Lloyd George o mirovnim uvjetima Entente, Lloyd George dao je dne 6 januara. izjavu o ratnim ciljevima. U izjavi je rekao, da je En- gleska sada došla do majkritičnijeg časa rata. Prije nego ijedna vlast odluči o uvjetima, uz koje se boj mora nastaviti ili dovršiti, mora ona biti7osvjedočena, da ti uvjeti 'savjesti njezinoga naroda odgovaraju. On se je posavjetovao o ratnim ciljevima s radničkom strankom, Asquitom, Greyem i njegova izjava ne pokazuje samo na- zor vlađe, nego mišljenje naroda cijele države. »Prije nego se može misliti na pregovore, morale bi centralne vlasti shvatiti faktično stanje onako, kako jest. Budućnost evropske civiliza- cije, ne može više ovisiti o samovoljnim zaključ- cima pojedinih pregovaratelja. Svi teritorijalni sporazumci morali bi se učiniti sa sporazumom vladajućih naroda. Prvi zahtjev britske vlade i njezinih savez- nika jest posvemašnja uspostava Belgije s nak- nadom štete i priznanja pruva megjunarodnoga. Tada dolazi uspostava Srbije, Crne Gore, zapo- sjednutih područja Francuske, Italije, Rumunjske i posvemašnje povučenje tugjih vojska. Isprav- ljenje učinjenih nepravda glavni je temelj za trajni mir, Engleska namjerava podupirati do skrajnosti zahtjev franceske demokracije, da se popravi nepravo od godine 1871. Engleska je ponosna, da može s Amerikom Franceskom i ltalijom podupirati novu rusku demokraciju do konca. Ali ako sadašnji vlasto- dršci u Rusiji budu postupali bez obzira na saveznike, neće ovi imati nikakva sredstva da otklone katastrofu, koja će Rusiju zadesiti. Saveznici vjeruju, da je neophodno nužna za stabilizaciju zapadne Evrope nezavisna Poljska koja će obuhvatiti sva poljska područja. Raskomadanje Austro-Ugarske nije engleski ratni cilj. Austro-ugarske marodnosti morale bi dobiti pravu autonomiju. Takogjer logički zah- tjevi Talijanaca, da se sjedine sa svojim suple- menjacima, morali bi se ispuniti. To isto vri- jedi i za Rumunje. Ako ovi opravdani zahtjevi budu ispunjeni, bit će Austro-ugarska vlast, koja će promicati miri slobodu Evrope, dok je sada samo oružje gadne pruske vojničke autokracije. Protiv održanja turske carevine s Carigra- dom kao glavnim gradom uz neutraliziranje pro- laza od Crnoga do Sredozemnoga mora nema Engleska ništa. Ali Arabija, Jermenija, Mezopo- tamija, Sirija i Palestina imali bi pravo, da se priznaju njihovi posebni narodni odnošaji. O njemačkim kolonijama mora odlučiti kon- ferencija, koja će uvažiti želje i interese rogjenika. Na koncu bi se moralo nepravo, koje je učinjeno povredom megjunarodnog prava, po- praviti i mirovna konferencija ne bi smjela za- boraviti engleskih pomoraca. Jasno je, da zemlje, koje imaju surovina, moraju se obazirati najprije kod njihove podjele na svoje prijatelje. Engleska se bije za trajni mir i za to mo- raju Mit ota rat. Engleska se bije za trajan mir i za to mo- raju biti ispunjena tri uvjeta: Prvo mota biti uvedena nepovrijedivost ugovora, drugo, terito- rijalni ugovori moraju biti osnovani na temelju prava samoopredjeljenja ili ma temelju spora- zuma vlada, treće, mora se nastojati da se osnut- kom megjunarodne organizacije ograniče tereti naoružavanja i da se smanji vjerojatnost rata«. 1, »Istok« ; 2. »Leopoldina« ; 3. »Srgj«; 4, »Maria Immaculata«; 5. »Daksa« ; 6. »Federiko Glavić« Sveukupna brutto tonelaža . . . . . . . . . . . €) Društvo »Racich Giovanni et Comp.