CIJENA JE ISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10

NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15

NO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO ! UTUŽIVO U DUBROVNIKU

tea OL ŠAL NES ŠALA LN JE SO
Br. 671.

Njemačka i Rusija.

Dok sa zapadnoga bojišta nema važnih
vijesti — zavladala je naime tamo prilična li-
šina, koja po svemu naviješta jaku oluju —
dotle je sva pozornost svraćena dogagja-
jima na istočnoj fronti,, gdje su iznenagje-
nja i preokreti zadnjih dana na dnevnom
redu.

Poslije sklopljenog mira sa Ukrajinom
9, februara, boljševička se vlada u Petro-
gradu našla u škripcu. Njezina izjava u
Brest-Listovsku, da je za Rusiju dovršeno
ratno stanje sa centralnim vlastima, bila je
samo lijepa izlika, da uzmogne jače učvr-
stiti svoj rasklimani položaj, te nesmetano
nastaviti svoje samosilje po raznim ruskim
pokrajinama.

Ruske čete pod imenom ,crvene garde“
već davno harače u pravom smislu riječi
po Finskoj, te izazivlju gragjanski rat sa
bijelom gardom“, koja se je ustrojila na
obranu finske samostalnosti. I| u Ukrajini
čete boljševika nastoje na sve moguće na-
čine, da ometu mir i javni poredak u zem-
lji, i da unište sve žitne zalihe.

U Litvi i Estonskoj bijes se boljševika
iskaliuje osobito na njemačkom dijelu pu-

činstva, te oni kao i Finska zamoliše Nje-

igačku, da ih uzme pod svoju zaštitu. U
samoj su pak Rusiji zavladale tako kata-
strofalne prilike, da je i s ruske strane iz-
rižena želja, da bi došli Nijemci i uveli red.

Sve ovo, a osobito što nije slijedila de-
mobilizacija ruskih četa, kako je bilo ugo-
voreno, nego se je počela obrazovati i »cr-
vena garda« dobrovoljaca, prisililo je Nje-
mačku, da na 18. februara, kad je istekao
rok utanačenog primirja, opet stupi u ratno
stanje sa Rusijom.

I njemačke su čete već «počele prodi-
rati na rusko zemljište, kad evo najnovije
vijesti donose, da se Petrogradska vlada
izjavlja spravnom, da pristane na uvjete,
koji su joj bili postavljeni na konferencama
u Brest-Litovsku, te će po tome i sa Ru-
sijom doći do formalnog mira.

Ovaj spor izmegju Rusije i Njemačke

+ Dr. JOS. KONSTANTIN JIREČEK,

dvorski savjetnik, profesor slovenske (filologije i jugo-
istočne evropske poujesnice na bečkoj universilati, bivši
profesor sveučilišta u Pragu, bivši ministar prosvjete u
Sofiji, član najznamenitijih akademija znanosti i kultur-
nih u Evropi, učenjak prvoga reda, pisac
umrlih djela itd. itd. (Svršetak).

Spomenuo sam dubrovačku povjesnicu. Ji-
reček joj je postavio pragmatično-kritične temelje
pa velikim brojem svojih radova pokazao Du-
brovnik stranome svijetu u velikome svijetlu
njegove neobične veličine. Većeg dobrotvora, pri
jutelja i poštovatelja nije imao Dubrovnik do Ji-
1. čeka. Mnogo prije no što Gelcich-Thalloczy izda-
<. še »Diplomatarium ragusanum« (Dubrovački di-
; lomatar) te zagrebačka akademija »Monumenta
R g I (D t Rt p tl )iJorga svoje re-
geste, Jireček je proučavao glavne odjelke u dubro-
vačkome državnome arhivu pa silno uradio oko
p-euredaba istoga. Jireček je jako radio i u dubro-
vačkome tajnome arhivu u Beču te namjesništve-
nom arhivu u Zadru. Arhivalne studije u Dubrov-
r.iku, Zadru, Beču i drugamo plod su mnogobrojnih
rjegovih djela, rasprava, članaka i recenzija U
njima se pokaza Jireček ne samo kao izvrstan
poznavalac političke povijesti nego i pravnih,
"a Iministrativnih, ekonomskih, kulturnih i literar-
nih prilika na Balkanu uopće, a na istočnim ja.

ne- | maja 1889 i objelodani je u nakladi iste akade-

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. ,

1
2
4  ŠTVU. — ZA ZAHVALE

1

 

U DUBROVNIKU, 23. FEBRUARA 1918.

izravno se ne tiče naše države, jer Monar-
hija ne graniči sa Rusijom, već sa Ukraji-
nom, pak su sa sklopljenim mirom njezine
granice zaštićene prema Rusiji.

