tr. 2. Naprotiv Njemačka će učiniti sve, da čim prije sklopi sa Rusijom zaseban mir. Učinit će to ne samo iz vojničkih, već i iz gospodarskih da riješi pitanje . oga gospodarskog položaja, koji je_i poslije rata veoma ugrožen. Po ententi naviješteni gospodarski rat potisnuo bi Njemačku, bezuvjetno; na; Istok, što bi bila u- jedno teška povreda njemačkih interesa. Sada se je za Njemačku otvorila nova perspektiva, Rusija, koju su Amerika'i Japan čuvali za sebe. Ako ententa naslavi rat, Njemačka će se gospodarski tako ojačati, kao nikada za vrijeme rata. Ruske“ će*žitnice najedanput postati pristu- pačne, financijalni položaj Rusije će se pobolj- šati, jer će prestati ratni izdatci, a eksportirana roba predstavlja veliku vrijednost. Osim toga ruska vlada po svoj prilici! neće priznati prije i za vrijeme rata primljene zajmove. Engleska, Japan i Amerika će — maravno iza toga obustaviti svoju novčanu potporu Ru- siji, koju će morati preuzeti centralne vlasti. Poseban mir sa Rusijom može imati za posljedicu i to, da će se rat voditi samo na za- padnom ratištu, što nikako ne bi bilo u prilog ententi. | Poslije rata će Rusija izostati iz političkog | koncerta zapadnih vlasti, ali će tim više prionuti | uz Njemačku. Francuska, engleška i američka tr- | govina, izgubit će posve rusko tržište, pa će u! najboljem slučaju moći razmišljati samo o sud | bini onih kapitala, koji su tijekom decenija ulc- ženi u Rusiju. Na taj način će gospodarski ret izgubiti svoju važnost, a poseban mir sa Rusi- jom spasit će Njemačku u gospodarskom pogledu. Poseban mir značio bi i to, da će se Evropa opet razdijeliti na dvije velike grupe vlasti, isto kao i prije rata, a to je opet klica novog svjet- skog rata. Zato se sa stanovišta čovječanstva može jedino sveopći svjetski mir željeti. Govori se i o tome, da je glavna svrha pa- riške konferencije bilo vojničko umiješanje Ja- pana u rat. Ako Japan na to pristane — što je jošte veoma dvojbeno, tada mora ili neposredno “napasti Rusiju ili “odaslati svoje čete na zapadno ratište. U prvom bi slučaju Japan natjerao Ru- siju u naručaj centralnih vlasti, dočim druga mo- gućnost ne bi ništa mijenjala na političkim i gospodarskim vezama izmegju Rusije i Njemač- ke, te bi značila jedino produljenje rata. Produ- ljenje rata pak ne bi vodilo do vojničke pobjede, već bi jedino značilo gospodstvo Amerike i Ja- pana nad oslabljenom Evropom., O budućem položaju Bosne i Hercegovine. »8.-Orai Ujsag« donaša razgovor s predsjed- nikom bosansko-hercegovačkog sabora drom, Safvet begom Bašagićem. Bašagić se u ugarskoj palači prigodom delegacija potužio, što je u Bo- sni i Hercegovini sistiran čitav politički život i sabor raspušten. Ipak on drži, da su novi izbori sada u vrijeme rata nemogući. Kroz vrijeme tra- janja rata stvorile su se u Bosni i Hercegovini razložite političke skupine i već se sada jasno opažaju njihove političke težnje, kao i pravac njihove politike. U glavnom imadu danas u Bosni i Herce- govini četiri političke 'skupine, Prva imade naj- više pristaša, a to je skupina Šerifa Arnautovića, koja traži »status quo ante«, kao u kolovozu g. 1914. Druga je skupina poć vodstvom dra. Su- svrhe, Očito se vidjelo, da ta zgoda ražalosti dubrovačko srce, jer zvona Male Braće bijahu ponos grada, milina kršćanskih duša. Baš jedan ovih dana žalosno iz Amerike piše : Jao, zar su digli i zvona Male Braće za rat ? Ova sva