Lloyd George o mirovnim
uvjetima Entente,

Lloyd George dao je dne 6 januara. izjavu
o ratnim ciljevima. U izjavi je rekao, da je En-
gleska sada došla do majkritičnijeg časa rata.
Prije nego ijedna vlast odluči o uvjetima, uz
koje se boj mora nastaviti ili dovršiti, mora ona
biti7osvjedočena, da ti uvjeti 'savjesti njezinoga
naroda odgovaraju. On se je posavjetovao o
ratnim ciljevima s radničkom strankom, Asquitom,
Greyem i njegova izjava ne pokazuje samo na-
zor vlađe, nego mišljenje naroda cijele države.

»Prije nego se može misliti na pregovore,
morale bi centralne vlasti shvatiti faktično stanje
onako, kako jest. Budućnost evropske civiliza-
cije, ne može više ovisiti o samovoljnim zaključ-
cima pojedinih pregovaratelja. Svi teritorijalni
sporazumci morali bi se učiniti sa sporazumom
vladajućih naroda.

Prvi zahtjev britske vlade i njezinih savez-
nika jest posvemašnja uspostava Belgije s nak-
nadom štete i priznanja pruva megjunarodnoga.
Tada dolazi uspostava Srbije, Crne Gore, zapo-
sjednutih područja Francuske, Italije, Rumunjske
i posvemašnje povučenje tugjih vojska. Isprav-
ljenje učinjenih nepravda glavni je temelj za
trajni mir, Engleska namjerava podupirati do
skrajnosti zahtjev franceske demokracije, da se
popravi nepravo od godine 1871.

Engleska je ponosna, da može s Amerikom
Franceskom i ltalijom podupirati novu rusku
demokraciju do konca. Ali ako sadašnji vlasto-
dršci u Rusiji budu postupali bez obzira na
saveznike, neće ovi imati nikakva sredstva da
otklone katastrofu, koja će Rusiju zadesiti.

Saveznici vjeruju, da je neophodno nužna
za stabilizaciju zapadne Evrope nezavisna Poljska
koja će obuhvatiti sva poljska područja.

Raskomadanje Austro-Ugarske nije engleski
ratni cilj. Austro-ugarske marodnosti morale bi
dobiti pravu autonomiju. Takogjer logički zah-
tjevi Talijanaca, da se sjedine sa svojim suple-
menjacima, morali bi se ispuniti. To isto vri-
jedi i za Rumunje. Ako ovi opravdani zahtjevi
budu ispunjeni, bit će Austro-ugarska vlast, koja
će promicati miri slobodu Evrope, dok je sada
samo oružje gadne pruske vojničke autokracije.

Protiv održanja turske carevine s Carigra-
dom kao glavnim gradom uz neutraliziranje pro-
laza od Crnoga do Sredozemnoga mora nema
Engleska ništa. Ali Arabija, Jermenija, Mezopo-
tamija, Sirija i Palestina imali bi pravo, da se
priznaju njihovi posebni narodni odnošaji.

O njemačkim kolonijama mora odlučiti kon-
ferencija, koja će uvažiti želje i interese rogjenika.

Na koncu bi se moralo nepravo, koje je
učinjeno povredom megjunarodnog prava, po-
praviti i mirovna konferencija ne bi smjela za-
boraviti engleskih pomoraca.

Jasno je, da zemlje, koje imaju surovina,
moraju se obazirati najprije kod njihove podjele
na svoje prijatelje.

Engleska se bije za trajni mir i za to mo-

raju Mit ota rat.
Engleska se bije za trajan mir i za to mo-

raju biti ispunjena tri uvjeta: Prvo mota biti
uvedena nepovrijedivost ugovora, drugo, terito-
rijalni ugovori moraju biti osnovani na temelju
prava samoopredjeljenja ili ma temelju spora-
zuma vlada, treće, mora se nastojati da se osnut-
kom megjunarodne organizacije ograniče tereti
naoružavanja i da se smanji vjerojatnost rata«.

