gtr. 2. mogućemu, ali se s boli u duši danas spomi- njemo i onih junačkih boraca, koji u borbi za zaštitu domaće 'grude žrtvovaše svoje zdravlje, te svoj život za prijestolje i otadžbinu. Bezbroj- na djela junaštva i predanog odricanja, što mo- gasmo da promatramo kroz više od tri godine, bilo to u gotovo nadčovječnom radu u unutraš- njosti, zajamčuju svakome pojedinome od ovih junaka častno mjesto u dvorima slave naše otadž- bine. Ništa manje saučestvujemo i u tužnom udesu onih hiljada, kojima je: rat oteo oca, su- pruga, jedinu zaštitu. Naš pogled, pun saučešća, obraća se onim bijednicima vrijednima žrtvama, koji — protjerani s ognjišta, moradoše da žr- tvuju na oltar otadžbine sva svoja dobra i ima- nje. Neka budu svi uvjereni, da su nam oni prva naša briga. Kako god što nijesmo u teškim vremenima znali šta je to strepiti, tako ni danas, kada se otvaraju kao vrata u budućnost, ne smijemo, razborito se ograničujući, da preveć napinjemo vjeru onoga, što se može postići i onoga, što nam koristi. Nakon preslavne obrane našeg vele- vlasnog položaja mi smo i sada kao i uvijek spremni, da sklopimo častan mir, koji zajamčuje uvjete opstanka monarhiji. Misleći tako i dosljed- no se čvrsto držeći politike, što se vodi, odkako nastupismo vladu, radosnim smo zadovoljstvom pozdravili preplemeniti korak Njegove Svetosti pape, koji je bio preduzeo, da pomiri obje stra- ne, što se prepiru, pa tako ne ćemo ni u bu- duće na osnovu prava, što nam po ustavu pri- pada, propustiti ni jedne prilike, da što prije u- činimo kraj hrvanju koje zoblje mnoge žrtve i mnogostrukoj bijedi što je ovaj rat prouzrokovo. U duhu ovih naših nakana naša se je za- jednička vlada izjavila spremnom, da se odazo- ve pozivu ruske vlade te da stupi u pregovore o općem miru. Neka blagoslov Božji prati ovo djelo mira, te neka opet narodima Evrope povrati izmirenje i megjusobno povjerenje. Ruski narod, koji je doživio teške kušnje, a koji je kao prvi od naših protivnika spreman, da prihvati naš mirovni poziv, može biti stalan, da mi iskreno želimo, da opet uspostavimo pre- gjašnje prijateljske susjedske odnose s njime. S druge pak strane moramo smatrati na- šom najsvetijom dužnošću, da mača, što nam ga u ruke tisnuše za plijenom i otimačinom po- hlepni susjedi, u ovoj za cijelu budućnost mo- narhije tako odlučnoj borbi ne ćemo prije odlo- žiti, dok se naši protivnici čisto i bistro ne od- reknu svojih drskih osnova o razbiobi i nadvla- danju. Mi hoćemo da ostanemo gospodari u svojoj kući! Tako divno prokušani savez s njemačkim carstvom, čijeg sam uzvišenog vladara nedavno mogao da pozdravim kao svoga gosta, slavno je opravdan ponovno najuovijim pobjedonosnim pohodom na jugo-zapadu. S napredujućim bu- garskim narodom vežu nas najbolji savezničko- bratski odnosi, a to dokazuju i moji ponovni susreti s kraljem Ferdinandom. Opetovano smo imali prilike, da se divimo tradicionalnoj hrabrosti turskih ratnika, kako — ne prežući od smrti — zajedno rade s našim četama. Pouzdano se nadamo, da osmansko car- stvo, koje je s nama u tijesnom savezu, ide u susret razdoblju inovog procvata i zajamčenog zvoja. Ozbiljno nastojimo, da učvršćujemo naše od gavranovih pera. Zbog ovih malenih pera ili trna& možda da su Talijani nazvali klavičembal manjeg formata »spinetta«, ili po graditelju ta- kovih glazbila: Ivanu Spinetu. Slušamo li na klavičembalu izvedenu jednu veselu kompoziciju, dopada nam se, ali ako je ta ozbiljna, malo nas zanima. — lspjevano je i nekoliko komada, starih, razumije se, Sviralo