| i | ii ia. sAd SES SLS ŠNŠSLNNSSOSNI Br. 664. Rat ili mir. Tečaj dosadašnjih mirovnih pregovora u Brest-Litowsku pruža opravdanih nada, da će izmegju centralnih vlasti i Rusije doći do potpunoga sporazuma. Nije tim rečeno, da su prebrgjene sve poteškoće i odstranjene sve opreke u mišljenju izme- gju jednih i drugih delegata, ali je preva- ljen dobar dio puta prema miru, pa je nade, da i ostali dio neće biti neprelazan. Ujedno su dosadašnji mirovni prego- vori pružili mogućnost, da se uglave za- jednička temeljna načela, na kojima bi se mogao sklopiti općeniti mir, naime: bez aneksija, bez kontribucija, a u narodnom pogledu na temelju samoodregjenja naroda. Stoga su ruski odaslanici predložili odgodu generalnih pregovora za deset dana, jer su se držali obvezani, da — ako en- tentne vlasti nemaju agresivnih težnja i o- vajalačkih namjera, — da i njih, svoje sa- veznike, pozovu na ove pregovore, na te- melju uglavljenih načela. Odgoda je primljena do 4 o. mj., a to je s naše strane i logična konsekvencija izjave grofa Czernina. Već na Božić u večer bio je svim poklisarima Entente predan do- tični poziv, da ga dostave svojim vladama, a na 26 decembra bio im je i izravno o- premljen ruskim radiotelegrafom. CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE VA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU Nije nam još poznato, jesu li i kako su do jučer odgovorile vlasti Entente na ovaj poziv. Ali sudeći po pisanju neprija- teljske štampe, one su se našle u ne ma- lom škripcu glede ovog pitanja, te izgleda da one nastoje u prvom redu, kako bi, ma bilo na koji načinikojom god manovrom, omele i srušile uopće svako pregovaranje, a osobito ono izmegju Rusije i centralnih vlasti. U Ententi glavnu riječ vodi nezasitna Engleška; da je ona sklona pristupiti ovim pregovorima, bila bi i Francuska i Italija ; ali Engleška neće sada mira s Njemačkom, a opet ie straši zasebni inir Rusije. PODLISTAK. Podupiranje trgovačke mornarice i una- pregjenje brodogradnje. Ovdješnja »Trgovačko- Obrtnička Komora za Dubrovaik, Kotor i Korčulu« upravila je obim Kućama Carevinskog Vijeća dobro poduprt i ne- oborivo obrazložen memorandum glede trgovačke momarice i unapregjenja brodogradnje. Pomor- stvo je, osobito po Dubrovnik, jedno od naj- vatnijih pitanja, koje je i u prošlosti našem sta- rodrevnom gradu upravo uz opstanak pribavilo i procvat i blagostanje, a u sadašnjosti Dubrov- nik. se bez pomorstva ne bi mogo ni zamisliti. U to jedino polažemo naš industrijsko-trgovački Rečeni će memorandum dakle uopće zani- mati, pe ga — kao što u prošlom broju obe- ćasmo — u cjelosti donosimo, a glasi : Trgovačka i obrtna komora u Trstu poda- stria je u septembru ove godine obim visokim vijeća najspremniju peticiju kućama cerevinskoga : & svrsisgođnom podupiranju trgovačke austrijske unapregjen RAVA CRVENA HR IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ U DUBROVNIKU, 5. JANUARA 1918. Stoga izgleda, da one ne popuštaju od svoje tvrdokornosti za nastavak rata, i da se pri tom osobito uzdaju u Ameriku i u »miroljubivog« Wilsona. I ako se opaža, da je i u Engleškoj i u Francuskoj narod obuzela čežnja za mi- rom, ipak u Engleškoj, koja se bori za ,,de- mokraciju,“ narod malo odlučuje, niži su slojevi igračka u rukama vlastodržaca i bo- gataša, a francuska vlada i francuski parla- menat ne predstavljaju volju francuskog naroda. Lloyd