1, »Istok« ; 2. »Leopoldina« ; 3. »Srgj«;
4, »Maria Immaculata«; 5. »Daksa« ; 6.
»Federiko Glavić« Sveukupna brutto
tonelaža . . . . . . . . . . .
€) Društvo »Racich Giovanni et Comp.«
sa parobrodima: 1, »Epidauro«; 2. »Iskra«;
3. »Istina«; 4. »Izabran«; 5. »Izgled«;
6. »Izrada«; 7. »lzvor«; 8. »Maria Ra-
cich«; 9. »Orjen«. Sva brutto tonelaža
d) Društvo »Zora« sa brutto tona
Za obalnu plovidbu: =,
a) Društvo »Ragusea« sa 6 parobroda
uz sadržinu brutto-t0na ., . o, + +. +
b) Drustvo »Obalna« sa 4 parobroda
uz brutto-tonelažu =,

39.805

39.112
3.304

3.600
de Mj E KASO 444

Zajedno tona 110,800
Dubrovačka prošlost i sadašnjost jasno do-

 

 

»PRAVA CRVENA

Žena kao sudac i pravni zastupnik.*

Ovo pitanje, koje je važno sa socijalnog i
kulturnog gledišta za naše žene, nabačeno je u
hrvatskom saboru sa strane odjelnog predstoj-
nika za pravosugje.

Priznati se mora, da je današnja žena do-
kazala veću spremu i kulturni niveau u svim
strukama, kojima se je ona posvetila.

Dok se je u početku ženski spol počeo po-
svećivati samo nižim kancelarijskim i uopće
komptoarskim poslima, zašla je žena u posljed:
nje dobu dublje u socijalan i .lrgovački život i
znala je pribaviti dostojno mjesto i ugled prama
svojoj marljivosti i spremnosti.

našem narodu nalazimo danas ženu ne
samo kod laganih i jednostavnih riego i kod te-
žih i odgovornih mjesta, gdje odgovaraju pot-
punoma stavljenim im zahijevima. Dapače mo-
rat ćemo skoro ustanoviti činjenicu, da imamo
ženski kulturni proletarijat, kao što ih imademo
kod muškaraca, akademski proletarijat u nekim
strukama.

Današnja se žena bacila svom snagom da
zauzme sebi prama današnjim prilikama još bo-
lja, unosnija i viša socijalna mjesta u javnome
životu. Samo tako možemo protumačiti onaj pri-
ličan broj posjetioca naših srednjih i viših kul-
turnih zavoda.

Potraje li ovakovo stanje i ne nagjemo li
izlaz ovoj pojavi, naći ćemo se odjednom pred
jednim socijalnim pitanjem, koje će se morati
riješiti. Zašto dakle, da ga prije ne riješimo ?

U Hrvatskoj imademo već priličan broj žen-
skih »Magister Pharmatiae«, koji je danom veći ;
isto tako raste broj ženskih doktora medicine, a
da ne spominjem onaj ogromni broj bankovnih
činovničica i namještenica kod raznih odvjetnika, |
trgovaca, javnih i privatnih ureda.

Uz licej, žensku gimnaziju i žensku Merku-
rovu školu, pohagjaju žene u Zagrebu i akade-
miju trgovačku.

U Dalmaciji se otvara prva ženska realna
gimnazija, a broj ženskih posjetioca spljetskih sred-
njih škola takogjer nešto znači.

Sve ovo nam daje sliku dosta jasnu, ka-
kva budućnost čeka naš ženski spol nakon rata
i za par godina.

Istina je, da je danas praznina i potraži-
vanje svakovrsnih komptoarskih sila velika, ali
da će poslije rata takovo stanje potrajati posve
je isključeno.