se nešto i na glazbilu zvanu »viola pomposa«. Ova može da ugodi i modernim ušima; na njoj se gudi guđalom na 5 struna, a 5 je žica »simpa- tičnih«. Ima [oblik i veličinu violončela, a ugo- gjena je za 1 oktavu niže od sadašnje viole. Ivan Sebastijan Bach ju je izumio i napisao je za nju raznih sonata, ali, uza svu čast, koja se duguje velikom Bachu, to je glazbilo palo u zaborav. Megju slušateljstvom bilo je i onih, što su došli samo za to, da se malo zabave. Ovakov program bio ih je vrlo malo zabavio, pa na od- lasku iz dvorane nijesu se mogli uzdržati a da ne šapnu: »Lijepo je, ali ovo je pravi »700«! Ipak je i ovakav koncerat, po općem priznanju, postigao u glavnom svoju svrhu: da poda neku lijepu ilvziju osobama, koje se s razumijevanjem interesuju za staru gtazbu. Toliko o modernim historičkim koncertima i o starim glazbilima, koja se, kao kurioziteti i relikvije, čuvaju u raznim muzikalnim muzejima se vide i čuju, — | u Du- »PRAVA CRVENA HRVATSKA« odnose prama neutralnim državama, a mi im du- gujemo najiskreniju harnost radi njihovog čovje- koljubnog nastojanja u korist naših ratnih zarc- bljenika. Moja gospodo! Osnove, koje će Vam se predložiti, a megju kojima'se, kao što je običaj, naleze i one, koje rade o Bosni i Hercegovini, veoma mnogo iziskuju od Vašeg otadžbevištva. Zastalno se nadam, da ćete ih uzeti u pretres ozbiljnošću, koja je kod Vas obična, te koja je prožeta duhom pomirljivosti, te želim potpuni uspjeh Vašim' radovima za dobro naše drage otadžbine. Sa ratišta. Na talijanskom ratištu trajali su posljednje dane gotovo samo tvrdokorni protunapadaji Ta- lijanaca proti položajima na visočinama u pro- storu izmegju Piave i područja Sedam Općina, što su ih austro-ugarske i njemačke čete osvo- jile, a?bilo je i lokalnih bojeva na Piavi u mle- tačkom području. Dne 3. o. mj. porasla je top- nička djelatnost u pojedinim mjestima, dok sli- jedećih dana nije došlo do žestokih bojeva kod četa feldmaršala Konrada u području Sedan Op- ćina. Zadnje vijesti govore o vrlo uspješnim bo- jevima za naše vojske na tom području te da je nekoliko hiljada zarobljenika i znatna količina ratnog plijena. Na ruskom ratištu zadnjih je dana od di- vizije do divizije i od vojnog zbora do zbora utanačeno primirje. S opunomoćenicima jedne i druge vojske vode se pregovori za primirje na cijeloj ruskoj fronti. Na zapadnom ratištu došlo je do žestokih borba u Fladriji s Englezima. Borbe su bile us- pješne za Nijemce, osobito kod Cambrai. En- glezi su izgubili nekoliko položaja. Sve engleške žrtve, da bi povratili izgubljene položaje, ostali su bezuspješni. U toku ovih borba Nijemci su zarobili više od 6000 Engleza, i oteli preko 100 topova i mnogo strojnih pušaka. Primirje s Rusijom sklopljeno. Jučer je izmegju Rusije i centralnih vlasti utanačeno primirje za deset dana. Kroz to će se vrijeme voditi redoviti pregovori o miru. Pregovori za primirje počeli su dae 3 ov. mj. u području vojne skupine feldmaršala princa Leopolda Bavarskoga. Austro-ugarsko vojno vod- stvo zastupano je posebno opunomoćenim višim časnicima glavnog stožera. Slijedeće dane pre- govori su nastavljeni. Bilo je općenito govora o pojedinim tačkama. Sudjelovali su pregovorima i opunomoćeni zastupnici vrhovnih vojnih vod- stva Bugarske i Turske. U pregovore o miru ulaze državnici poje- dinih država. Rumunjska u neprilici. Rumunjska je uputila Engleskoj, Francus- koj i Americi notu, u kojoj razlaže, da je zbog prilika u Rusiji primorana da bez savezničke pomoći napusti frontu, ili da