st. 2. samo primijetiti, da se državno pravo kraljevine Češke ne može?ulistom dušku izgovoriti sa pra- samoodregjenja naroda, a najmanje u smi- slu boljševika. Ako je Stransky izrazio Trockome sažaljenje, da navodno sliči ministru, primjećuje ar: U jednoj tački postoji svakako izmegju oga razlika. Nas smo obojica otišli domovinu, da isposlujemo votum delegacije. Trockomu nije to i kao odgovor je dao da se u i rastjerao je konstituantu. i isto, neću dati da dogju mor- demisionirati. Prepuštam, da se di je demokratskije i slobodnije. Na to je austrijska delegacija primila pred- da se ministru Czerninu izrazi povjerenje protiv 7 glasova. 26.1. Odbor je austrijske delegacije za poslove većinom usvojio predlog, što ga je u ime velikog broja stavio delegat Miklas : Da odbor sa zadovoljstvom uzme je izjavu ministrovu, priznavši zaslugu, pregovora nastoji o miru, kod kojeg ni- idemo za aneksijam i odštetama, i da kod toga ne žrtvuje nikakov vitalni hije, već da hoće gospodarski i osigurati za budućnost. Odbor usvaja o pravu samoodregjenja ukrajinske države naroda u zaposjednutim područjima. Odbor u punoj mjeri cijeni nastojanja, što rade o izgrad- nji samostalne poljske države i o tome, da polj- ska vlada učestvuje u mirovnim pregovorima. Odbor se pouzdaje u dudućnost, jer je ministar i fi i š i i E i učinite nego 8 š ži što to se e pa a EG ii u Izriče ministru izvanjskih poslova svoje potpuno povjerenje, očekujući, da će mu u blizoj buduć- nosti poći za rukom da prokrči put miru. Tokom su debate delegati Parish i Miklas istupili za to, da se stvori dostojan megjuna- rodni položaj papin. Zajednički je ministar financija, barun Bu- rian iscrpivo prikazao svoje uredovanje kao mi- nistar izvanjskih poslova i pregovore, što su se vodili s Italijom. Kod toga je ustanovio, da pre- govorima s Italijom nije bila svrha, da Italiju suzdržimo, dok ne budemo bolje naoružani, već je, što više, Italija, obzirom na namjeravano vje- rolomstvo — nastojala da pregovore zavuče, da, što je više moguće maskira vojničke pripreme, a 8 druge strane da talijansko javno mnijenje svrne na put usijanosti, a talijan. fantaziju spremi na čisto nacionalne iredentističke ciljeve. Izvjestitelj barun Beck izjavljuje, resumira- jući raspravu, da se gotovo općenito odobrava, što su povedeni pregovori, koji će u najmanju ruku dovesti do zasebnog mira, i da se opće-. nito izražava zahtjev, da dogje do sporazumnog mira. Izvjestitelj ustanovljuje, da će, iza kako ljena rezolucija, grof Czernin moći kazati povjerenje većine odborove, a doduše ne no uvjerenje manjine. Grof će se Czernin atiti u Brest Litovski, nošen povjere- i praćen uvjerenjem svih ostalih, ga sa svim uzvisivati, kad mir natrag Predsjedatelj je Barnreither zaključio sjed- tim, što je, uz živahno odobravanje, mini- izrazio najl želje, da postigne visoki koji si je preduzeo, a za koji se svi uzdamo će ga i polučiti za sreće Monarhije: da se iz resta Litovskog povrati kao donositelj mira. Rezolucija je Korošecova, koja traži pravo samoodregjenja naroda Austro-Ugarske i Bosne- Hercegovine, odbijena s 15 protiv 5 glasova. morodnoga muzeja, sakupljajući dubr. novce za isti, U »Srgju« za g. 1906 opisao je »Pečate dubr. republike« (7 službenih pečata dubr. re- pub., koji se nalaze u dom. muzeju.) Kad je zvonik po »mnijenju tehničara« bio razva- i s njega ispi ši se ši 3 Ž i $ g : meti ne pokvare. Kipove (kod ji i i g = : š : i i ii *| logni. —'Dne 28/1 oboreno je opet 13 neprija- »PRAVA CRVENA (Sa ratišta. Do ovih zadnjih dana nije na talijanskom ratišta bilo osobitih dogogjaja. Zadnje dane počela je živahnija topnička djelatnost na viso- ravni Sette?"Comuni i s obje strane Brente." Ne- prijateljrje/bio"napao_na Monte Pertica, ali__je bio odbijen, i