Austrijska se je vlada, još za ono vrijeme
kada je ministar Marchet bio šef bogoštovlja i
nastave, bavila mišlju pripustiti ženski spol k pra-
vnim naukama, ali se je sam ministar najo-
dlučnije tome usprotivio i našao je bio većinu,
koja ga je u tome i podupirala.

U Francuskoj je ovo pitanje davno riješeno
i ženski je spol pripušten odvjetništvu — ali ne
sudačkom zvanju.

U Americi i Engleškoj bavili su se mišlju,
upotrebiti žene kao suce kod manjih delikata,
osobito kod djece i nedoraslih, opravdajući je,
da je žena kao osjetljivo i nježno biće prozvano
da se brine oko odgoja djece, pa da će naj-
bolje znati uporabiti propise kaznenog zakona
i kazna, obzirom na mlagjahnog prekršitelja za-
kona.

Još prije rata prokušana je hrvatska žena
kao vrstna i vrlo sposobna kod institucija, kofe
se bave oko odgoja mladeži, zapuštene djece i |
sve, a da ne spominjemo njezin obilni rad na
karitativnom polju.

»Dječji domovi« u Zagrebu i na Sušaku,
»Liga za zaštitu mladih djevojaka«, »Kolijevka
Franje Josipa» i t. d., plodovi su truda i ener-
gičnog rada hrvatske žene — još za vrijeme
mira.

Rat je pak našoj ženi dao prigodu, da se
i drugim strukama nadasve spremnom pokaže,
pa nastaje pitanje, nabačeno i w hrvatskom sa-

 

 

 

 

 

 

Načelno smo, da je žena u prvom redu pozvana, da
LETJELE
RN ee zvanjima. (Op. Ur.)
istupi s njim u savez, K tome je u potpunoj
valjanosti riječ: ko prvi do mete, njegova je i
prva nagrada. Da se dogje do prvih pozicija na
moru ili barem do takovih, koje će monarhiji
pribaviti dostojno mjesto u svjetskoj utakmici
političko-gospodarstvene naravi, treba da se dr-
žava što prije i što jače dade na radnju oko što
boljeg razvoja naše trgovačke mornarice, koja je
sa sadanjeg rata dosta pretrpila, prisiljena, da se
većinom drži u zaklonjenim lukama. Ovaj nerad
zadao je silnih udaraca našoj mornarici i oteo
joj, može se reći, gotovo svaku zarada. Naprotiv
ovome, trgovačka je mornarica ententinih zema-
lja realizovala u današnjem ratu milijone dobi-
taka i našu mornaricu odalečila sa svjetskog tr-
žišta. Da mi opet pokrijemo svoj deficit i dobi-
jemo opet ono mjesto u svjetskome saobraćaju,
što ga prije rata imasmo, treba razviti najživlju
energiju, treba iznijeti silne kapitale, Državni naj-
vitalniji interesi istu, da monarhija bude u svemu
ovome prednjačila, e da se dobiju što jače i što
čvršće pozicije na moru, a to putem izabrane
trgovačke mornarice.

Trgovačka i obriua komora za Dubrovnik,
Kotor i Korčulu potpuno je uvjerena, da će o-
boje visoke kuće carevinskog vijeća, kojima
osobito leži na srcu što veće rasprostranjenje
austrijske zastave, posvetiti našoj trgovačkoj mor-
marici osobiti interes, jer baš od ove zavisi u

budućnosti naš industrijsko-gospodarstveni razvoj| raspravljalo glede

u velikome stilu.
Dubrovnik, decembra 1917.

 

Trgovačka i Obrinička Komora za Dubrovnik, ko
Dubrovnika.

Kotor i Korčulu — u

KA»

boru, da li bi se žena imala pripustiti pravnim
naukama.

Princip usvojen u Francuskoj, koja je u
tom pogledu davno riješila ovo pitanje, morali
bi i mi usvojiti sa nekim promjenama.

