> str. 2. ua one ovlaštuju obje stranke da raspravljaju o primirju, ali ne o miru. Ruska je delegacija pred- ložila opće primirje za sve vojske i za sve fronte. Na to mi nijesmo mogli pristati, pošto saveznici Rusije nijesu bili zastupani, a nijesu ni ruske izaslanike ovlastili, da u njihovo ime govore. Na to smo se sporazumjeli da raspravljamo samo o zaključku primirja izmegju savezničkih vojska i ruske vojske. S ruske su strane pri tom izrije- kom istakli, da primirje, koje se ima zaključiti, ima za svrhu, da se neposredno ima pristupiti mirovnim pregovorima i to o miru izmegju svih »PRAVA CRVENA HRVATSKA« 233 strojne puške, 81 bacalo mina i još mnogo drugog ratnog materijala. — I u mletačkom pre- djelu bilo je na mjestima topničkih borba. Na ušću Piave otet je Talijancima mostobran Bres- sanin. Njihove protunavale nijesu uspjele. Na istočnom ratištu vlada primirje sa rus- kim i rumunjskim vojskama. — Pregovori o p:i- mirju ma cijeloj fronti opet s; na 12. ovoga mjeseca nastavljeni. Na zapadnom ratištu bilo je živahnih top- ničkih bojeva i bojeva u zraku u Flandriji i od Scarpe do Somme. Engleške navale kod Grain- zaraćenih vlasti. To su opunomoćenici saveznika sa zadovoljstvom primili na znanje. Nije se već stoga moglo pristupiti k rasprav- ljanju o mirovnim pitanjima, što nijedna stranka na to nije bila ovlaštena. U drugoj su sjednici saopćili ruski dele- girci svoje prijedloge za primirje. Ovi su uvjeti išli, kad se uzme u obzir vojnički položaj Ru- sije, za čudo daleko. Tako su ma primjer Za- htijevali Rusi, da se otoci u Riškom zaljevu is- prazne, a da nijesu ponudi! da se njihove čele i na jednom mjestu povuku. Nadalje su htijeli pripisati nam, da naše čete ostanu u svojim stri- jeljačkim jarcima na istočnoj fronti za cijelo vri- jeme primirja, koje su oni predlagali na 6 mje- seci, U tom slučaju ne bismo mi smjeli povući ovih četa ni u konačište, u kojima se odmaraju. Naravno je, da mi na ove uvjete nijesmo pristali. Kod raspravljanja pojedinih tačaka ustano- vilo se je, da može izmegju nas vrlo lako doći do sporazuma u svim tačkama osim u jednoj jedinoj, u kojoj nijesmo našli nikakva riješenja. To je bilo pitanje o otocima u Riškom zaljevu, čije ispražnjenje naravno leži izvan svakog ra- spravljanja. $ Kako smo se lako sporazumjeli pokazalo se je u času, kada su ruski delegirci izjavili, da moraju dalnje upute pribaviti iz Petrograda, pa smo na to u najkraće vrijeme i bez ozbiljnih po- teškoća došli do sporazuma o uvjetima deset- dnevnoga mirovanja oružja, koje je sada počelo. Mi gledamo u ovom rokom dobar predznak za budućnost. Govor zast. Spinčića proti dualizmu. Za debate u zastupničkoj kući; o provizor- nom produljenju nagodbe ' s Ugarskom govorio je i zast. Spinčić, koji se izjavio protiv produ- ljenja, jer je protiv današnjeg sustava. Taj govor Spinčićev glasi u_cijelosti : Poslije rata mora se za uvijek; učiniti ne- mogućim, što se poduzelo proti pojedinim naro- dima i proti srpskom, hrvatskom i slovenskom narodu. Ne smije više biti dvije vrsti naroda, vladajuća i služeća;; nikada više ne smiju biti mogući naroditugjega“. gospodstva,; koji su se pretvorili;sa jednim dijelom srpskoga, hrvatskoga i slovenskoga naroda u pravu strahovladu. Da je to bilo moguće, ima se poglavito pripisati vla- dajućemu sustavu dualizma. Ovaj je sam po sebi nesreća za južne Slavene, te uvjetuje uništenje i smrt toga naroda. Način, kako se s južnim Sla- venima postupalo za rata, nadilazi sve, što se dogodilo u povjesti čovječanstva. Nikada i nig- dje nijesu:vlađe,s ;vlastitim