mi doživjesmo, a što pak da re- čemo o zgodama prošlih vijekova, koje ne zabi- lježi samostanski kronista, te bez traga izginuše ? Ovo par sitnih povjesničkih anekdota do- lično nam jamče, kako je infiltran samostan Male Braće u dušu i srce dubrovačkog naroda. Ova intimnost i simpatija nije od jučer. Vijekovi sa- moprijegora i rada ovo su stvorili, Samostan Male Braće ima se s njima dičiti, jer bez sličnih anekdota sva povijest jednog predjela, grada i samostana mrtvo je slovo, tijelo je bez duše. x Već je na izmaku godina 1917. Kao žarko sunce na zapadu iščezava 600-godišnjica opstanka samostana Male Braće. Ratno doba učini, da mramorkom progje ova velika kulturna zgoda. Samo živa ljubav i pietet prema iščeznulim sje- nama odličnih redovnika, te slavna prošlost ve- likog samostana prinuka me, da ovom zgodom bacim šaku praha ovih nesregjenih mojih skica nad grobom 600-godišnjice. " Pri nastupu u novo doba, drevni a veliki samostane Male Braće, kličem ti sa Epidaurskih žala: Zvijezda prošle tvoje slave uvijek nad to- bom sjala, e da tvoja noga bude odvažno stu- pala utrtim tragom šestogodišnjeg rađa za vjeru i hrvatski dom ! , ji, »PRAVA CRVENA HRVATSKA« narića i dra. Dimovića, koja temelji svoju poli- tiku na jugoslavenskoj deklaraciji i traži jedin- stvenu, veliku jugoslavensku državu, u koju bi ušli Slovenci, Srbi i Hrvati, fali ujedno i Srbija i_Crna Gora. Protiv ove stoji stranka ; dr. Stadlera, koja hoće da stvori veliku Hrvatsku od današnje Hr- vatske, Dalmacije, Bosne i Hercegovine. Naša stranka naime stranka ujedinjenih islamskih organizacija hoće posebni položaj Bo- sne, uz pridržanje dosađanje autonomije unutar Habsburške monarhije. Političko shvaćanje pučanstva srpskog je- zika nepoznato nam je,“ jer se sustežu i šute. Odlučiti će!se nakon rata. Našoj je stranci svejedno, da li ćemo slu- piti u tijesniji, odnošaj prema Austriji ili prema Ugarskoj. Za nasi je važno jedino to, da zadr- žimo samostalnost, zato smo 1911. paktirali s Hr- koji pakt je za rata razriješen. Naša je stranka takogjer za sjedinjenje Jugoslavena pod imenom Hrvata, ali nipošto Slovenaca, Srba i| Crnogoraca. Teško je pitanje, kako da se to ri« | ali ja priznajem, da ugarska kruna imade Hercegovinu historička prava. Bosne i Hercogovine može kakav je danas iz- Danas je već išče- koju je htio stvo- samo nepro- ali musliman- vatima, na Bosnu i Budući odnošaj se zamisliti samo onakav, megju Ugarske i Hrvatske. znula »bosanska narodnost«, riti Kallay. Bošnjacima s€ csjeća svjetljeno urogjeničko pučanstvo, ska inteligencija osjeća se Hrvatima. Sa ratišta. Na talijanskom ratištu zbog nepogodna vremena bila je zadnjih dana borbena djelatnost uopće malena. Suzbito je više talijanskih navala kod Podescale i protiv položaja, što su izmegju Monte Asolone i Osterie di Lepre, a koje su naši zauzeli. Izmegju Asiaga i Brente čete su feldmaršala baruna Conrada, usprkos najžešćeg neprijateljskog otpora, osvojile na juriš Col del Rosso i Monte di Val Bella. Dovedeno je preko 6000 zarobljenika, a megju njima i jedan pu- kovnik i nekoliko stožernih časnika. Na ruskom ratištu primirje. Pregovori 0 miru počeli su u Brestu Litowsku na 22. ov. mj. u 4 sata popodne. | Na balkanskom ratištu na macedonskoj fronti i to u luku Cerne izmegju Vardara i Doj- ranskog jezera i u ravnici Strume bila je kadi- kad jača topnička vatra, inače je borbena dje- latnost bila neznatna. Ni