« sa parobrodima: 1, »Epidauro«; 2. »Iskra«; 3. »Istina«; 4. »Izabran«; 5. »Izgled«; 6. »Izrada«; 7. »lzvor«; 8. »Maria Ra- cich«; 9. »Orjen«. Sva brutto tonelaža d) Društvo »Zora« sa brutto tona Za obalnu plovidbu: =, a) Društvo »Ragusea« sa 6 parobroda uz sadržinu brutto-t0na ., . o, + +. + b) Drustvo »Obalna« sa 4 parobroda uz brutto-tonelažu =, 39.805 39.112 3.304 3.600 de Mj E KASO 444 Zajedno tona 110,800 Dubrovačka prošlost i sadašnjost jasno do- »PRAVA CRVENA Žena kao sudac i pravni zastupnik.* Ovo pitanje, koje je važno sa socijalnog i kulturnog gledišta za naše žene, nabačeno je u hrvatskom saboru sa strane odjelnog predstoj- nika za pravosugje. Priznati se mora, da je današnja žena do- kazala veću spremu i kulturni niveau u svim strukama, kojima se je ona posvetila. Dok se je u početku ženski spol počeo po- svećivati samo nižim kancelarijskim i uopće komptoarskim poslima, zašla je žena u posljed: nje dobu dublje u socijalan i .lrgovački život i znala je pribaviti dostojno mjesto i ugled prama svojoj marljivosti i spremnosti. našem narodu nalazimo danas ženu ne samo kod laganih i jednostavnih riego i kod te- žih i odgovornih mjesta, gdje odgovaraju pot- punoma stavljenim im zahijevima. Dapače mo- rat ćemo skoro ustanoviti činjenicu, da imamo ženski kulturni proletarijat, kao što ih imademo kod muškaraca, akademski proletarijat u nekim strukama. Današnja se žena bacila svom snagom da zauzme sebi prama današnjim prilikama još bo- lja, unosnija i viša socijalna mjesta u javnome životu. Samo tako možemo protumačiti onaj pri- ličan broj posjetioca naših srednjih i viših kul- turnih zavoda. Potraje li ovakovo stanje i ne nagjemo li izlaz ovoj pojavi, naći ćemo se odjednom pred jednim socijalnim pitanjem, koje će se morati riješiti. Zašto dakle, da ga prije ne riješimo ? U Hrvatskoj imademo već priličan broj žen- skih »Magister Pharmatiae«, koji je danom veći ; isto tako raste broj ženskih doktora medicine, a da ne spominjem onaj ogromni broj bankovnih činovničica i namještenica kod raznih odvjetnika, | trgovaca, javnih i privatnih ureda. Uz licej, žensku gimnaziju i žensku Merku- rovu školu, pohagjaju žene u Zagrebu i akade- miju trgovačku. U Dalmaciji se otvara prva ženska realna gimnazija, a broj ženskih posjetioca spljetskih sred- njih škola takogjer nešto znači. Sve ovo nam daje sliku dosta jasnu, ka- kva budućnost čeka naš ženski spol nakon rata i za par godina. Istina je, da je danas praznina i potraži- vanje svakovrsnih komptoarskih sila velika, ali da će poslije rata takovo stanje potrajati posve je isključeno. Austrijska se je vlada, još za ono vrijeme kada je ministar Marchet bio šef bogoštovlja i nastave, bavila mišlju pripustiti ženski spol k pra- vnim naukama, ali se je sam ministar najo- dlučnije tome usprotivio i našao je bio većinu, koja ga je u tome i podupirala. U Francuskoj je ovo pitanje davno riješeno i ženski je spol pripušten odvjetništvu — ali ne sudačkom zvanju. U Americi i Engleškoj bavili su se mišlju, upotrebiti žene kao suce kod manjih delikata, osobito kod djece i nedoraslih, opravdajući je, da je žena kao osjetljivo i nježno biće prozvano da se brine oko odgoja djece, pa da će naj- bolje znati uporabiti propise kaznenog zakona i kazna, obzirom na mlagjahnog prekršitelja za- kona. Još prije rata prokušana je hrvatska žena kao vrstna i vrlo sposobna kod institucija, kofe se bave oko odgoja mladeži, zapuštene djece i | sve, a da ne spominjemo njezin obilni rad na karitativnom polju. »Dječji domovi« u Zagrebu i na Sušaku, »Liga za zaštitu mladih djevojaka«, »Kolijevka Franje Josipa» i t. d., plodovi su truda i ener- gičnog rada hrvatske žene — još za vrijeme mira. Rat je pak našoj ženi dao prigodu, da se i drugim strukama