državljanima 7 postu- pale tako opako i okruto kaozs Hrvatima, Srbi- ma i Slovencima. Rat sujjoznačile vodeće “ lično- sti kao rat nijemstva: proti slavenstvu, a!Magjara kao rat proti Slavenima. — Za jugoslavenski narod, koji preostaje poslije rata, da su se već za rata skovali jaki lanci za vrijeme poslije rata: Njemački ili magjarski nastavni jezik, upravu dobara, otugjenje hrvatskoga tla, hrvatske obale morske, uspostavu raznih novča- nih centrala itd. Južni Slaveni hoće za sebe i- mati sve, što je po maravnom pravu njihovo vlasništvo. Oni neće ni jedan komad svoga teri- torija odstupiti kome drugome. Oni neće nika- kova gospodstva Nijemaca, Magjara ili Talijana. Ont neće da njihove zemlje budu prepirke me- gju*ovima. Oni neće da na Jadranskom ' moru vladaju Nijemci, Magjari ili Talijani. Oni neće, da Nijemci ili Magjari vladaju Južnim Slavenima, a u koliko ih ne mogu sami svladati da ih pre- dadu Talijanima. Mi hoćemo slobodnu hrvatsko- srpsko-slovensku" domovinu, od svih naroda ne- zavisni državni životi te'se uzdamo pri tom u i 'u' pravednost. Pošto nagodba predstavlja islijev_vlasti,_te_pošto_se_rnire_demokratskom principu i pravu*samoodreg'enja naroda, njegova će stranka glasovati proti'nagodbi. (Živahno odo- bravanje i pljesak kod Jugoslavena.) Sa ratišta. ratištu čete maršala Kon- Na rada postigle su početkom ove sedmice daljnjih uspjeha. U višesatnim ogorčenim bojevima“skr- šile su neprijateljski otpor?na;Monte Sis.molu. Tom su prigodom zarobile oko 1000 ljudi i znat- uu količinu oružja svake vrsti. Takogjer su 0%- O a na juriš jaka uporišta Ni ' g : i : : dogovoru s kratkim courta i kod La Vacquerie nijesu uspjele. Na | Maasi su Nijemci postigli manjih uspjeha. U no- | vembru su neprijatelji na njemačkim frontama izgubili 22 balona i 205 zrakoplova, a Nijemci | 60 zrakoplova i 2 balona. | Sa turskog ratišta stigla je vijest, da su | Englezi zaposjeli Jeruzalem. Wolfov ured javlja, | da je grad svojevoljno napušten. Tomu da je + prvom redu mjerodavno stanovište, da ono | tlo, koje je sveto svim narodima, što vjeruju u | Boga, ne bude pozorištem krvavih bojeva. Prema \tome ne igra nikakove uloge pitanje, da li da \ se održi grad, koji je vojnički bez vrijednosti. | Reuterov ured naprotiv javlja iz Londona, | da_je grad osvojen, i da je zaposjednuće Jeru- | zalema sobom donijelo probleme velikog megju- | narodnog značaja, Britonske su čete osvojile Je- ruzalem uz pomoć francuskih i talijanskih četa. | Razne vijesti. Amerika navijestila Austro-Ugarskoj rat. | Reuterov ured javlja: Zastupnička je kuća | | prihvatila sa 363 glasa proti jednom socijalistič- | kom glasu rezoluciju, koja se odnosi na navje- | štenje rata Austro-Ugarskoj. Iza kratke je debate | stvorio takogjer senat zaključak o istom predlo- gu. Ratno je stanje nastupilo dne 7. prosinca 1917. Predsjednik je Wilson potpisao navještenje rata. Revolucija u Portugalskoj. | Već više mjeseci vluđa u Portugalu laten- \ tna ministarska kriza. Kod gradskih izbora u Li- sabonu pretrpjela je vlada osjetliv poraz, a to je još predznak za izbore u parlamentu. Mržnja | proti Engleške i republike, koju ona podržava, | sve više raste. U Oportu su izbile velike demo- siracije protiv Engleske. Cenzura za listove je vrlo stroga. Položaj zemlje postaje sve očajniji uslijed neprilika za transport na moru. Reuterov ured javlja: U Oportu revolucio- narci su uspjeli: Vlada je demisionirala. Alfonso Costa sastavio je provizornu vladu, kojoj pripa- da i prijašnji poslanik u Berlinu Sidomio Paes. Židovska država u Palestini. Dne 4 