CIJENA JE'LISTU,SA|DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 yO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Pitanje rata i mira. Mirovni pregovori u Brest-Litovsku nai- laze na silne poteškoće. Mjesto" da se tu riješe praktičca pitanja teritorijalne i gos- podarstvene naravi, razvija se čitava borba o_teoretskim političkim pitanjima. Još više negotli;ovaj"sukob_oprečnih političkih na- zora" usporava_mirovne pregovore i metež u Rusiji. Navršiva se?godina dana, da je buk- nula ruska revolucija, a položaj je u Rusiji još uvijek nejasan i vijesti iz Rusije uvijek protuslovne. Ugled i moć vlade boljševika počimlje da pada, i ona se uzdrži još sa- mo nasilnim sredstvima. Poznavaoci prilika još su uvijek« uvjereni, da pitanje mira sa Rusijom može biti produljeno, ali podni- pošto uništeno, jer ne sklopi li ga sadaš- nja, morat će ga sklopiti nova vlada. Čudno je postupanje vlade boljševika sa njihovim razlaganjem. Oni priznaju sa- mostalnost Finskoj, ali neće da povuku iz Finske ruske, čete; priznaju samostalnost Poljske, ali neće da priznadu njezinih za- stupnika u mirovnim pregovorima; priznaju samostalnost Ukrajine, ali gledaju, da u toj zemlji izazovu najveći nered i gragjanski rat. Proti narodnoj ukrajinskoj Radi u Ki- jevu oni osnivaju drugu ukrajinsku vladu od samih Rusa, Radu u Harkovu i izasla- nici jedne i druge ukrajinske vlade sudje- luju pregovorima u Brest-Litovsku. Ali Boljševici doživljuju u Ukrajini po- raz za porazom, i Ukrajina hoće da se čim prije dogje do utanačenja mira, a u tom je pak složna sa Rumunjskom vojskom. | tako se pomalja izgled u zasebni mir Ukrajine i Rumunjske sa centralnim vlastima. Ovo je bio regbi i glavni predmet važ- nih konferenca u Berlinu. Pitanje je od naj- većeg zamašaja, jer je Ukrajina, kao i Ru- munjska, najplodnija zemlja, a sjeverna je Rusija izmučena i tako rastrovana političkim borbama, da više ne može ni misliti na Ljekarnica Male Braće. godom 600-godišnjice opstanka (1317.-1917.) napisao o, Frano Jurić — Cavtat. Od davnih se vremena u gradu Dubrovni- ku spominje ljekarnica Male Braće. Kako nam jamči tradicija, ona datira od godine 1317. Strogi povjesnički dokumenat o tome nemamo, no od vijeka do vijeka, od naraštaja do naraštaja tra- dicijonalno se tvrdi, da od te godine postoji, Svakako ona je prva u Europi iza one u Bag- dadu i Padovi, a za stalno je prva u Hrvatskoj kraljevini. Regbi, da se tradicija oslanja na či- njenici, koja proizlazi iz pravila franjevačkog reda, da se naime mora osobitu brigu ulagati oko bolesne braće. Prvi uslov zato jesu shodni lijekovi, ljekarnice. I franjevci gradeći svoj samo- stan, istodobno su mislili i na ljekarnicu, Ova asercija korektno opravdava tradiciju, budući su radi istog razloga, i mnogi drugi samostani i- mali svoje ljekarnice, koje s vremenom propa- doše. Pa i velecijenjeni oci Dominikanci imali su svoju ljekarnicu u Dubrovniku sve do dolaska Francuza. Zadnji njihov ljekarnik bio je: fra Vito de Sanctis, čija se slika na ulju i dandanas čuva u tome samostanu. Umre g. 1803. Razumije se samo po sebi, da za prvih vre- mena ljekarnica Male Braće bijaše sasma ne- znatna. Iz početka služila je samo za redovnike, a kašnje za siromahe i druge. Prvobitno njezino bilo je »Aromatarium«, kako se razabire iz i samostanskog Arhiva. Zauzetnost i domaćeg ljekarnika nju je unapregil- nastavak rata. Dogje li do utanačenja mira sa Ukrajinom, tad će morati i Petrograd- ska vlada da skopi mir. Dok se ovako na istoku radi o miru, dotle se na zapadu još uvijek misli samo na rat. U najnovijoj svojoj