Nade je pako, da će i samosilje bolj-
ševika brzo prestati, te da će doći do pra-
vog i zdravog mira izmegju Rusije i cen-
tralnih vlasti, I Rumunjska je već na putu,
da sklopi posebni mir, jer je palo rato-
borno ministarstvo Bratianuovo, a vladu je
preuzeo Avarescu, koji je već učinio prve
korake za mirovne pregovore.

 

 

| Londonski ugovor glede lstre i

| Dalmacije.

Engleški »Manchester Guardian« donosi
| potpuni tekst ovog tajnog ugovora, koji još nije
bio objavljen, o kome se naročito mnogo i kod
| nas pisalo, jer se tiče naših zemalja. Mi po »Ob-
| zoru« donosimo prevod ovog znamenitog doku-
| menta talijanske pohlepivosti na naše zemlje.
| Ugovor glasi :
| 4. Poglavlje: U budućem mirovnom ugo-
, voru Italija mora dobiti područje Trenta, cio južni
Tirol do njegove prirodne geografske granice
| brenerskim klancem, grad i područje Trsta, gro-
| foviju Goricu i Gradišku, cijelu Istru do Kvar-
| nera sa Voloskom i istarskim otocima Cres i Lo-
| šinj, a isto tako i sve manje otoke Plavnicu,
| Unie, Kanidole, Palazzoli, Sv. Petar kod N>m-

(Opaska 1.: Ovdje se nabrajaju
nične pojedinosti).

5. Poglavlje: Tako isto dobiti će ltalija i
pokrajiuu Dalmaciju u njenim sadašnjim grani-
cama uključivo Lisserica, , Tribanj na sjeveru i
cijelu zemlju na jugu do jedne linije, koja se
od obaie kod rta Planke na zapadu morskog
puta proteže tako da obuhvata sve doline riječ-
kih kotlina Šibenika, naime : Čikolu, Krku i Bu-
dišnicu sa svim njihovim pritocima. Italija će do-
biti dalje sve otoke, koji leže sjeverno, zapadno
od dalmatinske obale, počinjući sa Premudom,
Selve, Ulba, Scarda, Maon, Pag i Puntadura, a
tako isto i one, koji su sjeverno, sve do Mljeta
na jugu, uključivo otoke Sv. Andrije, Vis, Brač,
Torcola, Korčula, Cazza i Lastovo sa svim okru-
žavajućim grebenima i malenim otocima (kao i
Pelagosa, ali bez otoka Velike i Male Zizone,
Šolte i Brača.)

Ovi se krajevi proglasuju neutralnim :

pogra-

prošlosti bez sumnje je »Die Bedeutung von Ra-
gusa in der Handelsgeschichte des Mittelalters«
(Važnost Dubrovnika u trgovačkoj povijesti sred-
njega vijeka). Ovu krasnu radnju pročita Jireček
u sjednici carske akademije nauk& u Beču 31

mije. Na hrvatski je preveo ovo djelo i uvodom
popratio potpisani pa ga izdao u »Maloj Boško-
vićevoj biblioteci« 1915.

U Monumenta historico-iuridica Slavorum
meridionalium izda Jireček skupa sa D.rom Bal-
dom Bogišićem dubrovački statut pod naslovom :
»Liber statutorum civitatis Ragusii« itd. Zagreb
1904. Ovaj prvi kodeks dubrovačkih pisanih za-
kona remek je djelo pravnog poimanja u starome
Dubrovniku. Ono služi, po sudu Appendinovu
na čast ljadskome duhu i vijeku u kojemu je
nastalo, Prema ovome, Jireček i Bogišić silno
zadužiše Dubrovnik iznijevši na svijetlo njegov
prvi zbornik pisanih zakona, koji snabdješe svim
potrebitim kritičkim aparatom.