ov. mj. održao se je u Londonu cionistički meeting, na kojem je sudjelovao kao zastupnik vlade lord Cecil. Predsjednik lord Rot- schild zahvalio je engleskoj vladi za njezino po- dupiranje cionističkog pokreta. Cecil je izjavio, da Engleska svim silama nastoji da ostvari ži- dovsku državu u Palestini. »Times« javlja, da je sastavljena židovska narodna pukovnija, koja će doskora stići u Pa- lestinu, da sudjeluje u borbi za Jeruzalem. Finska republika. Prema temeljnom državnom zakonu, koji se ima podastrijeti finskome saboru, ima se Finska pretvoriti u republiku sa predsjednikom, koji se bira na 6 godina. Izbor prvoga predsjednika o- bavit će se 15. siječnja. Finski senat poslao je odaslanike neutralnim državama, da ih obavijesti o tom koraku Finske. Ententa sporazumna s primirjem. Prema prispjelim vijestima izjaviše se aliirci u principu sporazumnim sa započimanjem pre- govora o primirju s ruske strane, i to uz pogod- bu, da Rusi ne idu ni za jednu vrstu natrag, i da njemačkim četama ne dobavljaju živežnih na- mirnica. Demobilizacija u Rusiji. Zastupnik Wolffovog ureda javlja, da je ruska demobilizacija započela. General Ščerba- čev imenovan je potporom aliiraca vrhovnim za- povjednikom. Dobio je punomoć da s Njemač- kom započne mirovne pregovore, nu pregovori imaju da važe samo za rusku frontu. Japan neće Rusiji navljestiti rat. Radiobrzojav ruske vlade javlja, da je ja- panski poslanik izjavio, da Japan nije imao na- mjeru, a niti sada imađe namjeru, da Rusiji na- vijesti rat, Jedan član poslanstva dementirao je vijest, da postoji izmegju Engleske i Japana u- govor, prema kojemu Japan za slučaj, da Rusija sklopi zasebni mir s Njemačkom, ima Rusiji da navijesti rat. — U noći s 9. na 10. prosinca brod Nje- gova Veličanstva »Wien« potopljen je uslijed neprijateljskog torpedskog napadaja. Spasena je gotovo sva : Oklopnjača »Wien« starijega je tipa (raz- red »Wien«, »Monarh«, »Budapeste), porinuta je 1895, obuhvaća 5600 tona, brzina 17 m. na uru, — »Central News« javlja, da je Bonar Law u donjoj kući saopćio, da se je Jerusalem predao. — Službeno se javlja : Ecuador prekinuo je diplomatske odnošaje s Njemačkom. — Prema petrogradskim vijestima ušle su Kineške čete u Harbin, a japanske u Vladivostok. — Ministar izvanjskih posala grof Czernin ima čirovi crijevni katar s porastom temperature, pa mora nekoliko dana da ostane u krevetu. Zato nije mogao ni u Berlin poći. — Iz Ženeve se javlja: Kako štampa iz Pariza doznaje, obolio je crnogorski kralj Nikola na upali pluća. — Siranačke su prostorije milanskih suci- jalista oblasuo pretražene. Stranački je tajnik Fortichiari zatvoren. — Kako švicarski listovi javljaju, nakanilo je pariško zasjedanje entente za slučaj primirja izmegju Rusije i Četvornog saveza povući Ser- railovu armađu iz Grčke. Sarrailova armada kao Br. 661 Domaće vijesti. Potpora Dalmaciji. Vlića je pri- kazala zast. kući zakonsku osnovu o potporama za pojedine krunovine i zemlje iz državnih sred- stava za g. 1917 i 1918. Prema osnovi dozna- čeno je Dalmaciji godisnje K 742.940. Dva njemačka tjednika u Za- grebu. Kako čitamo u zagrepskim listovima, ondje je počeo izlaziti novi tjednik na njem ač- kom jeziku »Siidslavische Rundschau«, koji će zastupati »u prvom ređu prema vanjskom svi- jetu interese hrvatsko-srpsko-slovenskoga naroda na temelju samodregjenja naroda na najširoj de- mokratskoj bazi. »Vlasnik je tjednika dr. S. Sin- ger, a za n1edakciju odgovara Mirko ;Tausk- Tvrtković. — Dne 15. ovoga mjeseca počet će izlaziti u Zagrebu još jedan tjednik pisan na jemačkom