nadasve spremnom pokaže, pa nastaje pitanje, nabačeno i w hrvatskom sa- Načelno smo, da je žena u prvom redu pozvana, da LETJELE RN ee zvanjima. (Op. Ur.) istupi s njim u savez, K tome je u potpunoj valjanosti riječ: ko prvi do mete, njegova je i prva nagrada. Da se dogje do prvih pozicija na moru ili barem do takovih, koje će monarhiji pribaviti dostojno mjesto u svjetskoj utakmici političko-gospodarstvene naravi, treba da se dr- žava što prije i što jače dade na radnju oko što boljeg razvoja naše trgovačke mornarice, koja je sa sadanjeg rata dosta pretrpila, prisiljena, da se većinom drži u zaklonjenim lukama. Ovaj nerad zadao je silnih udaraca našoj mornarici i oteo joj, može se reći, gotovo svaku zarada. Naprotiv ovome, trgovačka je mornarica ententinih zema- lja realizovala u današnjem ratu milijone dobi- taka i našu mornaricu odalečila sa svjetskog tr- žišta. Da mi opet pokrijemo svoj deficit i dobi- jemo opet ono mjesto u svjetskome saobraćaju, što ga prije rata imasmo, treba razviti najživlju energiju, treba iznijeti silne kapitale, Državni naj- vitalniji interesi istu, da monarhija bude u svemu ovome prednjačila, e da se dobiju što jače i što čvršće pozicije na moru, a to putem izabrane trgovačke mornarice. Trgovačka i obriua komora za Dubrovnik, Kotor i Korčulu potpuno je uvjerena, da će o- boje visoke kuće carevinskog vijeća, kojima osobito leži na srcu što veće rasprostranjenje austrijske zastave, posvetiti našoj trgovačkoj mor- marici osobiti interes, jer baš od ove zavisi u budućnosti naš industrijsko-gospodarstveni razvoj| raspravljalo glede u velikome stilu. Dubrovnik, decembra 1917. Trgovačka i Obrinička Komora za Dubrovnik, ko Dubrovnika. Kotor i Korčulu — u KA» boru, da li bi se žena imala pripustiti pravnim naukama. Princip usvojen u Francuskoj, koja je u tom pogledu davno riješila ovo pitanje, morali bi i mi usvojiti sa nekim promjenama. Ženama morao bi se dozvoliti pristup prav- nim naukama, ograničiti ih gli ma pravno za- stupanje, nipošto na Ivršenje sudačkoga zvanja. Mjesto vršenja suđačkog zvanja neka se ženi pripusti potpana uprava i vogjenje »dječjih do- mova« (koja će ustanova po saboru hivatskome skoro zakunom uregjena biti) kao i socijalnu skrb, koja zahtijeva posebni odsjek u svim državama i zemljama. Kada budemo imali priličan broj stručno i- zobraženih žena na pravnom području, onda će pozvano zakonodavstvo moći pristupiti ispunje- nju jedne velike praznine u našem zakonodav- stvu — »omladinskom kaznenom zakonu«. Višenje funkcija istoga, moći će se onda bez poteškoća i bojazni pripustiti ženi-pravniku, koja će svoje iskustvo, stečeno: u svome zvanju u raznim socijalnim ustanovama, koje se brinu za naš podmladak, u praksi još bolje uporabiti. Time bismo imali i neku osobitu vrst omla- dinskih sudaca. Dakle francuski princip sa ne- kim promjenama obzirom na naše socijalne pri- like i ratom stvorene neprilike. r. K. T. Sa ratišta. Na talijanskom ratištu razvila se je zad- njih dana kad i kad jača topnička borba na vi- soravni Asiage, u predjelu Moute Asolone, Monte Tomba i Monteila. Neprijatelj je osobito napa- dao vatrom na Monte Asolone. Položaj se nije promijenio. Radi zime i maglovita vremena borba je ograničena. Izgleda da snijeg i led neće do- pustiti za sad, da tamo dogje do većih pješadij- skih navala, jer je duboki snijeg pokrio dobar dio tamošnjeg ratišta; jedin» su na Piavi mo. guće znatnije operacije. Na ruskom ratištu primirje. Na balkanskom ratištu bila je živahnija topovska vatra izmegju jezera Ohride i Prespe, na zavoju Ćerne