gtr. 2.

mogućemu, ali se s boli u duši danas spomi-
njemo i onih junačkih boraca, koji u borbi za
zaštitu domaće 'grude žrtvovaše svoje zdravlje,
te svoj život za prijestolje i otadžbinu. Bezbroj-
na djela junaštva i predanog odricanja, što mo-
gasmo da promatramo kroz više od tri godine,
bilo to u gotovo nadčovječnom radu u unutraš-
njosti, zajamčuju svakome pojedinome od ovih
junaka častno mjesto u dvorima slave naše otadž-
bine.

Ništa manje saučestvujemo i u tužnom
udesu onih hiljada, kojima je: rat oteo oca, su-
pruga, jedinu zaštitu. Naš pogled, pun saučešća,
obraća se onim bijednicima vrijednima žrtvama,
koji — protjerani s ognjišta, moradoše da žr-
tvuju na oltar otadžbine sva svoja dobra i ima-
nje. Neka budu svi uvjereni, da su nam oni
prva naša briga.

Kako god što nijesmo u teškim vremenima
znali šta je to strepiti, tako ni danas, kada se
otvaraju kao vrata u budućnost, ne smijemo,
razborito se ograničujući, da preveć napinjemo
vjeru onoga, što se može postići i onoga, što
nam koristi. Nakon preslavne obrane našeg vele-
vlasnog položaja mi smo i sada kao i uvijek
spremni, da sklopimo častan mir, koji zajamčuje
uvjete opstanka monarhiji. Misleći tako i dosljed-
no se čvrsto držeći politike, što se vodi, odkako
nastupismo vladu, radosnim smo zadovoljstvom
pozdravili preplemeniti korak Njegove Svetosti
pape, koji je bio preduzeo, da pomiri obje stra-
ne, što se prepiru, pa tako ne ćemo ni u bu-
duće na osnovu prava, što nam po ustavu pri-
pada, propustiti ni jedne prilike, da što prije u-
činimo kraj hrvanju koje zoblje mnoge žrtve i
mnogostrukoj bijedi što je ovaj rat prouzrokovo.

U duhu ovih naših nakana naša se je za-
jednička vlada izjavila spremnom, da se odazo-
ve pozivu ruske vlade te da stupi u pregovore
o općem miru.

Neka blagoslov Božji prati ovo djelo mira,
te neka opet narodima Evrope povrati izmirenje
i megjusobno povjerenje.

Ruski narod, koji je doživio teške kušnje,
a koji je kao prvi od naših protivnika spreman,
da prihvati naš mirovni poziv, može biti stalan,
da mi iskreno želimo, da opet uspostavimo pre-
gjašnje prijateljske susjedske odnose s njime.

S druge pak strane moramo smatrati na-
šom  najsvetijom dužnošću, da mača, što nam
ga u ruke tisnuše za plijenom i otimačinom po-
hlepni susjedi, u ovoj za cijelu budućnost mo-
narhije tako odlučnoj borbi ne ćemo prije odlo-
žiti, dok se naši protivnici čisto i bistro ne od-
reknu svojih drskih osnova o razbiobi i nadvla-
danju. Mi hoćemo da ostanemo gospodari u
svojoj kući!

Tako divno prokušani savez s njemačkim
carstvom, čijeg sam uzvišenog vladara nedavno
mogao da pozdravim kao svoga gosta, slavno
je opravdan ponovno najuovijim pobjedonosnim
pohodom na jugo-zapadu. S napredujućim bu-
garskim narodom vežu nas najbolji savezničko-
bratski odnosi, a to dokazuju i moji ponovni
susreti s kraljem Ferdinandom.

Opetovano smo imali prilike, da se divimo
tradicionalnoj hrabrosti turskih ratnika, kako —
ne prežući od smrti — zajedno rade s našim
četama. Pouzdano se nadamo, da osmansko car-
stvo, koje je s nama u tijesnom savezu, ide u
susret razdoblju inovog procvata i zajamčenog

zvoja.
Ozbiljno nastojimo, da učvršćujemo naše

od gavranovih pera. Zbog ovih malenih pera ili
trna& možda da su Talijani nazvali klavičembal
manjeg formata »spinetta«, ili po graditelju ta-
kovih glazbila: Ivanu Spinetu.