Ženama morao bi se dozvoliti pristup prav-
nim naukama, ograničiti ih gli ma pravno za-
stupanje, nipošto na Ivršenje sudačkoga zvanja.
Mjesto vršenja suđačkog zvanja neka se ženi
pripusti potpana uprava i vogjenje »dječjih do-
mova« (koja će ustanova po saboru hivatskome
skoro zakunom uregjena biti) kao i socijalnu
skrb, koja zahtijeva posebni odsjek u svim
državama i zemljama.

Kada budemo imali priličan broj stručno i-
zobraženih žena na pravnom području, onda će
pozvano zakonodavstvo moći pristupiti ispunje-
nju jedne velike praznine u našem zakonodav-
stvu — »omladinskom kaznenom zakonu«.

Višenje funkcija istoga, moći će se onda bez
poteškoća i bojazni pripustiti ženi-pravniku, koja
će svoje iskustvo, stečeno: u svome zvanju u
raznim socijalnim ustanovama, koje se brinu za
naš podmladak, u praksi još bolje uporabiti.

Time bismo imali i neku osobitu vrst omla-
dinskih sudaca. Dakle francuski princip sa ne-
kim promjenama obzirom na naše socijalne pri-
like i ratom stvorene neprilike. r. K. T.

 

Sa ratišta.

Na talijanskom ratištu razvila se je zad-
njih dana kad i kad jača topnička borba na vi-
soravni Asiage, u predjelu Moute Asolone, Monte
Tomba i Monteila. Neprijatelj je osobito napa-
dao vatrom na Monte Asolone. Položaj se nije
promijenio. Radi zime i maglovita vremena borba
je ograničena. Izgleda da snijeg i led neće do-
pustiti za sad, da tamo dogje do većih pješadij-
skih navala, jer je duboki snijeg pokrio dobar

dio tamošnjeg ratišta; jedin» su na Piavi mo.

guće znatnije operacije.

Na ruskom ratištu primirje.

Na balkanskom ratištu bila je živahnija
topovska vatra izmegju jezera Ohride i Prespe,
na zavoju Ćerne i izmegju Vardara i Dojran-
skog jezera.

Ni na zapadnom ratištu nije ove sedmice
došlo do znatnijih pješadijskih mavala. Bilo je
jake topničke vatre ma sjevernom dijelu ratišta i
Champagni. Englezi su za naval: na južni rub
šume Houthoulst pretrpjeli teških gubitaka od
njemačke vatre, a francuski momentalni uspjesi
pri navalama na njemačke linije kod Flireya o-
stali su sasvim bezuspješni.

Na turskom ratištu ništa osobita.

 

Domaće vijesti.

Božićnica braći Slovencima. Pod
tim naslovom napisao je vrli maš otadžbenik i
književnik Ivan N. Jemeršić niz članaka, u ko-
jima opravdava svoje političko stanovište na te-
melju hrvatskog državnog prava i narodnog na-
čela, te pozivlje braću Slovence na složan rad sa
Hrvatima, e da tako dočekamo uskrsnuće hrvat-
ske kraljevine, a u njoj sretne Hrvate i Slovence.

Uspjeh Vil. austrijskog ratnog
zajma. Sedmi austrijski ratni zajam dosegao
je svotu od Kruna 6,044,182.800:— U ovu su
pak svotu samo djelomice uračunana upisivanja

na bojištu, koja još nijesu završena.

Odgoda carevinskog vijeća i
delegacija. U Beču je odgogjeno zasijeda-
nje carevinskog vijeća i delegacija, što se je
imalo nastaviti iza Sv. Tri Kralja do februara.
(Kako odonud javljaju, ova je odgoda uslijedila
radi pregovora o miru, koji se nastaviše u Brest-
Litovskom).

Jedna obljetnica. Na 8. ovog mje-
seca navršila se je obljetnica, da je godine 1814
prestala vlast Francuza nad Kotorom. Tada su
ga predali pod vlast engleškog admirala Hoste,
koji ga je opet predao Crnoi-Cori, Zatim, kao
što je poznato, predan je Austriji.

