CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Sve dublji jaz puca. U našoj domaćoj politici kako svagda tako i u ovim ozbiljnim časovima nesloga i hrvatski jal igraju veliku ulogi. Izmegju pristaša bečke deklaracije, koji traže da na podlozi narodnog jedinstva i na prin- cipu narodnog samoodregjenja postignu svoj cilj: jugoslavensku državu, te izmegju dru- ge struje, koja se temelji na hrvatskom dr- žavnom pravu, i zahtijeva, da se sjedine sve hrvatske zemlje pod hrvatskim imenom, te tako uskrsne samostalna velika Hrvatska, nastaje sve to veći razdor. Bilo je nade, da će se ove dvije po- litičke struje uporedo boriti, te prema vani jedinstveno istupati, ali na žalost s dana u dan kopa se s/e io dublji i teško pre- mostivi jaz, iznose se sve opreke, e bi čo- vjek rekao, da je to sada naša glavna za- daća, kako će jedna struja da uništi drugu. Glas onih, koji pokazuju put izglagje- nja, ostaje glas vapijućeg u pustinji; savjeti, da se okanimo ako ikada, a to bar sada, megjusobne svagje i osobnih zadjevica, ma- lo se uvažuju. | naša žurnalistika, koja ve- ćinom stvara javno mnijenje, pušta više maha stranačkim strastima, nego li hladnom razboru, pak se trši, da nagje kod svog protivnika, što no riječ, dlaku u jajetu, ito odmah da izvjesi na veliko zvono. Čast iznimkama, koji zatvaraju svoie. stupce sirgs-| | tvenim izlijevima pojedinaca, a mirnim to- nom nastoje da izglade opreke i da do- vedu cijelu našu politiku u skladan tijek. Bečka deklaracija sve to većma odstupa od hrvatskog državnog prava, neki ga nje- zini pristaše dapače javno zabacuju, tako te se ispunja nagoviještanje, da je hrvatsko državno pravo ušlo u bečku deklaraciju kao Pilat u »credo«. Stoga je njezini protivni- ci smatraju negacijom hrvatstva i vide u njoj veliko-srpsku ideju, samo u drugom izdanju. I u jednu drugu nepriliku stavljaju protivnici jugoslavene : ako je bečka de- klaracija vaš minimum, što je onda, pitaju oni, vaš maksimum? Dakako da na ova i ovakova bockanja ne ostaju dužni ni oni njima, te se iznosi sva sila objeda, potvo- ra i sumnjičenja. Osim borbe izmegju ovih dvaju struja, koje bi uza sve to mogle uporedo da rade, AVA CRVENA HRVATSKA IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA [ DOPISI UREDNI ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 530 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB U DUBROVNIKU, 26. JANUARA 1918. kako smo to većkrat naglasili, pojavila se je na našem političkom obzorju i nova borba proti srpsko-hrvatskoj koaliciji, stranci većine hrvatskog sabora, ali ne hrvatskog naroda. | njezini dosadanji prijatelji i bra- nitelji počimlju je tako nemilo škakljati. da je već ne samo u očitoj neprilici, već u pravoj trzavici, kuda li će, na koju li stranu. I dalje ostati u reservi, nedopuštaju pristaše, uz bečku deklaraciju, brane Ma- gjari i prijete ostrakizmom sa vladinih sto- lica; uz pravaše, nedopušta im ponos. Sve ovo ragja neslogom i nezadovoljstvom me- gju samim koalicijonašima te skoro mora da se riješi i ovaj gordijski čvor. Iz svega pak slijedi žalosna činjenica, da se kod nas vodi politika bez politike, iz interesa, ambicija i inata, rad čega se i Marko poturčio. Više je nego umjesna re- fleksija = »Primorskih Novina« u članku: »Malo o našem pitanju«, te zaslužuje da. je ovdje doslovce prenesemo : »Poradi toga, jer postoje ovakve dvije misli, vodi se kod nas u javnosti i danas još velika borba, koja često prelazi i gra- nice, te bi nam se pametan svijet morao samo narugati, kad bi vidio i znao, šta mi radimo u ovako važnom i ozbiljnom času, kad se drugi narodi upravo grčevito stišću i nastoje učvrstiti svoje redove, da postignu oživotvorenje svojih narodnih težnja. To je, što pokazuje