pretrpio velikih gubitaka. U zrač- nojfborbi"oborena su?triftalijanska aparata. "Na 28/1 Talijani su na“ pomenutoj visoravni] nakon trodnevne topničke priprave, prešli 'u' pješadijski napadaj, ali su naši svojom žilavom ustrajnošću izhrabrošću skršili_neprijateljske napadaje i za- robili 360 vojnika. Isto je tako meprijatelj bio suzbijen[u" području; Col de; Rosso. Jedna je sku- pina naših letača u noći/od 267i"27 "siječnja ba- cila 21.000. kig. bomba na Castel Franco, Tre- viso i Mestre.Opazili su se na daleko požari. Žestoki bojevi kod Asiaga još traju. Zbog nago- milavanja sve to$većeg broja" neprijateljskih četa, savezničke su vojske prepustile neprijatelju Monte Volbella i Col de Rosso. Na macedonskoj fronti bilo je življe vatre istočno od Ohridskog jezera, na zavoje Černe, u području Moglene i istočno od Vardara. Na zapadnom ratištu na flandrinskoj fronti, pa u pojedinim odsječcima kanala Aise-Aisne, u Champagni i s obje strane Maase oživjela je jača borbena djelatnost. U Champagni su se razvili živahni mjesni bojevi,j Zadnjih dana oboreno je u borbama u zraku i sa zemlje 25 neprijateljskih lijetala. Naši su let. uspješno navalili na nepri- jateljsku sjevernu obalu. Dobro se je djelovanje moglo ustanoviti u Diinkirchenu, Calaisu i Bou- teljskih lijetala, i jedan privezani balon. Na Dardanelima je zrakoplovna djelatnost ostala živahna. Dva su neprijateljska ratna broda našom7vatrom s kopna bila prisiljena]da se vrate. Vatrom je odbijena neprijateljska lagja za traže- nje mina, koja je htjela prodrijeti u Šandarle. Lagja se povukla s tri zgoditka. Na ostalim položaj je ostao nepromijenjen. Iz Carigrada se javlja 26/1: Ovamo je sti- gao turski oklopljeni križar »Javus Selim«, (»Goe- ben«). Brod se posve može upotrebljavati. Mno- gobrojni su neprijateljski napadaji broda nani- jeli samo neznatne štete sdva mala zgoditka bombama; brod je oštećen na dimnjaku i na spojnicama. Razne vijesti. Mirovni pregovori. Za pregovore o miru u Brest-Litowsku sti- gli su onamo dne 28/I. svi pročelnici ugovara- jućih stranaka, da na 29/1. nastave svoja vijeća- nja. - Novo ministarstvo u Ugarskoj. Ni. Vel. Car i Kralj je prihvatio demisiju dra Wekerla te je ponovo imenovao dra Wekerla ministrom predsjednikom i odobrio listinu novih članova kabineta, koja mu je podastrta. Prema tome je ponovno imenovan grof Aladar Zichi ministrom na previšnjem dvoru, grof Albert Apponyi ministrom za nastavu, general Szurmay ministrom domobranstva, Bela Foldes ministrom bez lisnice, dr. Dragutin Unkelhausser ministrom za Hrvatsku. Nađalje su imenovani Ivan Toth ministrom unutrašnjih poslova, Waszonyi, mini- strom pravde, Josef Szterenyi ministrom trgo- vine, grof Moritz Esterhazy i princ Ludvik Win- dischgratz ministrom bez lisnice. Dr. Wekerleu je povjerena privremena uprava ministarstva li- nancija i ministarstva za poljoprivredu. udjelu. Koji drugi bogatiji grad to'bi jamačno »1 učinio, samo kad bi srećan bio imati ovo što »Dubrovnik ima“. Istina, g. Baldo nije dočekao vigjeti sagra- gljeni zvonik (a dugo ćemo i mi čekati), ali ovoj opravđanoj želji pok. g. Balda Dubrovčani bi morali udovoljiti. Ovo baš hotio sam da ista- knem, nad mrtvim g. Baldom ! Uzgredno bavio se je i sa literaturom. Jednom zgodom pročitao mi je prikaz jednog rukopisa Gundulićeva »Osmana«. Uzalud sam ga molio, da tu radnju dade kao podlistak lista »Dubrovnik«, Ova radnja mislim, da nije nigdje "Bio je naumio, da u kratko opiše dubr. muzej, pod naslovom : »Vogi kroz Muzej«, Jeli naum izvršio, nije mi poznato. Svakako, ako je E i : g B il i i i z i | a E š KA»+ Naši dopisi. Iz Kotora. (Zadušnice i prigodni govor o smrti Tonka Gjivanovića pok. Nika iz Dubrovnika.) Na 12. o. mj. dali su prijatelji pk. Tonka Gjivanovića