Slušamo li na klavičembalu izvedenu jednu
veselu kompoziciju, dopada nam se, ali ako je
ta ozbiljna, malo nas zanima. — lspjevano je i
nekoliko komada, starih, razumije se, Sviralo se
nešto i na glazbilu zvanu »viola pomposa«. Ova
može da ugodi i modernim ušima; na njoj se
gudi guđalom na 5 struna, a 5 je žica »simpa-
tičnih«. Ima [oblik i veličinu violončela, a ugo-
gjena je za 1 oktavu niže od sadašnje viole.
Ivan Sebastijan Bach ju je izumio i napisao je
za nju raznih sonata, ali, uza svu čast, koja se
duguje velikom Bachu, to je glazbilo palo u
zaborav.

Megju slušateljstvom bilo je i onih, što su
došli samo za to, da se malo zabave. Ovakov
program bio ih je vrlo malo zabavio, pa na od-
lasku iz dvorane nijesu se mogli uzdržati a da
ne šapnu: »Lijepo je, ali ovo je pravi »700«!
Ipak je i ovakav koncerat, po općem priznanju,
postigao u glavnom svoju svrhu: da poda neku
lijepu ilvziju osobama, koje se s razumijevanjem
interesuju za staru gtazbu.

Toliko o modernim historičkim koncertima
i o starim glazbilima, koja se, kao kurioziteti i
relikvije, čuvaju u raznim muzikalnim muzejima
se vide i čuju, — | u Du-

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

odnose prama neutralnim državama, a mi im du-
gujemo najiskreniju harnost radi njihovog čovje-
koljubnog nastojanja u korist naših ratnih zarc-
bljenika.

Moja gospodo! Osnove, koje će Vam se
predložiti, a megju kojima'se, kao što je običaj,
naleze i one, koje rade o Bosni i Hercegovini,
veoma mnogo iziskuju od Vašeg otadžbevištva.
Zastalno se nadam, da ćete ih uzeti u pretres
ozbiljnošću, koja je kod Vas obična, te koja je
prožeta duhom pomirljivosti, te želim potpuni
uspjeh Vašim' radovima za dobro naše drage
otadžbine.

Sa ratišta.

Na talijanskom ratištu trajali su posljednje
dane gotovo samo tvrdokorni protunapadaji Ta-
lijanaca proti položajima na visočinama u pro-
storu izmegju Piave i područja Sedam Općina,
što su ih austro-ugarske i njemačke čete osvo-
jile, a?bilo je i lokalnih bojeva na Piavi u mle-
tačkom području. Dne 3. o. mj. porasla je top-
nička djelatnost u pojedinim mjestima, dok sli-
jedećih dana nije došlo do žestokih bojeva kod
četa feldmaršala Konrada u području Sedan Op-
ćina. Zadnje vijesti govore o vrlo uspješnim bo-
jevima za naše vojske na tom području te da je
nekoliko hiljada zarobljenika i znatna količina
ratnog plijena.

Na ruskom ratištu zadnjih je dana od di-
vizije do divizije i od vojnog zbora do zbora
utanačeno primirje. S opunomoćenicima jedne i
druge vojske vode se pregovori za primirje na
cijeloj ruskoj fronti.

Na zapadnom ratištu došlo je do žestokih
borba u Fladriji s Englezima. Borbe su bile us-
pješne za Nijemce, osobito kod Cambrai. En-
glezi su izgubili nekoliko položaja. Sve engleške
žrtve, da bi povratili izgubljene položaje, ostali
su bezuspješni. U toku ovih borba Nijemci su
zarobili više od 6000 Engleza, i oteli preko 100
topova i mnogo strojnih pušaka.

Primirje s Rusijom sklopljeno.

Jučer je izmegju Rusije i centralnih vlasti
utanačeno primirje za deset dana. Kroz to će se
vrijeme voditi redoviti pregovori o miru.

Pregovori za primirje počeli su dae 3 ov. mj.
u području vojne skupine feldmaršala princa
Leopolda Bavarskoga. Austro-ugarsko vojno vod-
stvo zastupano je posebno opunomoćenim višim
časnicima glavnog stožera. Slijedeće dane pre-
govori su nastavljeni. Bilo je općenito govora o
pojedinim tačkama. Sudjelovali su pregovorima
i opunomoćeni zastupnici vrhovnih vojnih vod-
stva Bugarske i Turske.

U pregovore o miru ulaze državnici poje-
dinih država.

Rumunjska u neprilici.

Rumunjska je uputila Engleskoj, Francus-
koj i Americi notu, u kojoj razlaže, da je zbog
prilika u Rusiji primorana da bez savezničke
pomoći napusti frontu, ili da sa neprijateljima
počne pregovore, Rumunjska želi, da pariška
konferencija stvori olakšice, kako bi Rumunjska
mogla pristati samo na ono "riješenje, koje bi
zadovoljilo saveznike.

Zadnje vijesti javljaju, da će i Rumunjska
zatražiti primirje.