sa neprijateljima počne pregovore, Rumunjska želi, da pariška konferencija stvori olakšice, kako bi Rumunjska mogla pristati samo na ono "riješenje, koje bi zadovoljilo saveznike. Zadnje vijesti javljaju, da će i Rumunjska zatražiti primirje. Soranza, »molti sono ottimi musici«,?), a po za- piscima našeg Bara Beterića, vlada dubrovačka, čim bi koji mladić pokazao naklonost i za mu- ziku, odmah bi ga srestvima snabdjela, kako će biti u stanju usavršiti svoj um u inozemstvu : u Rimu, Napulju i drugovdje, na diku i korist po- rodice svoje i cijele otadžbine,?) U Dubrovniku, gdje je tako bilo, i gdje u manastiru Male Braće ima bogata zbirka djela glasovitih muzičara ra- znih naroda, — u ovom slavnom kulturnom mr- tvom građu grehota je, da nema jednog muzi- kalnog muzeja, barem u kakvom pristojnom i skromnom lokalu, gdje bi se mogli još sakupiti poznati nam predmeti kao i oni, koji će se ka- snije pronaći. Drugi kulturni narodi i gradovi i te svoje starine brižljivo čuvaju, a mi? — Tu bi bilo mjesto, gdje bi se spasili, izmegju ostaloga,, zadnji »organi, leuti, flauti, svirale, violini, kordine, korneti, monikordi, glavočimbali, arpikordi«, kako ih sve niže i pominje u jednoj pjesmi stari naš dum Mavro Vetranić-Čavčić.“) Na nama je da učinimo što prije, pa i »inter arma«, što može. m, i moramo. ' 1) Cav.: »Un concerto settecentesco con velade, parrucche e istrumenti antichi* u milan. »Corr. della sera« g. 1914. br. 36. 2) G. Gentilizza: ,Nova et vetera della Dalmazia“, Roma, 1911. str. 62, 63. u članku ,Ragusa“. z 4) P. nepoznate pjesme Mavra Vetranića* u »Srgje-u, g. 1905., br.br. 3., 4., str. 136., 200. dum 135. Domaće vijesti. General pukovnik pi. Boroavić. Izrazio se o sedmom ratnom zajmu ovako: »Na- dam se, da će uspjeh 7. ratnog zajma biti do- stojan uspjeha 12. sočanske bitke !«. Pedesetgodišnjica misnikova- nja presvij. biskupa Palunka. Na 1. ov. mj. skromno je proslavio u Spljetu pedesetu godišnjicu svoga misnikovanja nasl. biskup i kaptolski V:kar u Spljetu, presvijetli Prag. Vicko Palunko. Presvij. Palunko naše je čeljade, stari zna- nac u Dubrovniku, gdje je za 21 godinu bio katehetom u gimnaziju i za 12 godina upravite- ljem Sjemeništa, te zbog svoje prirogjene prija- znosti i susretljivosti ostavio kod svakoga lijepu uspomenu. Uz brojne štovatelje i prijatelje i naš List mu ovom prigodom izrazuje najljepše čestitke i želje, da u zdravlja i snazi dočeka i dijamantni jubilej, na dobro vjere i naroda! »Pokret«. L'st za interese učiteljstva, orgin Saveza dalm. učiteljskih društava. Izlazi 15. svakog mjeseca. Pretplata 6/Kr. na godinu. Organizovano učiteljstvo prima list badava. Prvi je broj izišao sa nadnevkom Spljet 15. listopada, a ispunjen je poglavito borbom za opstanak u ovim za svakoga teškim vremenima, a poglavito za pučko naše učiteljstvo, koje još uvijek čeka ratni doplatak za 1917. godinu, koja evo već izmiče. Još se ljute oni, te o tomu odlučuju, ako bijedno učiteljstvo jačim to1om potraži, što ga ide! O plijenjenju starinskih zvo- na sa glagolskim natpisom u Dal- maociji, odnosno i na brzojavno posredovanje zastupnika Prodana dne 14. septembra kod mi- nistra predsjednika Dra. Seidlera, isti je zastup- nik upravio vladi upit: što je na stvari, doka- zujuć kako je postupak vlasti protuzakonit i sa samog kulturnoga vida vrlo loš, kad se plijene čak i zvona salivena prije otkrića Amerike i zvona sa onih crkava, koje su ponos cijeloga kršćanstva, kako je to slučaj sa hramom sv- Ši- muna proroka, ovih najstarijih moćiju što