konferenciji En- tenta zaključuje, da se ima rat nastaviti sa svom žestinom do konačne pobjede, i da će se jedinstveno raditi na svim frontama. Veliku, odlučnu bitku najavljuje za iduću jesen, jer se nada, da će joj doitada doći dobra pomoć iz Amerike. Ovi bi zaključci imali da vrijede kao odgovor na govore njemačkog državnog kancelara Hertlinga i austro-ugarskog ministra Czernina. Ni ,miroljubivom“ Wilsonu ne cavtu najljepše ruže. Već se u samoj zemlji po- čimlju javljati glasovi proti njegovoj vladi, što je zemlju bez potrebe zapleo u rat, i što amerikansku vojsku izlaže tolikim po- giblima šaljući je na evropsko ratišle. Za stalno su na ovako ratoborne za- ključke Entente uplivale dvije "činjenice: sporo napredovanje pregovora u Brest- Litovsku i radnički štrajkovi u centralnim državama. Ententa se naime nada, da bi cen- tralne vlasti mogla predobiti novim oru- žjem, kad nije mogla ni vojničkom nad- moći, ni gladom, ni istrošenjem. Move i- deje samoopredijeljenja naroda imale bi da prouzroče nerede i bune, i tako da osu- jete sve vojničke uspjehe centrdlnih vlasti. Istina, narod je cijelog svijeta željan mira, jer se ratne posljedice svuda već o- sjećaju, ali mučno je, da bi narodi central- nih vlasti, koji su toliko žrtvovali na oltar domovine, sad na jednom pali na lijepak sirenskim glasovima svojih dušmana, a i državnici s druge strane bit će toliko uvi- gjavni, da će znati udovoljiti opravdanim zahtjevima pojedinih naroda i radničkih klasa, te izbiti neprijatelju iz ruka i ovo novo toli pogubno oružje. vala te sa njegovim propisima i iznašaštima ši- rija. Nešto osušenih bilina, travica, balsama, ma- sti i smole bijahu prvobitna njezina ljekovita sredstva. S vremenom, a s napretkom znanja, ona je sve veće i veće dimensije obuhvatala te sada je prva u cijeloj južnoj Dalmaciji i dalje, Sasma su škrti historični podatci o njoj. Tek, ako bi smo je spojili sa bolnicom samostana, imamo o njoj sitnih podataka od g. 1357. i 1465., kako to nalazimo u »Testamenta Notariae«. Pr- vašnji njezini lokali — u koliko nam je poznato iz samostanskog arhiva — bijahu u donjem kla- ustru, u onoj mračnoj, omalenoj sobici do Voš- tarne. Godine 1681. bi prenesena u gornji kla- ustar po naredbi generalnog vizitatura o. Srećka ab Aquila. God. 1901. iz gornjeg klaustra bi po- novno prenesena u donji, u moderne lokale, koje popravi blage uspomene g. Inje vitez Amerling. O tome nam govori i ploča sa natpisom. Svaki, koji je samo jedanput vidio smještaj starinske ljekarnice Male Braće, dok još bijaše u gornjem klaustru, nigda mu iz pameti neće izaći ta mila slika, Pred ulazom njezinim stajahu dva sadrena kipr. Jedan je prestavljao »Praved- nost«, a drugi »Mudrosl«, S lijeve strane ljekar- nice stajaše pričvršćen uz zid drveni tijesek za priregjivanje raznog ulja. "Na njemu stajahu ve- liki rogovi jelena. Uokolo bijahu dva mjedena tučka, a po uglovima dva kamena za laneno i gorušično brašno, Blizu ovih stajaše kotao za distilaciju uz ostale sprave, Čitavi pak unutrašnji ? IZLAZI SVAKE SUBOTE i 4 POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRAVNA. CRVENA HRVATSKA PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB UZPOPUSTRUKOPISI SE NE VRAĆAJU.L ) FEBRUARA 1918. Načela pravde i ljubavi imaju da za- vladaju svijetom i tad će se istom moći ugledati kraj ovom strašnom krvoproliću. Ratno Vijeće Entente. Vrhovno ratno vijeće obdržavalo je od 30. siječnja do 2. veljače u Versaillu sedam sjednica pod predsjedanjem Clemenceaua. Vijećanjima su prisustvovali: Za Ujedinjene Države Sjeverne Amerike general Bliss i