st. 2. nja ove godine obvezuju, da će jedna drugoj dostavljati pretičke gospodarstvenih i industri- jalnih proizvoda. Količine robe i cijene joj us- tanovit će povjerenstvo, koje se sastaje odmah čim se potpiše mir. Izmjenu robe će provoditi ili državna središnja mjesta ili ona mjesta, što su pod državnom kontrolom ili će se izmjenjivati u slobodnom prometu. Do zključka konačnog trgovinskog ugovora, a svakako pak do majdulje za 6 mjeseci nakon uglavljenog općeg mira uza- jamni će se promet robe urediti privremenim spo- razumom, koji će vrijediti od 30. lipnja 1919., a koji se može otkazati ne šest mjeseci. Privre- meni sporazum stavlja na snaga sadašnje ugo- vorne carine, koje su vrijedile izmegju Austro- Ugarske i Rusije do rata. U sporazumu su na- dalje važnije ustanove pregjašnjeg trgovinskog ugovora s Rusijom, kako se mogu primijeniti na Ukrajinu, te ovaj šporazum zajamčuje slobo- dan prevoz u Aziji, a osobito u Perziji. Napo- kon uglavljuje ovaj sporazum, da Ukrajina ne traži nikakovih povlaštica, što ih Austro-Ugarska daje Njemačkoj ili kojoj drugoj zemlji, što je $ njom u carinskom savezu. Ista ustanova vrijedi recipročno i za Ukrajinu. i Članak VIII. predvigja uglavljenje pojedi- nih ugovora o, uspostavi javnih i privatnih prav- nih odnosa, o izmjeni ratnih zarobljenika i gra- gjanskih interniraca te o pitanju amnestije. Članak IX. veli: Utanačenja, sadržana u ovom mirovnom ugovoru, sačinjavaju jednu cjelinu. Po tom slijedi još jedan članak, u kome se izlaže kako se imadu tumačiti tekstovi mirov- nog tugovora, koji je stavljen u njemačkom, ugar- skom (l), bugarskom, turskom i ukrajinskom je- ziku, te se na koncu u zadnjoj ustanovi govori o ratificiranju mirovnog ugovora. Ratifikacione isprave će se što skorije izmijeniti u Beču. Po mirovnom ugovoru zaključuju se četiri posebna ugovora izmegju četverosaveza i Ukrajine, što će se skotih dana potpisati, a u kojima se radi o materijalima, spomenutima u članku osmom. Prestalo ratno stanje s Rusijom, Dne 11.0. mj. javljeno je iz Brest-Litovska: Njemačko-austro-ugarsko-rusko povjeren- stvo, koje je postavljeno za pretresanje političkih pitanja, jučer je i danas obdržavalo sjednice. U današnjoj sjednici ovoga povjerenstva je predsjednik ruske delegacije po nalogu svoje vla- de saopćio, da Rusija — odričući se formalnog mirovnog ugovora — proglasuje ratno stanje do- vršenim te da naregjuje, da se odmah posvema demobiliziraju ruske borbene sile. Za dalnje pregovore, koji nužno nastaju iz ovog položaja, te što ih vlasti četvornog saveza i Rusija moraju voditi o uregjenju uzajamnih diplomatskih, konzularnih, pravnih i gospodarskih odnosa, uputio je gospodin Trockij na put iz- ravnog općenja izmegju zainteresovanih vlada te povjerenstva četvornog saveza, što se nalaze u Petrogradu. Članovi delegacija počeli su 12.0.mj. osta- vljati Brest-Litowsk. Ovom prigodom pišu budimpeštanski listovi: U Petrogradu se saznalo u subotu noću oko 3 sata o zaključenju mira s Ukrajinom. Odmah je Lenjinova vlada poslala Trockom upustvo, da i je Jireček svojim životom, skladnom ljepotom, svojim umom, svojom dušom i svom svojom po- javom tako vjerno, postojano i uspješno služio, prenapunjeno