Za poznavanje uregjenja kancelarije Dubro-
vačke Republike napisao je Jireček preznamenitu
studiju : »Die mittelalterliche Kanzlei der Ragu-
saner« (Sredovječna dubrovačka kancelarija). Rad-
nja je izašla u Jagićevu »Arhivu za slovensku
tilologiju«, svezak XXV i XXVI. Iz nje doznaje-
mo, da je u dubrovačkoj kencelariji vladao la-
tinski, talijanski i slovenski jezik, Svakako se

 

bia, Asinello i Gruica skupa sa susjednim otočjem;

 

I. Cijela obala od rta Planke na sjeveru sve

 

Lu XIV. stoljeću toliko govorilo hrvatski u Du-

do najskrajnje južne obale poluotoka Pelješca,
uključivo s ovim otokom u cijelosti.

:2. Dio obale od jedne tačke 10 kilometara
južno obronaka brda Stare Reguše do rijeke Vo-
juše, tako, da su u neutralnoj zoni: cio bok:-
kotorski zaljev, sa lukama Bar, Ulcinj, Sv. Ivan
Meduanski i Drač, pri čemu ostaje pravo Crne
Gore netaknuto, kojoj se osniva na obostranim
ugovorima od mjeseca svibnja i travnja godine
1906. Ali i pored toga ne mora se pravo, koje
je Crnoj Gori garantirano u njenim sadašnjim
granicama, protegnuti na one leritorije i luke,
koje će se možda dati Crnoj Gori. Ne smije se
dakle nijedna obala lučka, koja sada pripada
Crnoj Gori, ni u buduće neutralizovati. S druge
strane moraju ograde, koje se tiču Bara i ma
koje je Crna Gora već god. 1909. pristala, stu-
piti na snagu.

3. Napokon svi oni otoci, koji nijesu pri-
pali Italiji.

(Opaska 2.: Slijedeće teritorije na Jadranu
prisajedinit će se sa strane sila četvornog spo-
razuma Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori: Na sje-
veru Jadranskoga mora cijela obala od Volon-
skog zaljeva na istarskoj obali do sjeverne gra-
nice Dalmacije, koja sađa pripada Ugarskoj, i
cijela hrvatska obala, luka Rijeka i malenih luka
Novi i Karlobag, a tako isto i otoci Krk, Prvić,
Gregor i Rab; a na jugu Jadranskoga mora, gdje
su zainteresovane Srbija i Crna Gora, cijelu oba-
lu od rta Planke do rijeke Drine sa glavnim lu-
kama Spljet, Dubrovnik, Kotor, Bar, Ulcinj i Sv.
Ivan Meduanski sa otocima Vel. i Mala Zirona,
Bua, Šolta, Brač, Jakljan i Kalamota.

Luka Drač može se odstupiti vi
muslimanskoj državi upii_qesevitac|

7. Poglavlje: Pošto je Italija prema poglavlju
4. dobila Trentin i Istru, Dalmaciju i jadranske
otoke u smislu pogl. 5., kao i valonski zaljev,
u slučaju stvaranja malene, autonomne i neu-
tralne Arbanije, izaći će Italija po mogućnosti u
susret željama Francuske, Engleske i Rusije, da
se sjeverni i južni dijelovi Arbanije podijele me-
giu Srbijom i Crnom Gorom i Grčkom. Južna
obala Arbanije od granice talijanskog okruga Va-
lone do rila Stilos, izjavljuju se neutralnom. Ita-
lija mora dobiti pravo, da vodi spoljašnje okol-
nosti sa Arbanijom, U svakom slučaju Italija pri-
staje, da Arbanija dobije jedno područje, (dovolj-
no veliko, da se može sjediniti sa granicama Sr-
bije i Grčke zapadno od ohridskog jezera.

Dr. Seidler o Rusiji,
Ukrajini i Poljskoj.

U sjednici zastupničke kuće od 19. ov. mj.
olada je iznijela zakonski predlog o proračun-

 

brovniku, da je Ivan Ravenjanin mogao općiti
sa strankama tek preko tumača.