na zapadnom ratištu nije bilo većih do- ogjaja. U Flandriji je ostala većinom malena topnička djelatnost, a u pojedinim odsjecima u Champagni, na istočnoj obali Maase došlo je do živahnljih topničkih borba. Nijemci su uspje- šno napali bombama željezničke naprave i skla- dišta municije u Schernessu, Doveru i Dinkirchen. Na turskom ratištu nije na nijednoj frorti bilo zadnjih dana ratnih gogogjaja. — Na kav- kavškoj fronti sklopljeno je primirje izmegju tur- skih i ruskih četa. Atari Pa "Magna Predbrojba se svuda i uvijek unaprijed plaća, pa molimo gg. predbroj- nike, da ju izvole obnoviti. Koji pak što duguju za ovu godinu, neka čim prije zaostatke urede, 1 nt da nas ne prisile na i nam neugodne mjere. Godišnja je cijena Listu : Administracija * »Prave Crvene Hrvatske“ Domaće vijesti. Hrvatski sabor odgodio je svoje sjed- nice do 3. februara. Ratni vjeresijski zavod za juž- no područje. Naredbom ministarstva finan- cija, u sporazumu s ministarstvom pravde, usta- novljen je »Ratni vjeresijski zavod za južno po- dručje« sa sjedištem u Celovcu, kojemu je za: daća, da omogući dotično da olakša udijeljiva- njem vjeresije podizanje južnih krajeva, ratom posredno ili neposredno oštećenih. Povišene odsječnice, Na predlog pokr. školskog vijeća, zemalj. je odbor pristao, da se npravama svih pučkih i gragjanskih škola u pokrajini, za školsku godinu 1917.-18 povis uredovna odsječnica za 50 po sto. ' Glas Slovenaca, Srba i Hevata““, Ovih će dana početi u Zagrebu izlaziti novi dnevnik pod naslovom »Glas Slovenaca, Hrvata i Srba«. List će se baviti političkim, kulturnim i gospodarskim pitanjima Jugoslavena. Odgovor« nim urednikom bit će dr. Ivan N. Novak, Ured: ništvo i uprava nalazi se Petrin ulica br. prvi kat. pra jska 6, U Boču istražnju. »Hrv. List« u Puli donosi, u broju od 22, ov. mj, da se u Beču »vrše velika istraživanja, odakle da su Jugoslaveni dobili original ruske depeše, kad je Rusija ponudila Austriji primirje. Prema vijestima čeških novina, sumnjiče Čehe, da imadu negdje tajnu postaju bežičnog brzojava.« + Gradska kronika. Novu Godimu svesrdno čestitamo g.g. predbrojnicima, prijateljima i čitaocima : Donijela nam toli željeni mir! : imenovanja. Bivši kotarski povjerenik pri mjesnom ć. k. kot. poglavarstvu, g. Josip Harvalik, sada u vojsci ć. k. natporučnik 37. puk., imenovan je namjesništvenim tajnikom. ) Kotarski financ. povjerenik a naš sugragja- nin g. Lujo Kalčić imenovan je financ. tajnikom u području zemalj. ravnat. financije u Zadru. Profesor drž. gimnazije u Zadru, g. Walier barun Ljubibratič, koji je više godina bio pro- fesor dubrovačkog gimnazija, imenovan je bo- sansko-hercegovačkim srednjoškolskim profeso- rom u VIll. činovnom razredu na vel, gimnaziji u Sarajevu. G. dr. Karlo Goga, dosadašnji pristav na Zemljišno-vjeresijskom Zavodu u Zadru, imeno- van je podravnateljem Zadružnog Saveza u Spljetu. Movi inžinir. Naš sugragjanin g. Pavo Radulović položio je dne 18. ov. mj. zadnji drž. ispit gragjevnog inžinira sa dobrim uspjehom. Cestitaimo ! Božićna svečanost u preparan- diju. Po programu, što smo priopćili u prošlom broju, bila je 23. o. mj. u mjesnom preparandiju božićna zabava prožeia ljubavlju naprama dječici, odanošću naprama vladarskoj obitelji, narodu i domovini i milosrgjem naprama sirotinji. Na zabavi vidjesmo presvijetlog g. biskupa dr, J. Marčelića sa preč. kanonikom don V. Bar- bićem, ministarskog savjetnika komendatora g. Swobodu, predsjednika okružnog suda g. Merla, upravitelja lučkog poglavarstva g. Luxarda, ne- koliko. g.g. oficira i mnogo druge gospode i gospogja. Nakon »Carevke« i »U sej vrijeme«, što je zbor pitomica otpjevao tačno, vješto i zanosno, veoma je lijepo i čuvstveno mala učenica vjež- baonice M. Zaccaria kazala krasnu prigodnicu upravitelja Kriletića: »Koje želje malu Milu mo- re?