Pershing; za Francusku Clemenceau, Pichon, te generali Foch, Petain i Weygand; za Veliku Britaniju: Lloyd George, lord Milner, generali Robertson, Wilson i Haig; za ltaliju: Orlando, Sonnino i generali Cadorna i Alfieri. Vrhovno se ratno vijeće bavilo potanko s nedavnom izjavom austro-ugarskog ministra za spoljašnje/ poslove i njemačkog državnog kan- celara. Bilo mu je nemoguće pronaći u tim iz- javama i što bi se približavalo po saveznim dr- žavama formuliranim umjerenim uslovima. To je uvjerenje samo učvršćeno utiskom, što ga pra- vi opreka izmegju navodnih idealnih ciljeva s kojima su središnje vlasti pošle na mirovne pre- govore u Brest-Lilovsk, te njihovih osvajalačkih osnova, koje danas izbijaju. Uz te prilike došlo je vrhovno ratno vijeće do uvjerenja, da mu je prvom dužnosti osigurati nastavak vojničkih na- pora saveznika s posljednjom energijom i u naj- užoj i uspješnoj suradnji. Ti će se napori morati nastavljati, dok nije- su izazvali kod meprijateljskih vlada naroda u shvaćanju promjenu, koja bi bila podesna po- buditi nadu u zaključak mira, koji ne znače pred agresivnim i sakrivenim militarizmom kapitula- ciju onih principa, kojima žele saveznici pomoći do triumfa, to jest principa slobode, pravičnosti i poštovanja prava naroda. Zaključci, što ih je stvorilo vrhovno ratno vijeće, ne obuhvaćaju samo sveopće vodstvo voj- ničkih pitanja saveznika, nego osobito najuže i najbolje združenje svih napora saveznih vlasti u borbi proti središnjih vlasti pod kontrolom vr- hovnog ratnog vijeća proširene su, a na kon- kretan su i praktičan mačin razvijeni temelji je- dinstvene politike kao i akcije, ustanovljene u Rapollu u studenom prošle godine. U svim tim pitanjima postignut je potpuni sporazum, koji izmegju vlada toli izmegju vojničkih vogja u svim potrebitim smjerovima, na temelju čega mogu svi zaključci dobiti potpunu vrijednost, te interesantni vazi, ormari, lonci, slike, kipovi, sto- lovi. Iza ljekarnice stajaše laboratorium, negdaš- nja kapelica sv, Bartola. Ona ima dva gotska prozora. Na jednome čita se godina 1763., dok na pročelnom prozoru ljekarnice, a s lijeve strane, čita se ovaj natpis: D. R.M. S.A.D. 1759, Dalo bi se naslutiti, da je ovaj lokal popravio o. Slade, budući je on umrd g. 1777. Iza njegove smrti bi popravljen puč vode, gustijernu u malome klaustru, s kojom se je služila i ljekarnica. Ta gustjerna posjeduje izvrsnu vođu, koju i danda- nas gragjanstvo rado traži. Na rubu njezinom čita se: F.1,E.F. 1789. Vrlo su interesantni starinski rukopisni letci ljekarnice, u kojima se nalazi popis imena bilina u latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku. Tu su takogjer 3 sveska puna recepta, galenskih pripravaka, raznih savjeta i načina liječenja, što je sve služilo domaćim ljekarnicima kao pri- ručnici. Najdragocjeniji i riajljepši ures novouregjene ljekarnice jesu 43 skupocjene posuđe raznih o- blika i razne veličine, Stranci im se ne mogu dostatno nadiviti i ogromne svote za nje su da- vali, Ali utaman. One će svegjer biti najmilijom uspomenom drevnih vremena. Ostaju u prvom a poredane su povrh ormara. U istome interesantna je ovalna slika, sv. Obitelj, od nepoznatog talijanskog slikara, Tu je i spo- VINCE DARANJ SNL NSS SNA NA ;aLNŠSS SŠALNJASSS SS NL SL LJSE SL a OSE e u svima pobugjuje mirno čuvstvo neisctpive nage. Udruženje uvjerenja i volje, koje nema dru- gog cilja no obranu civilizovanih naroda protiv najnasilnijeg poduzeća svjetskog podjarmljivanja suprotstavlja nasiljima neprijatelja mirno obu- zdavanje ponovljene najviše energije. Konferencija katolika u