i izmegju Vardara i Dojran- skog jezera. Ni na zapadnom ratištu nije ove sedmice došlo do znatnijih pješadijskih mavala. Bilo je jake topničke vatre ma sjevernom dijelu ratišta i Champagni. Englezi su za naval: na južni rub šume Houthoulst pretrpjeli teških gubitaka od njemačke vatre, a francuski momentalni uspjesi pri navalama na njemačke linije kod Flireya o- stali su sasvim bezuspješni. Na turskom ratištu ništa osobita. Domaće vijesti. Božićnica braći Slovencima. Pod tim naslovom napisao je vrli maš otadžbenik i književnik Ivan N. Jemeršić niz članaka, u ko- jima opravdava svoje političko stanovište na te- melju hrvatskog državnog prava i narodnog na- čela, te pozivlje braću Slovence na složan rad sa Hrvatima, e da tako dočekamo uskrsnuće hrvat- ske kraljevine, a u njoj sretne Hrvate i Slovence. Uspjeh Vil. austrijskog ratnog zajma. Sedmi austrijski ratni zajam dosegao je svotu od Kruna 6,044,182.800:— U ovu su pak svotu samo djelomice uračunana upisivanja na bojištu, koja još nijesu završena. Odgoda carevinskog vijeća i delegacija. U Beču je odgogjeno zasijeda- nje carevinskog vijeća i delegacija, što se je imalo nastaviti iza Sv. Tri Kralja do februara. (Kako odonud javljaju, ova je odgoda uslijedila radi pregovora o miru, koji se nastaviše u Brest- Litovskom). Jedna obljetnica. Na 8. ovog mje- seca navršila se je obljetnica, da je godine 1814 prestala vlast Francuza nad Kotorom. Tada su ga predali pod vlast engleškog admirala Hoste, koji ga je opet predao Crnoi-Cori, Zatim, kao što je poznato, predan je Austriji. Novi kanonik. Njeg. je Veličanstvo i- menovalo koralnog vikara i župn. pomoćnika kod stolne crkve u Kotoru, vič. Don Iva Stjep- čevića, kanonikom kaptola one stolne crkve. Listovna cenzura ukinuta je u Hr. vatskoj. Kada. će u Dalmaciji? _ Novi. intendant hrvatskog ka. zališta. Dosadanji je intendanat zagrepskog kazališta, dr. Vladimir Treščec pl. Branjski, dao svoju ostavku, koju je ban prihvatio, Imenovao je novim intendantom nar. zastupnika i urednika »Hrv. Riječi« Guida pl. Hreljanovića. Svi jednogodišnji dobrovoljci po naredbi ratnog ministarstva moraju pohagjati oficirsku, odnosno aspirantsko-oficirsku školu. i Počasna o na za a vijerne službe, kako nam pišu iz Janjine, udijeljena je g. Frani Jurinović Y k. Luke, već 50 godina služi kod ggje. Kate Mratović. S “i Janjini. Bilo na izgled svoj ostaloj djeci u r. Davaće Za hranu siromašno Trstu, sastavio se je hranu besplatno svima razlike vjere i narod- nosti, koje mu je preporuči odbor ondješnjih ra. Ovako u Trstu, a kod nas, ko siromašnu djecu? Koliko se kotar rem 1 Uz pobrinuti i za onu djecu, koja ne Br. 665 Zagušilo vojnika i sedam vwolo- va. Prosle je subote u jednom željezničkom teretnom viganu, za Boku Kotorsku, putovao iz Bosne jedan vojnik, kao gonič marve, sa sedam volova. Kako je duvala jaka bura, zima, sve je otvore wa vagunu zatvorio. Kad je željeznica sti- gla u Zeleniku, opaziše kako iz OvOg vaguna suklja dim. Pohitiše da otvore vrata, kad ne- sreće ; U kutu vaguna ležao je vojnik, mrtav, preko nogu ovoga prostrt zagušen vo, a uz o- voga i sve ostalo šestero volova zagušeno. Drži se, da se je ovo dogodilo s toga, što je valjda radi ogrijeva u kutu vaguna zapalio hrpu sijena, a možda i nahoteć sa cigaretom. Grozna smrt vojnika. O ovih dana nesreća na željeznici: Kad je vi stigao na stanicu Mihaniće u Konavlima, opazi jedan željezničar, kako niz jedan vagun visi vojnički kaput. Razgledavši pod kola, opaziše gdje visi vojnik, glavom put zemlje, mrtav, razmrskane glave. Kako je pod kola