« Za tim dječica Radoš, Kristović, Kusalić, Šušnjar, Vlahušić, Mladošić, Sučić i Sablić sva- koga zaniješe svojim milim glasićima i dragim kretnjama otpjevavši vrlo zgodno Kriletićevu pje- smu: »Tik-tak«, što je uprav vješto uglazbio učitelj muzike g. I. Čižek. Tada su s pitomicom pripravnog razreda J. Vernazza dječica D. mq. de Bona, M. de Grazio, M. Kelez, B. Rebec, T. Kusturin, K. Mrdalo, F. Dileo, R. Tichy, M. To- polšek, J. Tutta, M. Lipanović i T. Kocelj raz- dragala slušatelje svojim lijepim kazivanjem zgod- ne prigodnice g. Kriletića: »Što bi mala djeca htjela ?« — Poslije toga udarahu na klaviru g, I. Čižek i uč. vježbaonice L. Ucović veoma us- pjelu skladbu učitelja g. Čižeka: »Koleda«. Da je udaranje g. Čižeka bilo savršeno, to ne treba ni spominjati, ali je i vještina male učenice U- cović svakoga začudila. »Dječja molitva za Božić«, veoma lijepu i čuvstvenu pjesmicu prof. J. Carića, kazala je nje- gova kćerka Vesna, učenica dječjeg zabavišta, tako milo i osjećano, da je svakoga ganula. Vazda mile Hatzeove »Majci« i »Mila si mi« otpjevala je zatim pitomica S. Šapro, uz vještač- ku pratnju g. Čižeka, vrlo zvonkim, punim, to- plim glasom, koji, bude li ga pomnjivo vježbala, može da je učini izvrsnom pjevačicom. Veoma liiepu i ganutljivu pjesmu g. Krile- tića »Sirotice« kazaše pitomice pripravnog raz- reda J, Fortunić i učenice vježbaonice N. Lazibat i K. Kalčić s takim istinskim osjećajem, da su mnoge ganule do suza. »Berceuse« od Godarda, udarao je, uz prat- nju svoje kćeri pitomice Milade (jer je pitomica Stulli iznenada bila oboljela) g. Čižek uprav vje- štački. Ispod njihovih prsta izvirahu čisti romoni i prelijevahu se u dušu slušalaca te ih opajahu peopisivom. milotom. — U pjesmi »Vojnik i voj- nikova majka« g. je Kriletić milozvučnim stiho- vima krasno opjevao čežnju vojnika, daleko od majke, na Badnji dan i majčinu ljubav za dale- kim sinom, s koje tugjeg sina vojnika gosti i dariva, kad ne može svoga. Pitomica L. Stojko- vić (»vojnik«) i D. Fakin (»majka«) izvedoše svoju ulogu veoma vješto, s razumijevanjem i tako naravno, da su zaslužile ono dugotrajno odobravanje. Lijepu »Reverie« g. Čižeka za mandolin, izvela je pitomica Klarin, uz pratnju auktorovu, vrlo vješto, čuvstveno i tačno. — Krasna Carićeva pjesma »U bolnici«, gdje se vrlo lijepim stiho- vim uspješno crta potresnu sliku majke, koja, kad htjede da navuče sama svome sinu bječve, »što je suzom i rukom doplela« uvidje, da su mu obje noge osječene — našla je u pitomici Z. Sutić tako razumna i vješta tumača, da je njezino veoma lijepo i naravno kazivanje bilo pozdravljeno dugotrajnim odobravanjem. — Pi- tomice M. Čižek i K. Kobila wudurale su »Božić« Čajkovskoga vrlo vješto, i izrazile do u tančine sve ljepote one muzike divne, — Zajčev »Vir« otpjevala je uz pratnju g. Čižeka, pitomica M. mas veseli, jer kakve škole, n: J Br. Novak uprav umjetnički. I jakost i tačt lima njezina glasa svakomu se svidješe Vrlo lijepu i zgodnu »Dječju