je biserom njegova pera. Nema godine u kojoj me bismo susreli po više nje- govih umnih plodova. Značajna je za njegov rad god. 1876, jer tada dade na svijetlo »Dćjiny naroda bulharskć- ho« (Povijest bugarskoga naroda); ovo isto mo- žemo da kažemo i o godini 1877, kad štampa »Die Heerstrasse von Belgrad nach Constantino- pel und die Balkanpisse« (Vojni put od Beo- grada u Carigrad i balkanski klanci). Ovim dvje- ma djelima stekao je Jireček reputaciju temelji- tog i svijesnog naučenjaka. Ovo uvjerenje uče- nog svijeta o Jirečekovu tal :1tu još većma po- većaše druge radnje o Bugarskoj kao g. pr.: »Beitrlige zur antiken Geographie und Epigra- phik von Bulgarien und Rumelien« i za staru geografiju i epigrafiku Bugarske i Rume- lije) ; »Archaeologische Fragmente aus Bulgarien« (Arheološki fragmenti iz Bugarske); »Cesty po Bulharsku« (Putovanje po Bugarskoj); »Das Farstentum Bulgarien (Kneževina Bugarska) itd. Svim ovim djelima uz još neke druge Jireček , silno osvijetli prošlost Bugarske i njezinu povi- jesnu geografijn. Velika ljubav bugarskoga na- roda prema Jirečeku sigurnim je dokazom, da »PRAVA CRVENA HRVATSKA« u ime Rusije uspostavi stanje mira. Uslijed je ovoga Trockij zatražio od izaslanika saveznih sila mir. Pregovori su odmah otpočeli. Izasla- nici saveznih sila ostali su vjerni načelu bez aneksija i odšteta. Oni su od Trockog samo za- htijevali, da napusti svoje gledište o Poljskoj, Litavskoj, Estonskoj i Kurlandiji. Trockij je po- pustio, tako da se u tim oblastima meće vršiti narodno glasanje prije konačnog zaključenja mira. Dopisnik još saznaje, da predstoji zaključenje mira sa Rumunjskom i Finskom. Bečki dopisnik ima ovaj izvještaj: Trockij je jednostrano izja- vio dokončanje ratnog stanja. Nama je to pravo. Mi megjutim naglašujemo, da takvu izjavu ni- jesmo učinili, a ne ćemo je ni učiniti. Za nas će to biti sve dotle nemoguće, dok ne budemo znali kakvo stanje traje u Petrogradu i kakvo će biti. I dok nam ličnost Trockog ne bude dala dovolj- no garancija. Razumije se, da nam ne pada ni na um, da prema Rusiji proglasimo ratno stanje. Za nas su dva puta otvorena, ili da primirje ot- kažemo ili da ga produžimo. Za otkaz nemamo uzroka, a još manje za izjavu, kakvu je dao Trockij. Što se budućnosti tiče, o tome će se savjetovati komisije u Petrogradu. Ratno stanje će postepeno nestajati, dok ne dospijemo do pravog stanja mira. Naš budući odnošaj prema Trockom zavisi od toga, kako će on držanje prema nama zauzeti, naročito, da li će on težiti za tim, da nam omete saobraćaj robe sa Ukra- jinom. Dopisnik računa, sa obzirom na to, što se iz Ukrajine nije od 4 godine ovamo ništa iz- vozilo, na 1 milijun tona pšenice. Sa ratišta. Na lalijanskom ratištu bilo je zadnjih dana gotovo na cijeloj fronti mirno. Na visoravni Se- dam Općina, istočno od Brente i kod Monte Pestica mir je bio kadikad prekinut topovskom vatrom. Ta se je topovska djelatnost na visora- vni Sedam Općina u posljednje dane i pojačala. Sieverno od Val Stagna naše su čete bacile pro- tivnika iz njegovih položaja i zarobile oko 180 vojnika. — U borbama u zraku oboreno je u par dana devet neprijateljskih lijetala, ali je i naših osam propalo. Saveznička