ovdje u Kotoru prirediti zadušnice za upokoj njegove duše, u stolnoj crkvi Sv. Trifuna. Sve što je pokojnika poznavalo, sve je zadušnicama prisustvovalo, a ua koncu je preč. kan. Don Marko Vušković otpjevao »Requiem«. Tom prigodom sabrali su prijatelji pokoj- nikovi Kr. 336:— u fond »Pučke Kuhinje ko- torske«. * * + Nađ ranim grobom prijatelja Tonka Gji- vanovića: »Mama, obuci me, Stijepo nas čeka«, vikao si u smrtnoj borbi, a ja sam Te — ni iz daleka ne sluteći kakovo zlo — željno očekivao u Kotoru. Ta sjeti se, kako smo se veseli, pri- pravljali na slavlje kod prijatelja J. I one večeri kada si prvu noć sproveo oca i angjela brata, ja sam Ti megju prijateljima napio... »ovu ča- šicu u zdravlje našega Tonka«. Čudne li ironije ! Kako se je Smrt odnekud iz tajnog zakutka, izrugavala mojoj zdravici... A drugog dana umjesto Tebe došla je.... o- smrtnica. : Usupnuti nijemo smo gledali jedan dru goga — bez riječi, bez daha. Joj! kako je gro- zno vjerovati u istinu Smrti, napose o prijatelju, kakov si Ti bio. Kategorički zahtjevi neumoljive Smrti po- mrsili su sve Tvoje mladenačke snove i nade, ugrabili majci i braći jedino uzdanje, drugo- vima iskrena prijatelja, a meni i više.... in- timna prijatelja. Toplo srce, plemeniti osjećaji te iskrena Tvoja čuvstva, kako se slučajno podu- daraju sa natpisom na grobnoj Ti ploči: »Ugra- bljen je, da zloba ne pokvari srce njegovo«. i ! * * * Na Boninovu sam - nad Tvojim grobom ... Pod zidom, obraštenim bršljanom, grobna Te ploča krije... mlada. Još posve neuvehlo cvijeće na grobu, uvjerava me konačno o krutoj istini — da si mas ostavio i da se više nikad nećeš povratiti. Duše nam bile splinule u jednu ljubav, u jednu misao, u jedan osjećaj.... Boli i radosti kazivasmo jedan drugome, tajne povjeravali, sku- pa odlučivali, kao da nas je ledno srce grijalo, kao da smo skupa rasli. A sada nas evo rasta- vljenih ,,.. za uvijek ! Moram Te ostaviti, jer suton se spušta i noć se već hvata. Treperi lišće bršljanovo, kao struna ma harfi, što vječno uspavljuje, tihi ve- černji lahorić bruji preko »Ilijine Glavice«, a od strane Kotora, ,kao zadnji pozdrav svijeh, koji su Te znali i volili.... Zbogom Tonko ! I opet ću kadgod doći.... Domaće vijesti. Nova novinska magla u Bano. winmi. »Hrvatska Kruna«, opaža, da novo osno- vani listovi »Jug« u Osijeku, »Književni Jug« u Zagrebu, socijalistička »Pravda« i učiteljski »Pokret« ni u čemu ne ističu hrvatsko ime. »Nijedno da bi bilo već imenom i naslovom, kakvo treba da bude u doba, kada se sa svih strana preko Hrvata nastoji preći, g osudnom času, na dnevni red. Komodnije je, vjerujemo, što je anonimno, šareno, maglovito, ali nije pa- triotičnije. Njihovi su naslovi lijepe inače riječi, ali riječi, a lijepih riječi mi dobivamo i bez no- vina, odasvuda, od prijatelja i neprijatelja, a mi bismo željeli lijepih djela. Nama treba hrvatski krojene pravice, hrvatski uđešena Pokreta. Nama je neumjestan Jug, ako to nije naš hrvatski Jug. Kad nas svak niječe i potiskuje, ne miječimo se i ne potiskujmo se barem sami. Jug jako dobro pristaje protivnicima, ondje gdje na zemljovidu Košut nije vidio Hrvatske. Pokle se klin klinom tjera, i Magyar-orszag tjera se Hrvat-orszagom. Ako je za nevolju klub u Beču uzeo geografski pojam, onaj komu to nije nužda ne treba, i ne smije da slijedi taj primjer. Čist pravac pa Bog«. Alerim »Hrvatskoj Kruni«, jer ako iko, a to naše novine i časopisi imaju, da ističu hrvat- sko ime, da bade hrvatsku svijest, da uzgajaju hrvatsko čuvstvo. .