Soranza, »molti sono ottimi musici«,?), a po za-
piscima našeg Bara Beterića, vlada dubrovačka,
čim bi koji mladić pokazao naklonost i za mu-
ziku, odmah bi ga srestvima snabdjela, kako će
biti u stanju usavršiti svoj um u inozemstvu : u
Rimu, Napulju i drugovdje, na diku i korist po-
rodice svoje i cijele otadžbine,?) U Dubrovniku,
gdje je tako bilo, i gdje u manastiru Male Braće
ima bogata zbirka djela glasovitih muzičara ra-
znih naroda, — u ovom slavnom kulturnom mr-
tvom građu grehota je, da nema jednog muzi-
kalnog muzeja, barem u kakvom pristojnom i
skromnom lokalu, gdje bi se mogli još sakupiti
poznati nam predmeti kao i oni, koji će se ka-
snije pronaći. Drugi kulturni narodi i gradovi i
te svoje starine brižljivo čuvaju, a mi? — Tu bi
bilo mjesto, gdje bi se spasili, izmegju ostaloga,,
zadnji »organi, leuti, flauti, svirale, violini, kordine,
korneti, monikordi, glavočimbali, arpikordi«, kako
ih sve niže i pominje u jednoj pjesmi stari naš
dum Mavro Vetranić-Čavčić.“) Na nama je da
učinimo što prije, pa i »inter arma«, što može.
m, i moramo.

' 1) Cav.: »Un concerto settecentesco con velade, parrucche

e istrumenti antichi* u milan. »Corr. della sera« g. 1914. br. 36.

2) G. Gentilizza: ,Nova et vetera della Dalmazia“, Roma,
1911. str. 62, 63. u članku ,Ragusa“.

z

4) P. nepoznate pjesme
Mavra Vetranića* u »Srgje-u, g. 1905., br.br. 3., 4., str.
136., 200.

dum
135.

 

 

Domaće vijesti.

General pukovnik pi. Boroavić.
Izrazio se o sedmom ratnom zajmu ovako: »Na-
dam se, da će uspjeh 7. ratnog zajma biti do-
stojan uspjeha 12. sočanske bitke !«.

Pedesetgodišnjica misnikova-
nja presvij. biskupa Palunka. Na 1.
ov. mj. skromno je proslavio u Spljetu pedesetu
godišnjicu svoga misnikovanja nasl. biskup i
kaptolski V:kar u Spljetu, presvijetli Prag. Vicko
Palunko.

Presvij. Palunko naše je čeljade, stari zna-
nac u Dubrovniku, gdje je za 21 godinu bio
katehetom u gimnaziju i za 12 godina upravite-
ljem Sjemeništa, te zbog svoje prirogjene prija-
znosti i susretljivosti ostavio kod svakoga lijepu
uspomenu.

Uz brojne štovatelje i prijatelje i naš List
mu ovom prigodom izrazuje najljepše čestitke i
želje, da u zdravlja i snazi dočeka i dijamantni
jubilej, na dobro vjere i naroda!

»Pokret«. L'st za interese učiteljstva,
orgin Saveza dalm. učiteljskih društava. Izlazi
15. svakog mjeseca. Pretplata 6/Kr. na godinu.
Organizovano učiteljstvo prima list badava. Prvi
je broj izišao sa nadnevkom Spljet 15. listopada,
a ispunjen je poglavito borbom za opstanak u
ovim za svakoga teškim vremenima, a poglavito
za pučko naše učiteljstvo, koje još uvijek čeka
ratni doplatak za 1917. godinu, koja evo već
izmiče.

Još se ljute oni, te o tomu odlučuju, ako
bijedno učiteljstvo jačim  to1om potraži, što
ga ide!

O plijenjenju starinskih zvo-
na sa glagolskim natpisom u Dal-
maociji, odnosno i na brzojavno posredovanje
zastupnika Prodana dne 14. septembra kod mi-
nistra predsjednika Dra. Seidlera, isti je zastup-
nik upravio vladi upit: što je na stvari, doka-
zujuć kako je postupak vlasti protuzakonit i sa
samog kulturnoga vida vrlo loš, kad se plijene
čak i zvona salivena prije otkrića Amerike i
zvona sa onih crkava, koje su ponos cijeloga
kršćanstva, kako je to slučaj sa hramom sv- Ši-
muna proroka, ovih najstarijih moćiju što ih svi-
jet posjeđuje. Pokudio je, što vlasti nijesu mno-
gim crkvama ostavile ni jedno jedino zvono za
bogoslužje i školu i što nijesu bila pošiegjena
ni zvona sa glagolskim natpisom, premda bi
vlada i po samom njemačkom piscu" Ginzelu
imala znat znamenitost, svetost glagolice na jugu
monarhije i kako je to neotugjiva narodna svojina.