nas Hrvate i ui vrijeme ovog velikog doba tako sićušnim i nerazboritim. Dobro, priznajmo, da su faktično ove dvije oprečne misli u Hrvat- skoj. Jedni traže ovo, drugi ono. Pa zašto onda megju nama radi toga tolika borba, | kad vidimo, da i jedna i druga misao izis-| kuje toliko čvrste, poštene i muževne borbe? Kad se već ne možemo sjediniti u, jednoj misli, vojujmo svaki za svoju pošte- nim i čistim oružjem, ne obazirajmo se na nikog i ne slušajmo, što je kome milije i povoljnije i što bi rado oni u Beču, Berli- nu ili Pešti, nego radimo otvoreno i traži- mo ono, na što imamo pravo i što je u čistom interesu našeg naroda i naše narod- ne stvari. Neka vide naši protivnici, ako se i razlikujemo u mišljenju i ako nijesmo je- dinstveni, da smo ipak u našoj borbi po- stojani i pošteni, pa pustimo vremenu, neka ono odluči, koja će misao pobijediti, Kraj toga, dakako, ne smijemo zabo- raviti, a da ne spomenemo i našu hrvatsko- srpsku koaliciju. Što ona misli, to možda i znamo, ali da ona nešto hoće, to ne vi- dimo. Vrijeme je skrajne, da ne drži toliki pošten svijet i nadalje u ovakovoj bludnji .. .“ Pregovori o miru s Rusima, Dne 18. o. mj. nastavilo je svoje vijećanje u Brest-Litowsku povjerenstvo za uregjenje po- litičkih i teritorijalnih pitanja. Kada se radilo o pitanju povratka onih, koji su izselili iz osvojenih predjela za vrijeme rata, izjavio je dr. Kilhimann, da su središnje vlasti u načelu sporazumme s mišlju, da se ti povrate, te da je najzgodnije da se to praktički provede, kada bi se to repatriiranje povjerilo po- vjerenstvu, koje je zaposleno s izmjenom civil- nih zarobljenika. Kada je ova točka bila povoljno riješena, povjerenstvo je uzelo u pretres pitanje, kako se ima obaviti glasanje o državnoj budućnosti onih zaposjednutih krajeva, kojima Rusija priznaje pra- vo samoodregjenja. S njemačke se strane istakaulo, da refen- dum, kako ga je predložila ruska delegacija, ne odgovaru stanju razvića ovih područja, te da bi bilo pravije, da se sadašnja zastupnička tijela u ovim krajevima tako prošire izborima na širokoj podlozi, da bi onda bila uistinu zastupstvo sve- za žitoljstva. Usuprot tome pripominje Trockij, da ruska delegacija nije takova mišljenja o kulturnoj vi- sini tega žiteljstva te da se čvrsto drži svoga predloga, da se referendumom odluči o držav- noj budućnosti ovih zemalja. Na to dr. Kiilhimann ponovno upozoruje na nastojanje središnjih vlasti, da se širokim sloje- vima naroda ima pripuštavati sve veći upliv na politiku. Glavno je pak, da se održi red u pre- lazno doba, a spriječiti se mora širenje revolu- cije i na ove krajeve, koji su i onako dosta pretrpjeli u ratu. Daljnje vijećanje o ovom pitanju odgogjeno. Onda je povjerenstvo govorilo o tome, ko- lika imađu biti područja, što se kasnije imadu isprazniti, jer im se pridržava pravo, da odluče sama o svojoj državnoj pripadnosti. General Hof- fmann je iznio kartu, u kojoj su označeni ti pre- djeli izmegju Istočnog Mora i Bresta-Litowskog uz opasku, da ovdje nisu označeni teritoriji juž- no od Bresta-Litowskog radi toga, što se vode pregovori s ukrajinskom delegacijom. UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF REERO am JR Ran Rem ji RASA — God. XIV. Ovo je prouzrokovalo, te je Trockij dao protuizjavu, da proces samoopredjeljenja Ukraji- ne još nije toliko sazrio, da bi se pitanje raz- graničenja izmegju ruke republike i Ukrajine moglo smatrati kao da je već provedeno. Grani- ce će se odrediti voljom širokih slojeva narođa, te će u svakom pojedinom slučaju trebati, da se slože ruska i ukrajinska delegacija. U savezu s time je grof Czernin govorio o pitanju predjela, što su ih zaposjele austrijske čete, te je zamolio Trockoga, da ga