George je ovih dana ponovrio naglasio, da_se mir dobiva samo pobjedom, a i francuski ministar Pichon izjavio je u komori, da su francuski ratni ciljevi ozna- čeni u riječima: najprije pobijediti ! a da ovakav mirovni predlog ne zaslužuje ni da se pretresa. Amerikanski listovi izjavljuju, da će Amerika zajedno s Engleškom i Fran- cuskom nastaviti rat na Njemačku. Ako dakle Ententa odbija svaku po- misao na mir, mi stojimo pred veliikim do- gagjajima, osobito na zapadnom ratištu; sadanji zastoj u operacijama na bojištima značio bi mir pred olujom. Ako dogje do sretno sklopljena za- sebnog mira s Rusijom, očito je, da će cen- tralne vlasti uprijeti svim silama, kako bi Engleškoj i Francuskoj zadale takav uda- rac na zapadnoj fronti, kako bi ih prisilile na sklopljenje mira. Taj je udarac navije- stila i njemačka štampa i sam njemački car, kad je rekao: »Ako geprijatelj ne će mir, tada mi moramo donijeti svijetu mir na taj način, da željeznom šakom i biještećim mačem probijemo vrata onih, koji ne će mir«. Valja imati na pameti, da bi mirom s Rusijom centralne vlasti — po mnijenju stručnjaka — dobile 80 divizija ili 1/8 mi- lijun oružane vojske i nebrojenu količinu ratnog materijala. Istina, da i Ententa neće stati prekr- stenih ruku i da će se i ona pripravljati na ovu najodlučniju bitku od svih dosada- pažnja pa se blagohotno izvedu u tekstu istoga preinake najpotrebitije naravi : 1. da se njegova valjanost produži do in- klusive 1921. godine ; 2, da se $ 3. zakona preinači tako te se godišnji kontigenat prometnih premija povisi od 18.000 do barem 60,000 brutto-registrovanih tona. Trgovačka i obrina komora za Dubrovnik, Kotor i Korčulu potpuno je svjesna, da je jedi- no more velikim izvorom veličine, političko-gospo- darstvene jakosti, narodnog blagostanja i kul- ture svake države; politička joj geogralija kaže, da graničiti s morem ne znači još biti gospo- darem dotičnoga mora. Gospodstvo na kojem bilo moru ne čini geografijski posjed na dotič- nim morskim obalama ; to čini jedino jaka, kon- sekventno iz godine u godinu nwnapregjena i pomnožena trgovačko-ratna mornarica. | ako je svaka od ovih zasebna cjelina, to ipak ne može da. bude jedna bez druge; ovo se je najočitije pokazalo u današnjemu svjetskome ratu. Kon- sekventan je, prema ovim izvodima, zaključak komore za: Dubrovnik, Kotor i Korčulu, da je| jakim trgovačka mornarica jedna od žila kucavica naše monarhije pa veliki faktor u našim industrijsko- komercijalnim pothvatima ; ona je jedino sredstvo uz ratnu mornaricu, da uzimamo dostojno mje- sto u oceanskoj svjetskoj zajednici. Trgovačka je mornarica moćna egida u najuspješnijem :0- držanju konkurencije na svjetskom trgu, koji svoje glavne puteve po svjetskome ARONA RVPURLIKA 4133 pršna RIPLIATEKA, atta tan tet STOJI 20 PARA. šnjih, ali centralne vlasti — kako ističu nje- mački stručnjaci — mogu i ovim dogagja- jima ići mirno u susret. Svakako, bilo bi više dosta ovih ra- tnih strahota, koje jadni narodi plaćaju kr- vlju i imanjem! A i mir, sklopljen putem sporazuma, mnogo je trajniji nego li onaj, koji leži na maču, pa je nade, da će i En- tentini vlastodržui već jednom doći k sebi i primiti pomirnicu ruku, da se izmučenom svijetu mir povrati. Uskorio dobri Bog! Pregovori za mir. U sjednici od 22. decembra rusko izaslan- stvo je izjavilo, da ono polazi sa jasno iskazane volje ruskog naroda, da se ostvari