske, ko- ja se nalazi sada ocijepljena od svojih sa- bilo je u listovima spomena o takovim zanimi- vim“koncertima, priregjenim u Milanu, Berlinu, Eisenach-u (rodnom mjestu I. Sebastijana Bacha), Londonu, New-Yorku, a i u Beču, Zagrebu, Pragu i drugovdje. Koncerti se ovakovi davaju, razumi- je se, pred pozvanim otmjenim slušaocima, koji se zanimaju uopće za prošlost, a;napose za ova- kove vrste glazbe.2Za njihlje takav večernji kon- cerat u rasvijetljenom svetištu zvukova jedan dogagjaj. Jedan dosta zanimivi takav historički kon- cerat bio je priregjen u marču g. 1914 u Milanu.') Tko je one večeri pristupio u koncertnu onu milansku dvoranu, mogao je reći da je u »sette- centu« : skok je bio izžsadašnjosti za dva vijeka natrag u pogledu : glazbe, kostima, instrumenata. Iluzija ipak nije bila potpuna,initižje to mogla biti. Pred ulazom u zgradu zbile su | poredane kočije i automobili, mjesto pozlaćenih' zatvorenih nosiljaka sa napudranim lakejima u nagjingjire- noj odori. Na pozornici priregjenoj zajčlanove koncerta bila je »spineta« ižčetiri masivna sje- dala s visokim oslonima podstavljena nešto istro- šenim damaskom i baršunom. A gdje su bili kićeni plemenitaši, gizdelini s galantnim ispraznim klanjanjima, s) kutijicom praška burmuta, s perukom završenom s kode- gonom, s očalinom, s širokim rukavima obrub» ljenim s creme-čipkama, naprahani, “ iznačinjani, imajući oko vreta krovatu s fibijom, s kratkom | elegantnom velatom izviše koljena, s uskim i kratkim gaćama od skarlata do koljena, s čentu- veznika," pak je; prisiljena, da i ona traži mir sa/ centralnim“ vlastima. Neće li sve ovo imat da bude početak svršetka ovog groz- nog rata ? g Sastanak delegacija. U ponedjeljak, 3. ov. mj. sastala se je au- strijska "delegacija i držala prvu sjednicu. Došli su gotovo svi delegati. Na galerijama je/bilo mnogo'; narodnih zastupnika i članova gospodske kuće. Predsjednikom je izabran kr- šćansko-socijalni narodni zastupnik Hauser. Pred- sjednik je rekao, da s velikim veseljem pozdrav- lja tračak nade; neka našemu uređu spoljašnih poslova uspije.da se oživotvore vesele nade u skori mir. Predsjednik je završio govor riječima u slavu cara i kralja s poklikom živio, što su delegati oduševljeno opetovali. Potpredsjednikcm je izabran Poljak, član gospodske kuće dr. Bilinski. Ministar izvanjskih poslova grof Czernin, prikazao je budgetni provizorij za godinu 1916.-17. Prema ovome 'iznose ratni troškovi u dosadašnje tri ratne godine četrdeset i tri milijarde kruna. Za proračunsku su godinu 1917.-18., ako bi rat potrajao kroz cijelu proračunsku godinu, pred- vigjeni su ratni troškovi sa 20 milijardi kruna. Njemački delegati i Ukrajinac vitez Wasilka podniješe prijedlog, neka delegacija zaključi, da austrijska; delegacija odobrava politiku; ministra izvanjskih "poslova, koja ide za tim, da u spo- razumu sa saveznićima što prije postigne! opći, trajni i/časni mir, koji osigurava teritorijalni in- tegritet austro-ugarske .monarhije_i ;njezin budući slobodni razvitak na političkom i gospodarskom području. Delegat Oaszynski i drugovi izniješe pri- jedlog, neka bi?delegacija zaključila,\ da austrij- ska delegacija odobrava politiku?grofa Czernina, da što prije zaključi mir i očekuje, da će se mi- nistar zauzeti za najuspješniji način“ kod'" mirov- nih pregovora za ostvarenje narodnih prava polj- skog naroda u poljskoj državi i istodobno za osiguranje interesa monarhije, Delegat Stanek predloži, da se izabere mi- rovno vijeće monarhije. Delegat Korner i drugovi iznose prijedlog za čuvanje imunitetnoga prava Klofača i bivšeg de- legata Kramarža. Delegat je .Stanek na koncu sjednice dao izjavu u ime čeških i jugoslavenskih delegata radi prava samoopredjcljenja. naroda, pri čemu | rinima i s fibijama"pod koljenima, s+klobukom galunanim, s crevljicama uskim i visokim peti cama, sa štapom s ručicom od ambre? Mjesto ovih bila su tu ozbiljna gospoda i mladost u dvorani pod lusterom sa 100 elektr. svijeća, u modernim odorama, u uglovima i sa strana, eda mogu imati boljeg mjestažgospogje, koje su tu bile u većini, Ove su u raznolikim modernim zimskim odijelima, s više manje uskim suknjama, s klo- bucimaju raznim dimensijama,(s crevljicama od lake,\fna uzahnim sitnim stolicama. Nema tu »gosp4«_lijepih i dražesnih sa širokom suknjom (»krinolinom«), s povlakom, s kaškatama (širo- kim rukavima), s visokim naprašenim frizurama na glavi, s elegantnim svilenim crevljicama. Ne- ma kod njih kutijic& s čersom i s bjakom, s crnim piknjastim flasterima za