obavijesti o odnosnim pregovorima s petrogradskom vladom odnosno, da se kako to želi ukrajinska delega- cija, samo s ovom delegacijom vode pregovori. Na to reče Trockij, da se ukrajinskoj dele- gaciji ne može pripustiti, da ona jednostrano i samostalno pretresava ovo pitanje. Tada je grof Czemin izjavio, da će se o tom pitanju izjasniti tek, kada se riješi pitanje kom- petencije izmegju ruske i ukrajinske delegacije, Na upit dra Kiihimanna odvratio je Trockij, da je kavkaška vojska posvema: pod zapovjed- ništvom starješina, koji su odani vijeću narodnih povjerenika, te da proglašenje finske republike dosada nije dirnuto u pitanja Aalandskih otoka. Na koncv sjednice izjavio je Trockij, .da on radi unutrašnjih političkih stvari mora otputovati u Petrograd za sedmicu dana. Pošto su pak sva pitanja potanko pretresana u povjerenstvu, predla- že, da se vijećanja povjerenstva odgode do 29. siječnja. U njegovom odsustvu vodstvo ruske de- legacije preuzima g. Joffe. A Sa strane središnjih vlasti je izražena nada, da će se nakon povratka g. Trockoga polučiti potpuno saglasje. O pregovorima sa ukrajinskim povjeren- stvom zaključila je dne 20. ov. mj. austrijska, njemačka i ukrajinska delegacija, da o dosada vogjenim pregovorima izdade slijeđeću objavu: Dosadašnje rasprave, koje su se vodile iz- megju delegacije središnjih vlasti s jedne strane te ukrajinske narodne republike s druge stra- ne, urodile su tim uspjehom, te se može reći, da ima opravdane nađe, da će se doči do su- glasja u osnovima mirovnog pregovora, što se ima da sklopi. Ustanovljeni su glavni pravci mi- rovnog ugovora u toliko, da se delegaciji na: meće dužnost, da s domaćim odgovornim mje- stima dogje u dodir. Jedan dio opunomoćenika nalazi se ponukanim, da osobno izvijesti o te- čaju pregovora te da izmoli privoljenje za ono što je uglavljeno. Sve se delegacije slažu u to- me, da se rasprave, koje se, rađi toga moraju Glazbena produkcija koju su priredile učenice diplomirane učiteljice glasovira gospogje Adelie Lovrinčević. Javne glazbene škole imaju svake godine više javnih glazbenih produkcija, najmanje dva- put godišnje: pri početku i svršetku školske go- dine. Tu se pokazuje ne samo napredak zavoda i učenika nego je i pobuda ovima, da se javno istaknu, megjusobno takme te se sa još većim marom na učenje stave. Ta komu nije milo, da se njegove vrline i uspjesi javno priznadu ? Glazba je najplemenitija i najraširenija u- mjetnost: svakomu je drago glazbu slušati, ali učiti — to nije uvijek ni zanešenima. Kao u svakom drugom nastojanju vrijedi i ovdje »per aspera ad astra« (kroz trnje k zviježgju), valja proći mnoge i mnoge suhoparne Etudes dok se slome ukočeni prsti, da budu kadri nešto nježno odsvirati. Veliki i ustrajni studiji vode k virtuositetu. Ko je $ ma- lim zadovoljan i zaustavlja se na po puta, slab znak; u sebi nema pravog žara umjetnosti'nego je tek puki diletant; ko pak uvijek napred žudi, dobar znak; ako i ne dopre potpuno do cilja, približit će mu se barem. : Ovakova su me čuvstva obuhvatila, kad sam išao ma glazbenu produkciju, koju je g. Lovrin- čević sa svojim učenicama priredila. Ideja ple- menita, hvale vrijedna a opet jednostavna tete čudim, što se nije do nje i prije došlo. Takve produkcije služe ne samo glazbenoj izobrazbi | "Izvedba je bila dobra uz lijep način s dosta ra- publike, mego su pobuda djevojčicama, da se drugi put još bolje istaknu i stoga s većim ža- rom na učenje dadu te napokom neka nagrada onim svake hvale dostojnim roditeljima, koji ne žale iroška, da se njihova djeca u ovoj plemeni- toj umjetnosti izobraze ili joj se, što više, posvete, 1, Brahms: Ungarischer Tanz, 6%ručno. Iz- vagjale na jednom glasoviru Nevenka Merlo- Brajli (U. tečaj), Gina Miotto (II. t.), Bube Zac- caria (L t.). Ovom su gracioznom Brahmsovom kompozicijom otvorile glazbenu produkciju. Prem- da su početnice, svirale su dosta dobro, jer je kompozicija zgodna za djecu. Izvedba je bila nešto sula, jer nijesu još učile uporabu pedala. 