što je mo- guće prije zaključenje općeg, pravičnog mira, kog svi mogu prihvatiti. Pozivajući se ma za- ključke općeg kongresa ruskih radničkih, vojni- čkih seljačkih savjeta upozoruje rusko izaslan- stvo na to, da smatra da bi produženje rata je- dino zbog aneksija bio zločin, pa s toga sve- čano izjavljuje, da će odmah potpisati uslove za mir, koji će dokončati rat na osnovi uslova, koji bi za sve narode bez razlike bili podjednako pra- vični. S tih načela polazeći rusko izaslanstvo je predložilo, da se pregovori o miru zasnuju na ovih 6 tbčaka : 1. Ne dozvoljava se nasilno prisajedinjenje oblasti, koje su za vrijeme rata posjednute. Čete koje su te oblasti posjele, povućiće se u naj- kraćem roku. 9, Politička samostalnost naroda, koji su u ovom ratu izgubili samostalnost, ponovno će se potpuno uspostaviti. 3. Nacionalnim grupama, koje prije rata nijesu bile politički samostalne, daće se moguć- nost, da narodnim glasanjem riješe, kojoj će dr- žavi pripadati ili o svojoj. državnoj samostalno- sti. To se narodno glasanje mor& iti ma način, da se cjelokupnom stanovništvu dotične oblasti, zaključno sa iseljenicima i bjeguncima, osigura potpuna nezavisnost pri glasanju. 4. U oblastima s mješovitim narodnostima pravo manjine zaštitiće se naročitim zakonom, koji će im dati samostalnost nacionalne kulture ili — ako se to praktički ne bi moglo izvesti — autonomne nprave. 5. Ni jedna ratujuća zemlja nije obvezana da drugoj zemlji isplati tako zvane ratne iro- škove. Već naplaćene kontribucije vratiće nazod. Trgovačka i obrtna komora za Dubrovnik, Kotor i Korčulu govori u ime dubrovačke trgo- vačke mornarice, koja je važnim faktorom u ci- jeloj austrijskoj trgovačkoj floti. Prije rečena pe- ticija trgovačke i obrtne komore u Trstu zahva- ća cjelokupnu trgovačku mornaricu duge i obal- ne plovidbe u iznosu od 209 brodova sa 770.423 trgovačke mornarice, prema stanju iste u augustu 1914., zauzimlje dubrovačka trgovačka mornarica vrlo časno mjesto sa udjelom od 36 parobroda sa oko 110.800 brutto tona sadržine; ona sa- činjava sublizu !/a cjelokupne brutto tona sadr- žine austrijske trgovačke mornarice. Jačina i agil- nost dubrovačke trgovačke mornarice iskače 0s0- bito faktom, što je u godini pred današnjim ra- tom otpremila preko 1,000.000 tona. Trgovačka i obrtna komora za Dubrovnik, Kotor i Korčulu uslobogjuje se da progovori i u ime cijele pokrajine pa upozoruje, da je in- dustrijsko-prometno djelovanje Dalmacije vrlo slabo razvijeno ni svakom drugom polju što nije pomorstvo. Jedino je ovo zadnje već od vijekova poljem velikog i najunosnijeg rada Dal- macije. More i naš Dalmatinac, karakter mora i našeg obalnog stanovništva, to je sve isto. MRVA TOK o Me24/iq. VATS PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARAPO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF brutto tona sadržine. U ovoj statistici austrijske | e i oi bia i : i a 4 sai Let ada ŠALJE SRNA SL NNO God. Xiv. Što se naknade gubitka privatnih lica tiče, oni će se isplatiti iz naročitoga fonda, koji će zaraćeni po srazmjeri obrazovati. 