Novi kanonik. Njeg. je Veličanstvo i-
menovalo koralnog vikara i župn. pomoćnika
kod stolne crkve u Kotoru, vič. Don Iva Stjep-
čevića, kanonikom kaptola one stolne crkve.

Listovna cenzura ukinuta je u Hr.
vatskoj. Kada. će u Dalmaciji?

_ Novi. intendant hrvatskog ka.
zališta. Dosadanji je intendanat zagrepskog
kazališta, dr. Vladimir Treščec pl. Branjski, dao
svoju ostavku, koju je ban prihvatio, Imenovao
je novim intendantom nar. zastupnika i urednika
»Hrv. Riječi« Guida pl. Hreljanovića.

Svi jednogodišnji dobrovoljci
po naredbi ratnog ministarstva moraju pohagjati
oficirsku, odnosno aspirantsko-oficirsku školu.

i Počasna o na za a
vijerne službe, kako nam pišu iz Janjine,
udijeljena je g. Frani Jurinović Y k. Luke,

već 50 godina služi kod ggje. Kate Mratović.
S “i Janjini. Bilo na izgled svoj ostaloj

djeci u
r. Davaće

Za hranu siromašno
Trstu, sastavio se je
hranu besplatno svima razlike vjere i narod-
nosti, koje mu je preporuči odbor ondješnjih

ra.
Ovako u Trstu, a kod nas, ko
siromašnu djecu? Koliko se

kotar rem 1 Uz
pobrinuti i za onu djecu, koja ne

 
 
   
  
 
  

Br. 665

Zagušilo vojnika i sedam vwolo-
va. Prosle je subote u jednom željezničkom
teretnom viganu, za Boku Kotorsku, putovao iz
Bosne jedan vojnik, kao gonič marve, sa sedam
volova. Kako je duvala jaka bura, zima, sve je
otvore wa vagunu zatvorio. Kad je željeznica sti-
gla u Zeleniku, opaziše kako iz OvOg vaguna
suklja dim. Pohitiše da otvore vrata, kad ne-
sreće ; U kutu vaguna ležao je vojnik, mrtav,
preko nogu ovoga prostrt zagušen vo, a uz o-
voga i sve ostalo šestero volova zagušeno. Drži
se, da se je ovo dogodilo s toga, što je valjda
radi ogrijeva u kutu vaguna zapalio hrpu sijena,
a možda i nahoteć sa cigaretom.

Grozna smrt vojnika. O ovih
dana nesreća na željeznici: Kad je vi stigao
na stanicu Mihaniće u Konavlima, opazi jedan

željezničar, kako niz jedan vagun visi vojnički
kaput. Razgledavši pod kola, opaziše gdje visi
vojnik, glavom put zemlje, mrtav, razmrskane
glave. Kako je pod kola dospio, nije se moglo
ustanoviti. Prama mjestu, gdje mu se je našla
puška, željeznica ga je vukla za čitav jedan ki-
lometar. Rodom je iz Bosne, musliman.

_ Melo oštra zima u Bosni je, kakve
nije bilo od nazad više godina; uslijed navale
snijega često je obustavljen javni promet. Jak
led i snijeg ma sve strane. a

Takogjer u Dalmaciji, u Zadru i Spljetu,
bilo je leda ii dosta snijega, pa i sada posve
jaka zima ondje vlada, =

, Kod nas u Dubrovniku snijega ni za lijeka.
Osim par dana, što je vladala bura pa i malo
jača studen, opet odmah zatim vrijeme ugodno.