jeziku pod naslovom »Kroatische uRundschau«. Glavnim urednikom bit će dr. Josip Pazman, a izdavači: dr. Kovačević, dr. Milobar, da je primirjem do skrajnosti ugrožena i imala bi biti utjelovljena talijanskoj fronti. — Prema »Reuteru« javlja »Daily Telegraph« iz Petrograda: 6. decembra objelodanjeni dekrct ukida sumarno sve inozemne zajmove te odre- gjuje da se kamate nemaju za njih plaćati. — »Central News« javljaju iz Petrograda, da je maksimalistička vlada proklamacijom uki- nula osobni zemijišni posjed i proglasila zem- ljište narodnim vlasništvom. — Austrijska kvotna deputacija zaključila je jednogodišnje produljenje dosadašnje kvote. — Kako javlja »Pravda«, odaslano je u u Tobolsk mnogo odjela crvene garđe i mor- nara, da čuvajn cara Nikolaja. — Kako javljaju Reuterovom uredu iz Pe- trograda, pobjegao je Kornjilov s bivšim zapo- vjednikom jugozapadne fronte Djinjikinom i še- fom generalnog stožera Orlovom. — Agenzia Stefani javlja : Kraljevskom se naredbom proglasuju pokrajine Como, Bergamo, | Milano, Modena, Novara, Parma i Reggio Emi- lia, da su u ratnom stanju. Naši dopisi. Iz Rijeke Dubrovačke. (Brzojavne zahvalnice Njihovih Veličanstva našoj Općini.) Prigodom sretnog spasenja Nje- gova Veličanstva ćesara-kralja našega Karla |. od očite pogibije života, upravila je bila naša Op- ćina brzojavne čestitke izražaja sveopćeg rado- vanja na Dvorskog Meštra Njegova Veiičanstva, takogjer na Dvorskog Meštra Njezina Veličanstva, te Njezinoj Visosti majci Njeg. Velič., Nadvoj- vodkinji Mariji Jozefi i Njezinoj Visosti majci Njezina Veličanstva Vojvotkinji od Parme. Na ovo je od svih stigao direktni brzojavni odgovor zahvalnosti na našega načelnika ć. i kr. Komor-' nika gosp. Brnju grofa Kabogu. Bila je odaslana od naše Općine i brzo- javna čestitka Ni. Vis. Nadvoj. Mariji Jozefi pri- godom vjenčanja Njezina sina, Njeg. Visoč. nad- vojvode Maksa, na što je uzvratio na ime iste brzojavnom zahvalnicom Dvorski Meštar Nj. Pr. grof Salm. Iz Luke Šipanjske. (t Dr. Vladimir Dvožak.) Dneva 6. de- cenbra ove godine ispusti svoju plemenitu dušu Dr. Vladimir Dvožak, liječnik i natporučnik kod vojske. Prije kao općinski liječnik ovdje na ši- panu, a od početka rata pravi stit naših hrabrih vojnika na bojnim poljama u uspješnom suzbi- janju boli i smrti odlikova se izvanredno. Filan- trop prvoga reda nije za sebe ništa tražio; svu svoju veliku umnu snagu i sposobnost uloži u korist našega naroda. | ako je bio Čeh i po rodu i po osjećanju, tako je žarko ljubio naš narod, tako se je čuvstveno divio našim klasi- čnim obalama i tako je cijenio i pratio naš in- telektuslni razvoj, da bi se što takova teško na- šlo i u redovima našeg najačeg intelektualnog sloja. Na veliku našu žalost pograbi i njega na svrhu ljuta boljetica i dokonča njegovo pleme- nito biće u mostarskoj bolnici. Po njegovoj vru- ćoj želji bijahu mu preneseni mrtvi ostanci na otok Šipan i ovdje sahraujeni u kitnim gajevima maglina, na domaku silnog govora mora, bi- ljurne vedrine neba i silnog mirisa subtropske vegetacije. Zauzetna i požrtvovna obitelj g. Balda Smrdelja vrlo je spretno udesila cijeli prenos, pa je ide osobita hvala, a narodna harnost. Pre- svijetli g. Luxardo velikodušno je ustupio paro- brod za prevoz pokojnika iz Gruža do Šipana; njegovome plemenitome srcu neka je vječna bla- godarnost. Sprovod na Šipanu izveo je vič. Dum Andro Murat uz saučešće cijelog Šipana i po- kojnikovih prijatelja iz Dubrovnika. Na grobu se oprostiše sa neprežaljenim pokojnikom veoma dirljivo Dr. Frano Trošić, Dr. i učitelj Božo