ih svi- jet posjeđuje. Pokudio je, što vlasti nijesu mno- gim crkvama ostavile ni jedno jedino zvono za bogoslužje i školu i što nijesu bila pošiegjena ni zvona sa glagolskim natpisom, premda bi vlada i po samom njemačkom piscu" Ginzelu imala znat znamenitost, svetost glagolice na jugu monarhije i kako je to neotugjiva narodna svojina. Akcija za ratne kubinje. lnicija- tivom Njeg. Velič. cara i kralja Karla pokrenuta je akcija, da se u svim većim gradovima u car- stvu podižu ratne kuhinje. U ovu svrhu Ratni pomoćni ured kod c, k. ministarstva unutrašnjih posala prima milodare. Preporučamo imućnijima u Dalmaciji, da se priključe ovoj plemenitoj hu- manitarnoj akciji, da se i kod mas podigne ne- koliko ratnih kuhinja, da se olakoti teški teret života siromašnijemu srednjemu stališu. Pripomoć Svećenstvu. Prema na- redbama ministarstva za bogoštovje i nastavu, koje su bile izdane u listu državnih zakona, udi- jeljena je svećenicima pripomoć za god. 1917.-18. Katolički i grčkoistočni svećenici u Dalmaciji, u koliko ti uživaju prihode vjerskih zaklada ili dr- žavnih sredstava, dobivaju pripomoći u istoj mjeri, kao i državni namještenici, kojima je od- regjena potpora u prvom razređu obrazca usta- novljenog ministarskom naredbom od 14. srp- nja 1917. Proces u Sarajevu. »Hrv. Dnevnik« javlja : Na 29. o. mj. će pred sarajevskim okruž- nim sudom započeti rasprava protiv Stoje Kaši- ković i sina joj dra. Predraga. Optuženi su sa zločinstva uhodarenja, majka i sin Kašiković, Jer su ta zločinstva činfli u vrijeme, kad je prijetila opasnost od neprijatelja izvana, optužnica traži kazan smrti. O raspravi ćemo izvijestiti. (Suprug. biva otac optuženih Nikola Kaši- ković, urednik bivše »Bosanske Viie«, bio je lani osugjen na 10 godina. Preko rasprave priznao je čime su ga teretili, i svaljivao krivicu na neke u Beograđu, da su ga silili na uhodarenje). Pozivi nesposobnih proglašeni ništotnima. »Slov. Narodu« javljaju iz Beča: Obzirom na otpor, koji se pojavio u carevinskom vijeću proti vladinoj naredbi o pozivu nesposob- nih, koju velika većina zastupničke kuće smatra nezakonitom, opozvala je vlada naredbu te su pozivi nesposobnih za pučko-ustašku službu pro- glašeni ništetnima. Vlada će podnijeti carevin- skom vijeću glede uporabe nesposobnih u voj- ničkoj pomoćnoj službi poseban zakon, sličan njemačkom o vojno pomoćnoj službi, Prijave o nestalim Ili zaroklje- nim vojnicima. Posao oko istraživanja ne- stalih vojnika povjeren je Austr. »Crvenom Križu« u Beču, Eisenplatz 3-4 I, Uslijed dugog trajanja rata poskočio je vanredno broj HENIN EN ONE MT O E NE Br. 660 nestalih vojnika, pa kako u mnogim slučajevima prijave nijesu učinjene u ređu, to se radi us. pješnog vogjenja ovog posla upozoruje pučan- stvo na sudjelovanje i to uveđenjem prijavnih listova, sa kojima se ima saopćiti: Ime i pre. zime, šarža, vojno tijelo, godina i mjesto rogje- nja, pripadnost i godina nastupa službe traže- noga, na kojem se je bojištu malazio i odakle i kada je zadnji put pisao. pje i Prijaviti treba one vojnike, koji o sebi ni- jesu dali nikakova glasa, pa i ako je rodbini poznato, gdje se nalaze, te one, koji su u zaro- bljeništvu umrli. Ne treba prijavljivati one osobe, o čijoj je smrti obitelj bila obaviještena sa stra- ne vlasti. Prezime ima se pisati čitljivo i veliko. Ovi prijamni listovi . mogu se dobiti kod pogla- varstva ili općina, pa se šalju na gore spome- nutu adresu ili se predaju općini ili poglavar- stvu, koje ih mora proslijediti u svrhu istraži- vanja