Ziirlchu. Javljaju iz Berna, 5/1.: Ured »Megjunar. katoličke Unije« saopćuje : U Ziirichu obdržavala se 29., 30. i 31. siječnja druga konferencija »Me- gjunarodne katoličke*Unije«. Na konferencu je došlo kojih 50 zastupnika, državnika, parlamen- taraca i drugih katoličkih dignitara iz 9 država. Iz izvještaja glavnoga tajoika Baumbergera raza- bire se, da je »Megjunarodna katolička Unija« od svojega utemeljenja predobila tla prije svega u neutralnim zemljama, a zatim i u državama četvornoga saveza u Poljskoj, u Ukrajini i u Li- tvi. Konferencija zauze stajalište|fprema glavnim zahtjevima papine "mirovne;note"od;1. kolovoza 1917. Osobito i prema pitanju općenitoga razo- ružanja na moru i na kopnu, i u zraku, te na- zrijeva u njemu jednođušno najače temelje za trajni i pravedni mir pute narodima. PRRSSE PRSNI ANNA Konferencija uze, osloniv se na referat prof. Hilgenreinera s bolju na znanje, da se i protiv sv. Oca poradi njegova uzvišena mirovna nasto- janja podigla svegjer rastuća strastvena hajka, te diže proti tome svečani prosvjed. Ujedno sasluša sa sažaljenjem izvještaje, prema kojima je sveta Stolica u zakonito joj zajamčenom 'slobodnom saobraćaju sa katoličkim instancijama v broja zemalja u Evropi i izvan nje jako zaprije- čena i ograničena. U dvjema iscrpivim rezoluci- jama izražene su te misli, a u istom smislu u- pravljena je Papi mota. Konferencija pozdravi in- ternacijonalni kongres katoličkih i kršćansko so- cijalnih organizacija radnika i radnica, koji se ima skoro sazvati, da se ustanove zahtjevi rad- ništva kod sklapanja mira i iza njega. Konferencija zaključi takogjer, da se ima stalni poslovni ured Megjunargdne katoličke Unije podignuti u glavnom sjedištu narodnih općenitih mirovnih pregovora za čitavoga trajanja tih pregovora. Daljnja rezolucija moli vlade, neka bi svojim delegacijama za mirovne pregovore dodijelile i stručnjake u katoličko-crkveritm pi- tanjima. Konferencija odašalje i saveznom vijeću brzojavku, kojom mu izražava zahvalu i prizna- Pija VI., franjevačkom generalnom komesaru, o. Bonaventuri a Placentia, od 2. XII, g. 1794., ljekarnica kao i Voštarna Franjevaca mogu slu- žiti i za javnost. Dolaskom Austrije u Dalmaciju, dosta se je o ljekarni raspravljalo i u parlamentu i u saboru, I car, kralj, Frano [., da ušutka ne- povoljne glasove, g. 1828. odluči slijedeće : sNe- ka samostan Male Braće u Dubrovniku ostane vlasnikom svoje ljekarnice, kao u prošlosti tako i u buduće, podvrgavajući se zdravstvenim pro- pisima kao glede pripravljanja i prodavanja lije- kova, tako i glede naukovnog osoblja, koje je dodijeljeno ljekarnici,« I samostan sve do dana današnjega, pa i u buduće, ostati će vlastništvom ljekarnice Male Braće, jer to mu dopušta sv. Otac papa, franje- vački red, vlada, to mu diktira sva drevna problost. Od davnih vremena nepoznata su nam ime- na Franjevaca ljekarnika, Tek u zadnje doba, kako se razabire iz Nekrologija franjevačke pro- vincije u Dubrovniku, bili su ovi franjevci kao domaći ljekarnici: o, Justin iz Konavala (1619), fra Lucid iz Konavala (1626), o. Peregrin is Sto- na (1671), fra Dominik iz Konavala (1680), o. Vic- ko iz Dubrovnika (1715), 0. Bernardin iz Rijeke Dubrovačke (1732), o. Ferdinand iz Dubrovnika (1759), o. Ignacij Šišić iz Rijeke Dubrovačke (1784), o. Ivan E. Lučić sa Pelješca (1818), o. ivan E. Pendija (Penda) (1845), o, Ivan E, Kuzmić (1880), koji postigne magisterij na padovanskom sve- učilištu te o, Sebastijan Lubov (1883-1802), On bi pomoviran na čast magistra ljekarnice u lu- sbrucku. Već od god. 1881. do danas u franje- Mi