lice, s raznim parfumima. Rečeno je prije, da je tu bio prikazan »set- tecento«, Da, u koncertnim virtuozima, te sastav- ljahu t. zv. »quartetto2d' amore«. Tu su :jsvirač violina, svirač basa,dva svirača viole. Na,jima se ističu velate s širokim rukavima (ima ih s cre- me«čipkama) razne boje: žuta izvezena na cvje- tove, zelena od svile, modrikasta, crvena; na glavi imjje peruka s kođegonom. Bilo im je vruće i odveć u toj odori, to možemo pojmiti, ma da je bilo još u marču. — Program je sa- stavljen od 15 komada, od kojih 14 potječe iz doba megju »600« i »700«, Nakon optičke ilu- zije slijedi i akustička, Četiri ona glazbala daju glasove kao da ih je 8. Svaki od njih osim ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB UZPOPUST RUKOPISI SE NEVRAĆAJU.L NEPRIMAJU SE se obraća na izjave austrijskog i ugarskoga mi- nistra predsjednika u tom pitanju. — Radi ne- povoljne je primjedbe proti Ugarskoj dobio od predsjednika ukor a radi toga nastaju| živahni prigovori kod čeških i jugoslavenskih delegata. Od,60 članova austrijske delegacije ima 23 Slavena : 10 Čeha, t. j. 9 zastupnika i član gos- podske kuće dvorski savj. Gall; 7 Poljaka t. j. 7 zastupnika i pair dr. vitez pl. Bilinski ; 4 Ju- goslavena i 2 Ukrajinca. U delegacijama ima ta- kogjer 6 socijalnih demokrata t. j.: 2 Nijemca, 2 Čeha 1 Talijan i 1 Poljak. Ugarska je delegacija izabrala za predsjed- nika grofa: Khuen-Hedervarya, a potpredsjedni- kom grofa Augusta Zichy. Prijestolna besjeda. Dne 4. ov. mj. Njegovo je Veličanstvo pri- milo svečano austrijsku i ugarsku delegaciju. Na poklonstvene pozdrave presjednika je- dne i druge delegacije, Vladar je odgovorio ovako : Odkako sam se Božjom milosti uspeo na prijestolje mojih otaca, danas se po prvi put sa- staje delegacija carevinskog vijeća, da riješi za- daće, što je čekaju. Iskrenim zadovoljstvom primam uvjeravanje o nepokolebivoj vjernosti i odanosti, što mi ga, moja gospodo, danas po Vašem predsjedniku izraziste, te Vam harna srca izričem svoj carski pozdrav. Pred kratko vrijeme se navršila godina dana, kako se je Svemogućemu svigjelo, da moga pre- jasnog predšastnika, Njegovo Veličanstvo cara i kralja Frana Josipa I., pozove k sebi. U gorkim i radosnim časovima je blagopokojni vlađar kroz dva ljudska vijeka besprimjernim samopožrtvo- vanjem i u neumornom radu vodio udes svojih naroda. Blagoslovljena bila njegova uspomena ! Sijedi car, koji je majvruće želio, da bi predvečerje svoga života posvetio djelima mira, nije tražio spora, koji bi imao?da uzdrma teme- ljima svijeta. Krvarećeg srca, nu s nepokolebivim pouzdanjem u Boga, u požrtvovnost svojih na- 'roda i u snagu monarhije digao je dobačenu mu rukavicu, kad je vidio, da se borbi više ne može izbjeći. Oduševljeni odjek, kojim je poziv vrho- vnog ratnog gospodara odjeknuo ;po svim kra- jevima naše drage otadžbine, na najsjajniji je način opravdao njegovo pouzdanje. Slavni us- pjesi naših pobjedonosnih vojski, smionost naše mornarice ispunjavaju nas otadžbeničkim pono- som. Za ovo u prvom redu zahvaljujemo Sve- 4 struna, po; kojima se gudalom gudi, ima još druge 4 žice, ispod struna, a te su žice samo za to, da svojim titranjem prave godjek glasovi- ma s onih struna. Zovu se »simpatične žice.« Ovako napravljena glazbila sastavljala su t. zv. »ljupki kvartet« (»quartetto d' amore«). Takav kvartet bio je u običaju u »700«, pa je kasnije ustupio mjesto drugom kvartetu, sastavljenu od? violina, viole, violončela i kontrabasa — glaz- bila sa 4 strune, bez žica za sami odjek. — Bilo je te večeri više od jednog slušaoca, što je tiho opazio: »Molim, ondje je violončel, a program go- vori o »basu«, kako to ?« I čuo se na to odgo- vor od vještijega : »Ne čudite se, u »700« vio- lončel se zvao »bas«, Izvagjane su bile one večeri| kompozicije auktora : Ark. Corelli, At. Ariosti, Ant. Veracini, Gi. Haendela, Iv. Martini. Jedan komad izveden je i na starom glaz- bilu »spineti« (»klavičembalu«). Klavičembal bio je veoma sličan moderno- mu glasoviru. Glasovir i potječe od drevnog kla- vičembala, a ovaj od još drevnijeg »cimbala«. Stari Slaveni imali su više vrsta cimbala i od davnine su na njima udarali; još ima po Kranj- skoj, Hrvatskoj i Bosnoj vještih starih cimbalaša. Cimbal se metne na stol ili ma tle,, te cimbalaš po njemu udara dvjema batićima.| | klavičembal kao i glasovir ima tipke (laste), a razlikuje se od sadašnjeg glasovira i u tome, što u glasoviru udaraju u žice batići svojim glavicama ovitim ko- žom,a u klavičembalu udaraju u žice zaoštreni čiljci