nestalih. Političke vlasti su upućene da budu pri ruci strankama u ispunjivanju prijav- nih listova. Gradska kronika. Blagdan sv. Mikole. Nautička i tr- govačka škola imale u četvrtak praznik sa škol- skom misom na dan blagdana zaštitnika pomo- raca. — U crkvici sv. Nikole na »Prijekome« vršila se je ovog puta redovito služba. Božja. Maoštvo uaroda hrlilo je na pebožnost u crkvu, koja je bila za tu zgodu lijepo uregjena, što služi na čast i »Brastvu sv. Nikole« i njihovom novom kapelanu mp. Don Pavu Lubov. Poučno-zabavni sastanak u »Bo- škovićču«. U nedjelju dne 9. o. mj. bit će u katol, društvu »Bošković« prvo dubrovačko veče sa ovim programom: 1.) M. Pucić: »Dubrovniku«; deklamuje uč. Ant. Peršin. — 2.) »Dubrovnik — historičua šetnja kroz prošlost i sadašnjost«, pre- dava Dr. Božo prof. Cvjetković (I. dio). 3. Dvije stare dubrovačke popijevke (iz IzbirkefKuhačeve) : a). -Koračnica graničarska (od god. 1814.); b). Dubrovniku god. 1848., napjev Dr. N.. Lepeša, pjeva dječji zbor dvoglasno. — 4.) Drugi dio gornjeg predavanja od istog g. konferensijera. — 5. Ivo conte Vojnović: Na Mihajlu, deklamuje I. Duzbaba. Gg. članovi »Boškovića« neće se zvati po- sebnim pozivom, pak ih Uprava društva ovim putem najučtivije pozivlje, da izvole doći sa rod- binom i znancima. Početak na 6a sati u večer. Vojno imenovanje. G. Julij Maleše- vić, potpukov. inž. ofic. zbora, imenovan je pu- kovnikom. Čestitamo ! Tegovačko-Obrtnička Komora za Vili. ratni zajam. Mjesna je Trgov.-Obrt. Komora za Dubrovnik, Kotor i Korčulu — kao što smo u prošlom broju najavili — u Nedjelju dne 2. o. mj. u 11 sati pr. p, održala sastanak, u svrhu VII. austrijskog ratnog zajma. Na sasta- nak su mnogobrojno pristupili trgovci, obrtnici i ost. Predsjednik Komore, presvij. gosp. minist. savj. komendator Ottomar Svoboda, pozdravivši prisutne, oslovio ih je biranim, rodoljubnim slo- vom, probranim govorom istaknuvši veliku važ- nost ratnog zajma, patriotičnu i vrlo korisnu svrhu, te zaključi ovim riječima : »Kao što je naš Dubrovnik u svim ratnim akcijama prednjačio, kaojšto ste se u svim zgodama patriotično istaknuli, tako sam uvjeren, da i sada ne samo što nećete za drugim zaostati, nego da ćete i ovog puta svim silama pregnuti do tako- vog uspjeha, što će biti na časti na korist Vami, ovoj Komori i cijelom Dubrovniku. Poznajući Vaš izgledni patriotizam, uvjeren sam, da ćete stvar živo preporučivati i megju svim Vašim krugovima, te Vam ponovno izra- zujem svoju zahvalu, uz svesrdni poklik: Zbo- rom i tvorom sa sedmi ratni zajam ! Živjela Nji- hova;Veličanstva ćesar-kralj naš Karlo, ćesarica- kraljica naša Zita i hrabra nam pobjedonosna vojska l« Bje prihvaćeno sa trokratnim »Živjeli l« Komora je o svome sastanku upravila po- drobnije izvješće i svim ostalim trgovcima, obrt- nicima i ost. u kolarima svoga područja, koje obuhvaća trideset i tri općine, jednako im sta- vivši majsrce što god moguće bolji uspjeh u ovoj neophodno nužanoj domovinskoj akciji. Odlikovanje. Sudac g. Rugjer Braca- nović, sada upravljač okružnog Suda u Ipeku, u priznanje izvrsnog službovanja u osobitom bavljenju odlikovan je zlatnim križem sa zasluge & krunom na vrpci kolajne za hrabrost. Čestitamo. Svetkovina sv. Lucije Qi, Mad. došastog . četvrtka 18. ov. mj. proslaviće se u zbornoj crkvi sv. Vlaha ovim redom: ; Dne 12. o. mj. uoči svetkovine; Po. 42 sata Večernje. — Dne 183. 0. my. dan kovine : Prp. od 5-9 s. svako p0 sata tihe mise ; na 10 s, svečana sv. misa, Pop. na 4. u ža s Večernja — Govor — Blagoslov, \ Ma