6. Pitanje o kolonijama riješiće se sa ob- zirom na tačku 1. i 4. postavljenih načela. U današnjoj punoj sjednici, održanoj pod predsjedništvom grofa Czernina, izjavio je pred- sjedavajući u ime izaslanika četvornog saveza ovo, kao odgovor ritskom izaslanstvu : Izaslan- stva saveznih sila polaze sa jasno iskazane volje svojih vlada i svojih naroda, da se što je prije moguće postigne zaključenje općeg pravičnog mira. Izaslanstvo saveznika je u saglasnosti sa svojim vladama, da se načela 'ruskih prijedloga mogu uzeti u pretres kao osnova za takav mir. Izaslanstva se slažu s neodložnim općim mirom bez nasilnih oblasnih zavojevanja i bez ratnih ošteta. Kad rusko izaslanstvo produženje rata radi osvajačkih svrha osugjuje, izaslanstva sa- vezničke vlade su ponavljano u svojim progra- matičnim izjavama naglašivali, da saveznici, radi osvajanja neće ni za jedan dan produžiti rat. Tog su se gledišta saveznici uvijek pridr- žavali. Oni svečano izjavljuju svoju odlaku, da će neodiožno odmah potpisati mir, koji će ovaj rat dokončati na osnovi pomenutih na sve zara- ćene sile podjednjako pravičnih uslova. Ali se mora izrično upozoriti na to, da se sve sile, koje sad u ratu učestvuju, moraju bez izuzetka i bez ikakvog okolišanja pridržavati u odregjenom ro- ku najtačnije uslova, koji su za sve matode pod- jednako obvezni, ako se hoće da predpostavke ruskih izastanika budu ispunjene; jer se bi imalo smisla, da se sile četvornog saveza, koje s Ru- sijom pregovaraju, drže jednostrano tih uslova, a da nemaju jamstva o tome, da će ruski;sa- veznici časno i bez ikakvih obzira ispuniti us- loveži prema četvornom savezu. Sa Ovom pred- postavkom ima se 6 tačaka osnove za pregovore, koju su ruski izaslanici predtožili, ovo primijetili : K 1. Nasilno prisvajanje oblasti, koje su za vrijeme rata posjednute, ne nalazi se s na- mjeri saveznika. O četama, koje se nalaze u za sad posjednutim oblastima, donjeće se odredbe u ugovoru o miru. K 2. Nije namjera saveznika, da narode, koji su u ratu izgubili svoju političku samostalnost, liše te samostalnosti. K 3. Pitanje o državničkoj pripadnosti na- cionalnih grupa, koje nemaju državne samostal- \ nosti, ne može se po mišljenju saveznih sila do- vesti u red megjunarodnim putem. Ono se u Dalmacija nije nikakova geografijs 4 a cjelina; to je samo primorski ostrižak dinarskog sistema. Ovaj ostrižak prisiljen, uz jaku: brdovitost u za- legju i krševitost svoga teritorija, da se sav dade na more i tu potraži svoje posebne interese u gospodarskome pogledu. Baš zlatno doba dal- matinske povijesti i datira u doba, kada je Dal- macija imala vrlo jako razvijenu trgovačka mor- naricu : od XIV. do exklusive XVII. vijeka. Tada je uz jaku: mornaricu vodio tegovački put s mora preko Dalmacije u unutrašnjost Balkanskoga polu- otoka i dalje. Dalmatinske su luke prirodan iz- laz na more za svu Bosnu i Hercegovinu, Sla- voniju, južnu Ugarsku te Srbiju. Kad bi opet ove zemlje slale veliki dio svojih bogatih pri- rodnih produkata na more, a Dalmacija im vra- ćala na izmjenu produkte mediteranske flore, pasivum bi se Dalmacije izravnao većim izvo- zom i uvozom, a glavnicama, uloženim u pro- metna sredstva digao bi se remtibilitet, Dalmacija može opet da uzima sjajnu: budućnost, ali ova ne ovisi od sitnih sredstava već od vrlo do- bro razvijene trgovačke momarice i od saobra- ćajnih i gospodarskih veza sa zalegjem. Pojedi- ni dijelovi, kao što je to Dalmacija, danas su, u. utakmici velikih i organizovanih vlasti, nemoćni da išta velika postignu, ako se ne opra o jaku ruku cjelokupne države misli monarhije 10 pot- puno razumijevanje njezinih vitetnih interesa u obim visokim kućama carevinskoga vijeća. (Svršiće se.) mmm