su odijeljenja izvela nekoliko lijetova s bombama, pa su uspje- šno napala više željezničkih uregjaja. Na istočnom ratištu vojni je položaj prema Velikorusima i Rumunjima nepromijenjen. Na macedonskoj fronti nije bilo osobitih dogogijaja. Na zapadnom ratištu došlo je do žestokih engleških navala u Flandriji i u Artoisu. Južno od St. Quentina i na istočnoj obali Maase zaro- bljeno je nekoliko neprijatelja. Na lotarinškoj fronti i u Vogezima bila je nešto življa borbena djelatnost. U Kanalu pri zapadnoj francuskoj o- bali potopljeno je 28.000 brutto-registarskih tona. Razne vijesti. — Ostavku cjelokupnog ministarstva Dra. Seidlera nije primilo Njegovo Veličanstvo. Os- tavku su prouzročili Poljaci, jer nijesu mogli glasovati za proračun. — Skorih dana proslavljeni naš general. pukovnik Boroević i gen, puk. barun pl. Bohm- se može staviti o bok ona o Gjuru Daničiću iz g. 1883. K ovome izda Jireček 1892 »Spomenike srpske« kao i kritičnu raspravu historičke vrijed- nosti: »Toljen, sin kneza Miroslava Hnmskog«. Iste ove godine naštampa još Jireček : »Nachtrag zu den Reiterspielen im mittelalterlichen Serbien« (Dopunjak o viteškim igrama u Srbiji srednjih vijekova). Jireček se osobito istaknu kao dobar poznavalac srpske kulturne prošlosti svojom stu- dijom: »Das Gesetzbuch des serbischen Caren Stephan Dušan« (Zakonik srpskog cara Stefana Dušana). Ovo je. djelo .od najboljih o ovome pravnom spomeniku, s kojim se obilno pozabavi i strani učeni svijet, No sva ova djela silno za- sjenjuje njegovo epohalno djelo: »Geschichte der Serben« (Povijest Srba) koje izda na svijetlo 1911 uredništvo zbirke Allgemeine Staatenge- schicte s urednikom učenim njemačkim povjesni- čarom Lamprechtom. Nažalost, prerana smrt ne- prežaljenog pokojnika ne dade mu, da dovrši djelo. Ugledao je svijetlo samo prvi dio, koji ide od najstarijih vremena do 1371. Drugi dio ima- gjaše da uhvati i najnoviju dobu. Kad je potpisani bio u Jirečeka 1915, drugi dio bijaše dobro na- predovao. Kao dopunjak ovome djelu izdao je Jireček do 1914 u tri sveske: »Staat und Gesell- Ermolli bili su imenovani : feldmaršalima. - Sad se opat javlja, da je Nj. Vel. imenovao general- pukovnika baruna Rohra ratnim maršalom, te glavara glavnog stožera generala pješaštva ba- runa Arza generalom-pukovnikom. — Iz Budimpešte brzojavljaju : Nj. je Vel. imenovalo dra Aleksandra Popovicsa ministrom financija, a grofa Belu Serenya ministrom za , poljodjelstvo. — Dne 9. veljače umro je od vpale pluća bivši sultan Abdul Hamid. Prama carskom iradi gjenaza je obavljena sa svim svečanostima, kako je dostojno jednog vladara. — U Rumunjskoj je demisioniralo Bratianuo- vo ministarstvo, Kralj je povjerio sastav kabineta generalu Avarescu. Pogovara se io ostupu kralja. — Talijansko je ministarsko vijeće zaklju- čilo, da generale Cadornu, Porru i Capella bez povrede njihova čina ili ugleda postavi na ra- spoloženje ratuog ministarstva, da uzmognu is- tražnoj komisiji dati sve uužne podatke o voj- ničkim dogogjajima u listopadu 1917. — »Aftonblađet« javlja iz Petrograda : Nad cijelom je Rusijom proglašeno pooštreno ratno stanje. Kuga i kolera šire se, Pomor postizava užasnu visinu. U Petrogradu