Akcija za ratne kubinje. lnicija-
tivom Njeg. Velič. cara i kralja Karla pokrenuta
je akcija, da se u svim većim gradovima u car-
stvu podižu ratne kuhinje. U ovu svrhu Ratni
pomoćni ured kod c, k. ministarstva unutrašnjih
posala prima milodare. Preporučamo imućnijima
u Dalmaciji, da se priključe ovoj plemenitoj hu-
manitarnoj akciji, da se i kod mas podigne ne-
koliko ratnih kuhinja, da se olakoti teški teret
života siromašnijemu srednjemu stališu.

Pripomoć Svećenstvu. Prema na-
redbama ministarstva za bogoštovje i nastavu,
koje su bile izdane u listu državnih zakona, udi-
jeljena je svećenicima pripomoć za god. 1917.-18.
Katolički i grčkoistočni svećenici u Dalmaciji, u
koliko ti uživaju prihode vjerskih zaklada ili dr-
žavnih sredstava, dobivaju pripomoći u istoj
mjeri, kao i državni namještenici, kojima je od-
regjena potpora u prvom razređu obrazca usta-
novljenog ministarskom naredbom od 14. srp-
nja 1917.

Proces u Sarajevu. »Hrv. Dnevnik«
javlja : Na 29. o. mj. će pred sarajevskim okruž-
nim sudom započeti rasprava protiv Stoje Kaši-
ković i sina joj dra. Predraga. Optuženi su sa
zločinstva uhodarenja, majka i sin Kašiković, Jer
su ta zločinstva činfli u vrijeme, kad je prijetila
opasnost od neprijatelja izvana, optužnica traži
kazan smrti. O raspravi ćemo izvijestiti.

(Suprug. biva otac optuženih Nikola Kaši-
ković, urednik bivše »Bosanske Viie«, bio je lani
osugjen na 10 godina. Preko rasprave priznao
je čime su ga teretili, i svaljivao krivicu na neke
u Beograđu, da su ga silili na uhodarenje).

Pozivi nesposobnih proglašeni
ništotnima. »Slov. Narodu« javljaju iz Beča:
Obzirom na otpor, koji se pojavio u carevinskom
vijeću proti vladinoj naredbi o pozivu nesposob-
nih, koju velika većina zastupničke kuće smatra
nezakonitom, opozvala je vlada naredbu te su
pozivi nesposobnih za pučko-ustašku službu pro-
glašeni ništetnima. Vlada će podnijeti carevin-
skom vijeću glede uporabe nesposobnih u voj-
ničkoj pomoćnoj službi poseban zakon, sličan
njemačkom o vojno pomoćnoj službi,

Prijave o nestalim Ili zaroklje-
nim vojnicima. Posao oko istraživanja ne-
stalih vojnika povjeren je Austr. »Crvenom Križu«
u Beču, Eisenplatz 3-4 I, Uslijed
dugog trajanja rata poskočio je vanredno broj

 

 

HENIN EN ONE MT O E NE

Br. 660
nestalih vojnika, pa kako u mnogim slučajevima
prijave nijesu učinjene u ređu, to se radi us.
pješnog vogjenja ovog posla upozoruje pučan-
stvo na sudjelovanje i to uveđenjem prijavnih
listova, sa kojima se ima saopćiti: Ime i pre.
zime, šarža, vojno tijelo, godina i mjesto rogje-
nja, pripadnost i godina nastupa službe traže-
noga, na kojem se je bojištu malazio i odakle i
kada je zadnji put pisao. pje i

Prijaviti treba one vojnike, koji o sebi ni-
jesu dali nikakova glasa, pa i ako je rodbini
poznato, gdje se nalaze, te one, koji su u zaro-
bljeništvu umrli. Ne treba prijavljivati one osobe,
o čijoj je smrti obitelj bila obaviještena sa stra-
ne vlasti. Prezime ima se pisati čitljivo i veliko.
Ovi prijamni listovi . mogu se dobiti kod pogla-
varstva ili općina, pa se šalju na gore spome-
nutu adresu ili se predaju općini ili poglavar-
stvu, koje ih mora proslijediti u svrhu istraži-
vanja nestalih. Političke vlasti su upućene da
budu pri ruci strankama u ispunjivanju prijav-
nih listova.

 

Gradska kronika.