dospio, nije se moglo ustanoviti. Prama mjestu, gdje mu se je našla puška, željeznica ga je vukla za čitav jedan ki- lometar. Rodom je iz Bosne, musliman. _ Melo oštra zima u Bosni je, kakve nije bilo od nazad više godina; uslijed navale snijega često je obustavljen javni promet. Jak led i snijeg ma sve strane. a Takogjer u Dalmaciji, u Zadru i Spljetu, bilo je leda ii dosta snijega, pa i sada posve jaka zima ondje vlada, = , Kod nas u Dubrovniku snijega ni za lijeka. Osim par dana, što je vladala bura pa i malo jača studen, opet odmah zatim vrijeme ugodno. : Pjegavi tifus. U Sarajevu je, a valjda 1 po ostalim mjestima Bosne, nekoliko slučajeva ove strašne pošasti, »Hrv. Dnevnik« veli, da će, ne bude li energičnih mjera, pjegavi tifus i ove zime harati po Sarajevu. : Upotrebljujte samo sive poli- ske dopisnice. Ponovno upozoravamo za- nimanike, da je dozvoljena uporaba poljskih do- pisnica za vojsku na bojnom polju, za ranjene | ili bolesne vojnike u bolnicama i za inozemstvo, uz oprost od poštarine, samo sive (smegje) boje. Ružičaste (crvene) boje ne će biti proslijegjene, već povraćene pošiljaču. : Natječaj. Kod c. k. gimnazija u Ko- toru, s hrvatskim nastavnim jezikom, ima se po- kriti mjesto upravitelja, u VII. razredu čina s pro- pisanim berivima, Molbenice treba prikazati c. k. pokr. šk. vijeću u Zadru putem nadležne vla- sti najdalje do svršetka ovog mjeseca. Gradska kronika. \ Božićna zabava u ,,Boškoviću“, Prčšlu nedjelju prema programu, javljenomu već u zadnjem broju, priređilo je mjesno katoličko društvo »Bošković« Božićnu zabavu, koja je li- jepo uspjela, premda je bila izvedena sve od mladih sila, same mladosti i djece, ' Deklaimacije su bile sve divno izvedene ; ističemo ipak radi originalnosti deklamaci,u ma- lih blizanica sestara Jasprica, a radi ljepote iz- govora i prikazivanja, deklamacije K. Monić. Sve tačke pjevanja bile su zgodno odabrane za Božićnu zabavu, a izvedene na svačije zado- voljstvo. Milo nam je, da smo megju ostalim čuli i našu milu popijevku »U sej vrijeme« i to na početku četveroglasno za mješovili zbor, a na kraju unissono. Mnogo je doprinijela zabavi mnogobrojne i birane publike šala u jednom činu »Krčmar k za- vitom rogu«, izvedena od učeće mladosti veselo i zabavno. Vrhunac zabave postigla je »Serenada«, kita- rata uz pjevanje zbora. Gosp. M. Bogdanović iskazao je u toj tački svoju lijepu vještinu na kitari i takogjer kao pjevač šaljivog kupleta »Ćozot«. Eto naš »Bošković« u četvrtoj ratnoj godini vrši lijepo svoju kulturnu i zabavnu zadaću, pri- regjujući u češće večernje zabave, koje su nam potrebite u ovo teško doba. Promaknut. Predstojnik gruške drž. željezničke stanice, g. Vale pl, Cippico, promak- nut je u sedmi razred željezničkog čina. esti- mo! MWjeažonja. U ponedjeljak se je vjen- čao g. Zeitler, ć k. domobr. natporučnik, rodom iz Bos. Broda, sa našom sugragjankom gcom. Ankom Narodnik- Maslač. Prošlog se je utorka vjenčao g. Josip Ruf- fer, &. i k. poručnik topništva, rodom iz a u civilu kao inžinir nastanjen u Pragu, sa na- šom sugragjankom g.com Marijom Forchtgott. \ rin Zanetić, iz Blata na otoku | Korčuli, vjenčat će se na 21. ov, mj. sa g.com Maricom Kisić iz Čibače u Župi dubrovačkoj. titamo ! lopiti zrelosti. Kod mjesne ć. k. nau- tičke škole položili su dne 10 ov. mi. ispit . NOR s O. motele učenici vd ie e, sada jednog. dobrovo! ET vo: Monike hence Ivo ie čišća, Fužo ia cije iz Tivta i Oparenović Krunoslav iz Dobrote, u 70.0j godin Brilli u Trstu i g Pera Brilli, ovd financ. 3 pri kotar. fin šlog mu je utorka ujutro i >