umire dnevno 600 osoba. Bili su novi nemiri. Crvena je garda pu- cala na demostrante, — Poluslužbena »Vojeni Izvjestija« javljaju iz Babadaka, da se je tursko-tatarska republika Volga-Ural proglasila autonomnom. Obuhvataće gubernije Ural, Kazan, dio gubernije Samara te Orenburg i Perm. — Petrogradska brzojavna agentura javlja: Vijeće je narodnih povjerenika zaključilo, da o- bustavi isplaćivanje sredstava za uzdržavanje cr- kava i kapela, isplaćivanje plaća svećenicima i profesorima vjeronauka. Oni svećenici, koji os- tanu bez posla, naći će posla u povjerenstvu za javnu pripomoć. Ako vjernici zamole zajednički, molitve se po crkvama mogu i nadalje nasta- vljati, ali uz taj uvjet, da molitelji na svoj račun prime »zgrade, koje služe u te svrhe, kao i od- nosni inventar«. Naši dopisi. Iz Stona. (Zabava na korist ratnih udovica i sirota te mladeži uopće.) Dne 2. i 3. ov. mi., prigodom svečanosti sv. Vlaha, pokrovitelja ovog grada, naročiti je odbor priredio zabavu na uhar ratnih udovica i siročadi te mladeži uopće, koja je u svakom pogledu veoma uspjela, a u materijal- mom preko očekivanja, jer je ta dva dana bio u- tjeran čisti iznos od 1000 (tisuću) kruna i ot- premljen na odregjeno mjesto. Prilično opsežni program zabave - bio je tačno i lijepo na opće udivljenje izveden, što služi na čast svoj g.g. udionicima. Prvu tačku »Pozdrav gostima« od škol. savjetnika upravite- lja preparandija g. A. Kriletića vješto i zanosno je deklamirala ggja. Vjekoslava Roko, učiteljica, a zatim školska djeca divno izvedoše »Mali bub- njari«. Ženski zbor preciozno ispjeva »Jadranska Straža«. Ova dva posljednja komada vješto je pratila na glasoviru ggja. Zenaide Bandur. Te večeri imali smo prigode upoznati se sa M. P. Ocem Sokol, učiteljem pjevanja pri c.k. Realnom Gimnaziju u Dubrovniku, koji je opča- rao publiku izvedbama na glasoviru i tim uve- ličao zabavu, a ujedno je na dan sv. Vlaha u- pravljao pjevanjem sv. mise, te mu ostajemo veoma harni. Buru smijeha izazvala je komedija u tri čina »Liječnik i za nevolju«, Molijerovo djelo, preragjeno i prevedeno od Tudizića, te možemo, a da ne pretjeramo kazati, da je kompleks bio izvrstan, što je na čast svim onim, koji u ko- madu sudjelovaše, a odobrenje publike one večeri nek im služi mješte detaljne kritike. — Prisutnik. Domaće vijesti. Odgogjen Hevatski Sabor, Hrv. je Sabor odgogjen na neizvjesno vrijeme. Zasjedao je vrlo malo i riješio je tek nekoliko prešnih predloga. »Hrvatska Obrana« niže razloge, radi kojih bi sabor mogao biti odgogjen, a ti bi raz- lozi mogli biti ovi: ili kriza u vladi ili u vladi- noj većini. Ban je nedavno predao Br. 670 »Postupak Čeha neka i nama bude ostanom, da se ne odmaknemo od svoje starine ni u i- menu ni u ičemu.« »Čuvajmo se neizvjesnosti, novotarija # magle, jer tim samo sebi štetujemo, a protivnicima pa- damo na lijepak.