: Pjegavi tifus. U Sarajevu je, a valjda
1 po ostalim mjestima Bosne, nekoliko slučajeva
ove strašne pošasti, »Hrv. Dnevnik« veli, da će,
ne bude li energičnih mjera, pjegavi tifus i ove
zime harati po Sarajevu. :

Upotrebljujte samo sive poli-
ske dopisnice. Ponovno upozoravamo za-
nimanike, da je dozvoljena uporaba poljskih do-
pisnica za vojsku na bojnom polju, za ranjene
| ili bolesne vojnike u bolnicama i za inozemstvo,
uz oprost od poštarine, samo sive (smegje) boje.
Ružičaste (crvene) boje ne će biti proslijegjene,
već povraćene pošiljaču. :

Natječaj. Kod c. k. gimnazija u Ko-
toru, s hrvatskim nastavnim jezikom, ima se po-
kriti mjesto upravitelja, u VII. razredu čina s pro-
pisanim berivima, Molbenice treba prikazati c.
k. pokr. šk. vijeću u Zadru putem nadležne vla-
sti najdalje do svršetka ovog mjeseca.

Gradska kronika.

\ Božićna zabava u ,,Boškoviću“,
Prčšlu nedjelju prema programu, javljenomu već u
zadnjem broju, priređilo je mjesno katoličko
društvo »Bošković« Božićnu zabavu, koja je li-
jepo uspjela, premda je bila izvedena sve od
mladih sila, same mladosti i djece, '
Deklaimacije su bile sve divno izvedene ;
ističemo ipak radi originalnosti deklamaci,u ma-
lih blizanica sestara Jasprica, a radi ljepote iz-
govora i prikazivanja, deklamacije K. Monić.

Sve tačke pjevanja bile su zgodno odabrane
za Božićnu zabavu, a izvedene na svačije zado-
voljstvo. Milo nam je, da smo megju ostalim
čuli i našu milu popijevku »U sej vrijeme« i to
na početku četveroglasno za mješovili zbor, a na
kraju unissono.

Mnogo je doprinijela zabavi mnogobrojne i
birane publike šala u jednom činu »Krčmar k za-
vitom  rogu«, izvedena od  učeće mladosti
veselo i zabavno.

Vrhunac zabave postigla je »Serenada«, kita-
rata uz pjevanje zbora. Gosp. M. Bogdanović
iskazao je u toj tački svoju lijepu vještinu na kitari
i takogjer kao pjevač šaljivog kupleta »Ćozot«.

Eto naš »Bošković« u četvrtoj ratnoj godini
vrši lijepo svoju kulturnu i zabavnu zadaću, pri-
regjujući u češće večernje zabave, koje su nam
potrebite u ovo teško doba.

Promaknut. Predstojnik gruške drž.
željezničke stanice, g. Vale pl, Cippico, promak-
nut je u sedmi razred željezničkog čina. esti-

mo!

MWjeažonja. U ponedjeljak se je vjen-
čao g. Zeitler, ć k. domobr. natporučnik,
rodom iz Bos. Broda, sa našom sugragjankom
gcom. Ankom Narodnik- Maslač.

Prošlog se je utorka vjenčao g. Josip Ruf-
fer, &. i k. poručnik topništva, rodom iz a
u civilu kao inžinir nastanjen u Pragu, sa na-
šom sugragjankom g.com Marijom Forchtgott.

 

 

 

 

\ rin  Zanetić, iz Blata na otoku
| Korčuli, vjenčat će se na 21. ov, mj. sa g.com
Maricom Kisić iz Čibače u Župi dubrovačkoj.

titamo !
lopiti zrelosti. Kod mjesne ć. k. nau-
tičke škole položili su dne 10 ov. mi. ispit .
NOR s O. motele učenici vd ie e,
sada jednog. dobrovo! ET vo:
Monike hence Ivo ie čišća, Fužo ia
cije iz Tivta i Oparenović Krunoslav iz Dobrote,

 

u 70.0j godin
Brilli u Trstu i g Pera Brilli, ovd
financ. 3 pri kotar. fin

šlog mu je utorka ujutro i

 

 

>