š : i Hi ili i ii i i : 2: -$ pii i Br. 668 vojske ukinut je prijeki sud, koji je bio u svo je doba proglašen za sve gragjanske osobe pod- vrgnute nadležnosti c. i k. vojničkog zapovjed- nika u Mostaru. — Deputacija Učiteljskog Saveza 17. januara bila je u Zadru, Predala je spome- nicu o učit. nevoljama Nj. Pr. g. Namjesniku. Po želji Ni. Pr. deputacija je pohodila predsjed- nika Zem. Odbora Dr. Ivčevića. Obojica su o- bećala živo zauzimanje, da se učiteljstvu po- mogne. U spomenici se tražilo: 1) da se državna pripomoć što brže razdijeli, kako je bilo glaso - vano u car. vijeću, 2) Neka bi Zem. Odbor is- plaćivao ratni doplatak za šk. g. 17-18 u istoj mjeri kako ga dobivaju c. k. činovnici svih ka- tegorija. 3) Da se oprosti učiteljima lična doho- darina i biljegovanje namira. 4) Neka se i uči- teljstvo uzme u opskrbne odbore, koji su orga- nizovani u pokrajini izmegju ć. k. činovnika. Pohodila je deputacija pročelnike stranaka zastupnike na carevinskoim vijeću Prodana, Bian- kina i Dr. Baljaka, da im zahvali rila njihovu zauzimanju kao i cijelom Jug. klubn u Beču. Istog dana Ni. Pr. g. Namjesnik, Dr. Iv- čević i Dr. Primožić vijećali su glede druge tačke u spomenici. Deputacija se“ povratila zadovoljna i stalna je u uspjeh. Zaključeno je, da se primi državni predujam od 300 K, a pokrajinski kad bude povišen. Učiteljstvo će uvidjeti, da su potrebne or- ganizacije i učit. društva, pa se preporuča, da se svak upiše i da se isplaćuje članarina. Uz to za pokriće troškova deputacije, nek svaki učitelj i učiteljica bila umirovljena, ili u aktivnoj službi pošalje na učiteljsko društvo, kojemu pripada, dvije krune. — Učitelj, Povišenje kongrue. Dne 29. januara ministar je za bog. i nastavu predložio u bečkom parlamentu vladinu osnovu o povišenju mini- malnog dohotka dušobrižnom i umirovljenom ka- toličkom svećenstvu u Austriji, kao i grčko-istoč- nom svećenstvu u Dalmaciji. Povratak bjegunaca. »Središnji od- bor za povratak bjegunaca i obnovljenje Pri- morja«, Beč, Barkgasse 2, saopćuje: Iz domo- vine nam dolaze saopćenja, da oblasti »sile ra- zne bjegunce, neka se vrate doma, te da im dapače oduzimlju bjegunačku potporu«. Saopću- jemo, da je takvo postupanje nezakonito i proti intencijama središnjih oblasti. Dok ne izigje no- va ministarska naredba, što će se zbiti dojdućih dana, moraju bjegunci dapače da ostanu u svo- jim sadašnjim prebivalištima, žele li, da u redu primaju bjegunačku potporu. Kako stvari stoje, razdijelit će se krajevi za povratak u tri razreda. U razred A (neoštećeni krajevi) moraju se bje- gunci povratiti i potpora će im se 1. aprila o- bustaviti. Samo onim bjeguncima, koji do 1. aprila ne će imati doma osigurane eksistencije, moći će im se potpora produljiti. — U razred B (više ili manje oštećeni krajevi) povratit će se bjegunci, budu li to sami htjeli, Potpora će im u dosadašnjem prebivalištu ostati. - U razred C po- vratak ćese zabraniti, izuzevši pojedine slučajeve, u kojima bi bjegunci imali doma sačuvan stan i gdje bi im politička oblast dozvolila povratak. U te će se krajeve moći vraćati poljodjelci, rukotvorci i obrtnici, dok drugi ne, Za sve bjegunce, koji će se vraćati, bit će dostatna putna dozvola po- litičke oblasti, dok će vojnička dozvola otpasti. Odregjeno je, da se u razredu C porabe posto- jeće barake, te da se postave nove, Ovamo će se moći da povrate razni bjegunci, koji će svo- jim poslom biti od koristi poljodjelstvu i kod obnove zemlje uopće. Poziv riješenih 1899—1894. Služ- beno se javlja, da će u najkraće vrijeme biti iz- dana naredba, po kojoj se ukidaju sva sada po- stojeća riješenja vojne dužnosti za osobe go- dišta rogjenja 1899. do uključivo 1894. Iznimku čine osobe zaposlene u rudnicima, na željezni- cama i parobrodima. Takogjer isključena mo- gućuost riješenja za ova godišta, a naravno i za g. 1900, koje je sada na stavnji, Nastup službe rije- šenih od g. 1899, 1898, 1897 je za 1. mar. ta 1918, a za god. 1897, 1895, 1894. tek na 3 aprila. |