Blagdan sv. Mikole. Nautička i tr-
govačka škola imale u četvrtak praznik sa škol-
skom misom na dan blagdana zaštitnika pomo-
raca. — U crkvici sv. Nikole na »Prijekome«
vršila se je ovog puta redovito služba. Božja.
Maoštvo uaroda hrlilo je na pebožnost u crkvu,
koja je bila za tu zgodu lijepo uregjena, što
služi na čast i »Brastvu sv. Nikole« i njihovom
novom kapelanu mp. Don Pavu Lubov.

Poučno-zabavni sastanak u »Bo-
škovićču«. U nedjelju dne 9. o. mj. bit će u
katol, društvu »Bošković« prvo dubrovačko veče
sa ovim programom: 1.) M. Pucić: »Dubrovniku«;
deklamuje uč. Ant. Peršin. — 2.) »Dubrovnik —
historičua šetnja kroz prošlost i sadašnjost«, pre-
dava Dr. Božo prof. Cvjetković (I. dio). 3. Dvije
stare dubrovačke popijevke (iz IzbirkefKuhačeve) :
a). -Koračnica graničarska (od god. 1814.); b).
Dubrovniku god. 1848., napjev Dr. N.. Lepeša,
pjeva dječji zbor dvoglasno. — 4.) Drugi dio
gornjeg predavanja od istog g. konferensijera. —
5. Ivo conte Vojnović: Na Mihajlu, deklamuje I.
Duzbaba.

Gg. članovi »Boškovića« neće se zvati po-
sebnim pozivom, pak ih Uprava društva ovim
putem najučtivije pozivlje, da izvole doći sa rod-
binom i znancima. Početak na 6a sati u večer.

Vojno imenovanje. G. Julij Maleše-
vić, potpukov. inž. ofic. zbora, imenovan je pu-
kovnikom. Čestitamo !

Tegovačko-Obrtnička Komora
za Vili. ratni zajam. Mjesna je Trgov.-Obrt.
Komora za Dubrovnik, Kotor i Korčulu — kao
što smo u prošlom broju najavili — u Nedjelju
dne 2. o. mj. u 11 sati pr. p, održala sastanak,
u svrhu VII. austrijskog ratnog zajma. Na sasta-
nak su mnogobrojno pristupili trgovci, obrtnici
i ost. Predsjednik Komore, presvij. gosp. minist.
savj. komendator Ottomar Svoboda, pozdravivši
prisutne, oslovio ih je biranim, rodoljubnim slo-
vom, probranim govorom istaknuvši veliku važ-
nost ratnog zajma, patriotičnu i vrlo korisnu
svrhu, te zaključi ovim riječima :

»Kao što je naš Dubrovnik u svim ratnim
akcijama prednjačio, kaojšto ste se u svim zgodama
patriotično istaknuli, tako sam uvjeren, da i sada
ne samo što nećete za drugim zaostati, nego da
ćete i ovog puta svim silama pregnuti do tako-
vog uspjeha, što će biti na časti na korist Vami,
ovoj Komori i cijelom Dubrovniku.

Poznajući Vaš izgledni patriotizam, uvjeren
sam, da ćete stvar živo preporučivati i megju
svim Vašim krugovima, te Vam ponovno izra-
zujem svoju zahvalu, uz svesrdni poklik: Zbo-
rom i tvorom sa sedmi ratni zajam ! Živjela Nji-
hova;Veličanstva ćesar-kralj naš Karlo, ćesarica-
kraljica naša Zita i hrabra nam pobjedonosna
vojska l«

Bje prihvaćeno sa trokratnim »Živjeli l«

Komora je o svome sastanku upravila po-
drobnije izvješće i svim ostalim trgovcima, obrt-
nicima i ost. u kolarima svoga područja, koje
obuhvaća trideset i tri općine, jednako im sta-
vivši majsrce što god moguće bolji uspjeh u
ovoj neophodno nužanoj domovinskoj akciji.

Odlikovanje. Sudac g. Rugjer Braca-
nović, sada upravljač okružnog Suda u Ipeku,
u priznanje izvrsnog službovanja u osobitom
bavljenju odlikovan je zlatnim križem sa zasluge
& krunom na vrpci kolajne za hrabrost. Čestitamo.

Svetkovina sv. Lucije Qi, Mad.
došastog . četvrtka 18. ov. mj. proslaviće se u
zbornoj crkvi sv. Vlaha ovim redom: ;

Dne 12. o. mj. uoči svetkovine; Po.
42 sata Večernje. — Dne 183. 0. my. dan
kovine : Prp. od 5-9 s. svako p0 sata tihe
mise ; na 10 s, svečana sv. misa, Pop. na 4.

u

ža
s

 

Večernja — Govor — Blagoslov, \ Ma