Olavić. “Za vrijeme cijeli je narod plakao. Imao je i za kim. je Šipan izgubio u D.ru Dvožaku, teško je sada reći pot- dr. Schick, dr. Pilar, barun Ožegović i dr. Šafar. Imenovanje. Glavni učitelj šk. savi. g. Augustin Grgić, privremeni upravitelj ć. k. muš- kog preparandija u Arbanasima“ kod Zadra, ime- novan je stalnim upraviteljem istog zavoda. Ukinut prijeki sud u Bosni. Zva- nični »Sarajevski List« od 11. o. mj. donosi, da je vrhovno zapovjedništvo vojske, naredbom 2 novembra o. g., ukinulo prijeki sud, što ga dne 16. marča 1915. bješe proglasilo za gragjanska lica, koja tim bjehu podvržena pod vojnu sud- sku vlast. istraga o jugoslavenskim pri“ tužbama. »Zeit« javlja iz Graza: Po na- logu vlade polaze odi. predstojnik dr. Alexy, min. savj. Ćulić i podpredsjednik danjoaustrij- skog zemaljskog školskog vijeća dr. Breitenberg u niz mjesta u Štajerskoj, Koruškoj, Kranjskoj i Primorju, da sami na licu mjesta istraže prituž- be, koje su Jugoslaveni iznijeli u zastupničkoj kući o navodnom zapostavljanju slovenskog i hrvatskog pučanstva. Druga, vojnička komisija ispitivat će pritužbe, u koliko su one vojničke naravi. Povjerenstvo će doći u neposredni dodir s narodom i samostalno preslušati. | Namjesništvo opet u Trstu. Od- | sjeci i odjeli zemaljskoga namjesništva, koji se jo- | šte nalaze u Opatiji, sele se po naredbi namje- | snika Fries-Skenea natrag u Trst, tako da će či- tavo namjesništvo od 1. siječnja 1918. ope, po- slovati u Trstu. | Djeca na prehrani u Hrvatskoj. Do početka je o. mj. u Hrvatskoj Slavoniji smje- | šteno na prehranu u svemu 2820 djece, Od toga | ih je iz Istre 574, Dalmacije 224, Bosne 577 i 1485 iz Hercegovine. Po vjeri je 2283 djece ka- \ toličke, 417 grčkoistočne i 120 muslimanske. Zanimiva izložba u Zagrebu. U Zagrebu je otvorena izložba krunidbene ha- ljine kraljice Zite, kraljevića Otona i nadvojvod- kinje Blanke, te krunidbena povelja. Ove je za- nimive izloge nabavio odbor »Ratnog kruastva«, te će prihod upotrijebiti u plemenite svrhe. Državna policija u Bosni. Javljaju iz Sarajeva, da je u svim važnijim mjestima Bosne i Hercegovine bila uvedena državna policija, koja će vršiti sigurnosnu i političku službu. Otpust učitelja iz vojske. U pro- svjetnom odboru zastupničke kuće izjavio je mi- nistar za bogoštovlje i nastavu, da je ministar za zemaljsku obranu sa ostalim vojnim oblasti- ma izradio plan, po kojem bi učiteljske sile dr- žavnih, pokrajinskih i općinskih škola bile pro- vizorno oproštene od vojne službe od 31 decem- bra 1917 do 15 jula 1918, u koliko se nalaze u vojnoj službi u zalegju, a pripadaju u stališ mom- čadi, te su kvalifikovani kao nesposobni za služ- bu na fronti, a sposobni za pomoćnu službu. Njemačko brodogradilište u Spljetu. Njemačke novine donose, da su neki austrijski i njemački brodograditelji osnovali kon- sorcij za gradnju brodogradilišta u Spljetu. Pro- fesor za brodograditeljstvo Fiamm u Berlinu do- bio je od konsorcija nalog, da u Spljetu raz- (pa i prouči teren, A gdje su domaći ljudi domaći kapitali?_ Proces u Serajevu proti ggji. Ka- šiković i njezinu sinu, radi uhođarenja — o čemu smo u pžesitm broju donijeli po saraj. novina- io je odgogjen. ma — Stavnje osamnajestgedišnjih. »Hrv. Dr javlja, da će et: pozvani u vojsku i oni, koji će slijedeće godine navršiti 18 godina — , sko pregovori s Rusijom ne dovedu i do , da se i s osta- 1 pe sklopi Si mir, U Beču vu dne godine navršuju 18 puno. Svakako je izgubio najboljeg prijatelja i a brata. Neka mu je vječna spomen megju nama, a njegova plemenita duša našla rajsko. \