« »Oni najvole, da se mi prekrstimo i sa svo- jom prošlošću raskrstimo, jer znadu, da nam tada brod ostaje bez kormila i da će ga njihove struje lakše navesti ili u zjihovu luku, ili da seo hri. dine razbije. — Neđajmo se l« Produljenje financijalne nagod- be sa Ugarskom. Pododbori regnikolarnih deputacija za produljenje financijalne nagodbe megju Hrvatskom i Ugarskom nastaviše prego- vore 13. o. mj. O toku zadnje sjednice javlja se, da do sada nije došlo do sporazuma izmegju hrvatskih i ugarskih delagata, pošto su članovi pododbora odlučili, da ćeo dosadašnjem uspjehu vijećanja izvjestiti svoje odbore. Konačno je za- ključeno, da će se pregovori nastaviti dne 13. o. mj. u Budimpešti. Prema informacijama »Pe- sti Naplo«, uzrok je nesporazumu pitanje ratnih poreza. Stanovište je Hrvata, da se ratni porezi Hrvatske upotrebe za autonomne. potrebe te da se samo nagodbom odregjeni dio prepusti Ma- gjarima. U tom pitanju, pošto Ugarska stoji na protivnom stanovištu, do sada mije došlo do zaključka. O šovinizmu u nekim talijanskim kalendarima. »Il Dalmatino« za g. 1918., izdan u Zadru, a broji već 42, godinu života : U njemu, u rubrici »Sajmovi u Dalmaciji« pro- čitasmo ova imena mjesta, koje niti Hrvati ni talijanaši neće znati, kojim hrvatskim mjestima | faktično odgovaraju : Villamedia, Orza, Villa im- | periora, Zuppa inferiore, Polazza, a kad bi SVI- | šili s ovakovim nehrvatskim na silu i sramotu | ishitrenim prevedenim imenima naših čisto hr- vatskih mjesta u hrvatskoj Dalmaciji, u XX. vi- | jeku? Pravopis pak naših hrvatskih mjesta u- pravo je jedno ruglo ; niti se dađu čitati n. pr. Cverglievo, Polizza, Mulla, Brusca, Coruschie, | Brachianaz, Glirta, Hegar, Cumazzo itd. O hiro. vitosti ljudska, nestalo ti traga megju Hrvatima ! (»Hrvatska«). iz novinarstva. Listovi »Hrvatska Dr- žava« i »Glas Hrvata, Srba i Slovenaca« sta- paju se u jedan list imenom »Država Hrvata, Srba i Slovenaca«. Imenovanja i premjestaji sve. &enika. Čitamo u »Listu Dubrovačke Bišku- pije«, da je dosađanji župnik u Čilipima, vič. Don Jozu Prodan, imenovan župnikom na Kuni. Kapelan u Malomu Stonu, vič. Don Gjuro Krečak, imenovan je žup. upraviteljem u Čilipima. Privremeni kateheta pučkih škola u Blatu, vič. Don Niko Kalafatović-Milić, imenovan je iz- loženim kapelanom u Malomu Stonu. Riješenje pučkih ustaša. Ministar- stvo za zemaljsku obranu javlja, da će se izni- mno najmlagjim pučkim ustašama, rogjenim g. 1900, koji su nedavno bili uzeti na stavnji, kao takogjer onim rogjenim od g. 1894. do 1899. koji su bili oprošteni, a sad bi po novim nared- bama morali nastupiti službu — moći dati, do- tično produljiti riješenje od vojne službe, ako se dokaže, da je dotični pojedinac od prijeke nu- žde za poljsko gospodarstvo. Poštanske štedionice u Dalma. oiji. U Dalmaciji je u poštanske štedionice po- loženo prošlog mjeseca januara: U štedionički odio : K 192,225-44, a povraćeno je K91.86467. U promet chekima položeno je K 7,765.520'35, a isplaćeno je K 3,670.165:07. Soirznulo se more! U petak dne 1, 0, mj. kod Omiša je osvanulo smrznuto more za 5 kim. duljine do Maloga r4ta. Ovoga se u Dalmaciji ne pamti. Poštanski paketni saobraćaj dozvoljen je i za poljske poštanske urede 451, 452 i 460. Gradska kronika. x To. Deum za mie. Danas popodne držat će se u stolnoj crkvi svečana služba za- ostavku, ako se to službeno poriče, Daljnji bi razlozi bili nom ratište, zahtjevi Wekerlova kabineta prema banu i sa- borskoj većini i napokon nabujala agitacija za jugoslavensku deklaraciju.