2, Ćakovski : Barcarolle, Svira Noemy Pini (IV. 1.) zumijevanja. Kompozicija dosta teška. Radi uz- bugjenja bila je kojagod nota u basovoj dionici štogod suha. S vremenom će postići dobar način predavanja. Pošto gospogjica još nije učila uporabe pedala, to ju je vješto poslužila M. Merlo. 3. Grilnfeld : Persischer Marsch (Concert para- phrase), Izvela Ciara Marotti na pamet, Kom- pozicija je teška. Gospogjica ima veoma lijep način sviranja i predavanja; tehnički izvrsno i s nekom lakoćom ; na potrebitom mjestu melo- dija odskače, pa se vidi, da je gospogjica shva- tila kompoziciju. 4. Boccherini: Menuet, 8%ručno. Na dva glasovira svirale Marija Gjivoje (IV. 1), narmonijom, kontrapunktom i glazbenim obli- Danica cima uz rala Drobac (Il. t.), Marija Kesovia u. 4), Zoe Sivilotti (III. t.). Svakom glasovirašu je po- znat ovaj menuett ; publici se je ta! svidio ali bi bez sumnje još više, da je bilo \ legato s pedalom. Osmeroručno svirati i ostati uvijek u taktu nije lako bez dirigiranja, što se je i ovdje moglo opaziti, Valjanost se pojedinaca nemože po ovom raspoznati, jer se ovakove stvari daju više radi varijacije. Ovaj put su probile led pa im se drugi put kao solistima nađamo. 5. Chopin: Valse izostalo, jer je g.ca Tija Rendić u koroti. 6. Rit- ter: Les Courriers. Nevenka Bibica (IV.t.) svi- rala je ovaj dosta težak komad bez straha s ne- kom osobitom lakoćom. Ima točan ritam, dobar udar zajedno s obim rukama i lijep način, 7. Listz: Rapsodie hongroise Nr. 12 (original). Gca Marija Marotti (VIII. t.). je umjetnica, ako i ne još potpuna. Svira s nekom lakoćom kao da vodu pije; s razumijevanjem, koje ako i nije savršeno, svakog je udivljenja — vrijedno. Slušaocu se pričinja kao da pjeva neko magjar- sko ciganče u šumi a ptičice mu svojim cvrku- tanjem razdragane odgovaraju. Gospogjica se ne straši, jer se ćuti gospodaricom strumenta, iz ko- jega na mjestima vuče dosta vatreno željene glaz- bene prikazbe, Uporaba je pedala kao što ji legato sviranje svršeno i bezprijekorno. Mo- žemo joj željeti, da se samo što prije otigje sa gospogjicama sestrama usavršiti na koji konser- vatorij ili još bolje na državnu glazbenu školu | dosta u Beč (Ć. k. glazbena akademija), gdje će u sebi dosta ciganskoga te će još bolje shvatiti ovu Lisztovu Rapsodiju, jednu od najtežih gla- sovirskih kompozicija. Publika je pljeskala, ali ne kako je sklađba i majstorska izvedba zaslu: živala. 8. Liszt: Le rossignol. Izvela na pamet gca. Maria Merlo-Brajli (Vl. 1.) Liszt je bio umjet- nik, koji nije na sreću note po papiru pisao nego ih duboko ćutio. Ovom je sklađbom htjeo pri- kazati slavulja, kako ma blagoj mjesečini sad nježno sad razdraženo bigliše. Gospogjica se je uživila u kompoziciju, pa smo mogli pratiti nuance slavuljevog biglisanja, kojemu je pod glas odgovarao šumski potočić i noćnim lahorom pomi- cano lišće. Obična je mana glasoviraša, da ne po- znaju razlike megju staccatom u ligaturi i bez nje (mezzo staccato-staccato) što se nemože kod gospo- gjice opaziti. Ima graciozan način, izvrsno leguto i dobru uporabu pedala. Kad se vrati sa viših glaz- benih studija, zasladit će m koji čas umjet- niškim sviranjem. Buran pl bio joj je nagra- da za izvrsnu izvedbu. 9. Jensen: Oluja. Marić (IV. 1.) svojim je udaranjem zorno prika- zala oluju; bila bi još bolje, da se nije prestrašila te koji put temelju notu za udarila. Lijep joj je način sviranja a 10. Suk: taH8i e i š : P : š