ij letića, punu zdrava humora |i" odgr izvedošel učenice vježbaonice: L. Trc Petrušić, J. pl. Cvitković, M. Glavan i . vrlo lijepim kazivanjem i prikladnim.k te razveseliše slušaoce. »Drugu ugarsku ra, udarahu na klaviru g. I. i Brambilla tako umjetnički \ zaniješe se ljubitelje muzike. U »Pjesniku i vi g. je Kriletić izlio ne samo sve glavne zanose pjesnika uopće, negoži napose sve milje i omilje svoje pjesničke duše, koja"se zanosi? ne samo za svimjišto je dobro,fistinitlo, uzvišeno i lijepo, ,mego katkada i želi — kamenu i crvu »ja sam ti« da veli. A pitomica7|A. |Lovrić (»pjesnik«) i pitomica V. Mitrović (»vila«) izvrsno su shvatile misli; pjesnikove i umjele ihtizreći tako istinski zaneseno i tako umjetnički osjećano i lijepo, da su uprav zaslužile sve pohvale, s kojima ib i da- nas spominju svi oni, koji sv ih čali. Napokon je bio »Dječji san na badnji dan«, što ježispjevao g. Kriletić, a'uglazbio 1. Čižek. »Isus«, pitomica D. Carić, »Angjeli« djeca A. Ful- gosi i K. Radovan i »vojnici« dječica Tichy, Ku- sturin, Sablić, Karaman, Kocelj, Kollai i Findrik a »dijete« draga mala Standinger, izvršiše svoju ulogu veoma vješto, »Majka«, pitomica P. Brbora otpjevala je krasnu uspavanku tako, da nijesi znao što ti više/ugagja, bistrina i milina njezina svježa glasa, ili toplota, ljubaznost i vještina nje- zina izražaja. Izrsno su izvele svoju ulogu i u pjevanju učenice vježbaonice Kolić (»Div«), Su- nara (»Beba«) i M. Ljubišić (»Pelivan«), Pitomica M. Kolin (»Čoroje«) prikazala je to lice iz starih dubrovačkih maskarata vrlo tačno i s puno hu- mora i zgodne mimike te pokazala i jak i pun glas — i svakoine se svigjela. »Vile«: Z. Knežević, S. Šapro i M. Fortu- nić i igranjem i pjevanjem uspješe veoma lijepo. Glas je pitomice Šapro, kako prije rekosmo, zvo- nak, mio, jak i pun u svim visinama; druge dvi- je nemaju glas tako jak, ali veoma slađak i lju- bak. — Pitomica M. Merlo (»Macić«) i priklad- nom mimikom i miloglasnim, tačnim i vještim pjevanjem veoma je lijepo prikazala, što je »ma- cić — tintilin — pučke mašte mili sin«. Kor pi- tomic&a (»kor angjela«) izvršio je svoju tačno, vješto i čuvstveno. U ovom djelu i u riječima pjesnikovim i u napjevima opazismo mnogo lijepih stvari. Tu ima i tragičua i komična i uzvišena i pre na i umišljena i zbiljna, a sve je to zgod ' jeno u snu dječjem. Djetetu 'vile žele, »obnoć i obdan«. »Mi igramo i pjevam simo ti sne — život je sanak samo - ne«..... — Ipak kolo nek se vije — tuy — i smrt sama drugo nije — nego s: — Sva lica zvonkim stihovim prikaz: jima se može vigjeti i mnogo simbol Čižek veoma lijepo i prikladno prik: dama te sve napjeve, jedan ljepši od spleo u jednu umjetničku cjelinu, za | grehota, da se ne čujeima kazališnir Mi smo se malo više oduljili - svečanosti, jer smo htjeli, hvaleći služuju, što su njoj sudjelovali i * doprinijeli — izreći priznanje i koji se oko odgoja mladog na: uzimlju. Kad se vidi u svakom vodu i van njega, da svi, do d nastoje da što bolje vrše, što tada se lako pogagja, u koje: uzgajaju buduće učiteljice i n Vjenčanja. Naš su no Finelli, zamjenik država dru, vjenčao se je dne 26 gcom. Elsom Novaković. Prošle subote vjenč: sugragjanin pom. kape sada rezervni olicir c. i gcom. Milom Banac. Čestitamo ! Tramway | nje. Od prekjuče elektr. rasvjeta. Uspostavljen j redoviti saobraćaj « dne počinje kretati f:Božo Th muškom preparand bio je dodijeljen p