Za historiju dubrovačkog teritorija prije sa-
gragjenja Dubrovnika pa razvoja samih odnošaja
u Dubrovniku i historije romanizma na Balkan-
skome poluotoku kapitalno je Jirečekovo djelo ;
»Die Romanen in den Stš&dten Dalmatiens wi-
hrend des Mittelalters« (Romani v dalmatinskim
gradovima za srednjih vijekova), Ovo djelo, uda-
reno u tri dijela, izda carska akademija znano-
sti u Beču 1902 i 1904. Povodom toga djela
napisa znameniti vizantinista Karlo Krumbacher
ove riječi: »Prizvajem, da sam malo pročitao
radova, koji na tako ograničenom prostoru daju
čitavu masu rezultata i važnih općih zaključaka,
koji u isto vrijeme imponuju znanjem, dalekim
pogledom i oštroumnim ispitivanjem. Predmet,
o kome se radi, komplikovan je samo kako se
može zamisliti, a za njegovo povoljno riješenje
pretpostavljaju se taki uslovi, koji vjerojatno da
ne može nijedan živi povjesničar u toj mjeri
ispuniti kao Jireček.« Pisac ovih redaka, iz za-
hvalnosti prema  najboljemu učitelju |  pri-
jatelju, a iz ljubavi prema svome narodu, preveo

se nakladnik, djelo će ugledati svijetlo dana.
prilike Dubrovnika i njegove
okolice te poznavanje odnosa Dubrovačke Re- |

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI

I PRIOPĆENA PLAĆA SE 530 PARA PO PETIT RETKU

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJISE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB
UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

skom provizoriju na četiri mjeseca. U zastupni-
čkoj kući su bili svi zastupnici, a galerije su
bile dupkom pune. Ovom prilikom je ministar
predsjednik dr. Seidler nakon dogovora s mini-
strom izvanjskih poslova grofom Czerninom dao
ovu izjavu o prilikama na sjeveroistoku :

»Pri sklapanju mira s Ukrajinom, valja u-
važiti dva momenta, koja su od osobite važno-
sti. Prije svega valja ma to upozoriti, da su pra-
ma članku IX. mirovnog ugovora sve odredbe
ovog ugovora nerazdjeljiva cjelina. Što u ovom
ugovoru jeđan dio dopusti, u vezi je s onim, da
li će druga stranka vršiti svoje obveze. Obveze,
što ih je ukrajinska pučka republika preuzela
na se, ponajprije se sastoje u tome, da nam
stavlja na raspoloženje suviške svojih poljopri-
vrednih proizvoda. (Odobravanje). Od ove se
ustanove mirovnog ugovora nađamo olakšanju
životnih prilika u monarhiji, što će nam se da-
vati žito i druge životne namirnice iz Ukrajine.
Iznad svake je sumnje, da su zalihe žita u Ukra-
jini daleko veće, uego li bismo mi to mogli
sada prevesti. U smislu mirov. ugovora, Ukra-
jina je obvezava, da stavi na raspolaganje nama
i našim savez.uicima suviške žita. Pitanje, da li
i koliko možemo dobiti žita iz Ukrajine, sastoji
se to! me, koliko ga možemo tu zateći i pre-
vesti. Sva su odnosna utanačenja već učinjena,
te se je nadati, da ćemo žito dobiti još u ovoj
gospodarstvenoj - godini. Ukrajinskoj pučkoj re- '
publici je takogjer od glavnog interesa, da nam
dane zatraženu količinu žita, jer u protivnom
slučaju stoju izvan snage i oni dijelovi saveznog
wgovora, gdje mi_ emo .-povla:
stica. Dakako, da pri ovom ne zabora-
viti, da sva Rusija pa i Ukrajina slenje pod u-
darcima gragjanskoga rata, te da je u ovakovim
prilikama vrlo teško prevesti robu. Prama za-
dnjim vijestima, što ih je dobio ministar izvanj-
skih poslova, anarhija je u Rusiji sve veća i
veća. Ondje je haos, borba svih proti svima.
Pri ovom snemu naš je cilj, da učinimo sve, što
je moguće, kako bismo našem junačkom žitelj-
stvu nabavili hranu odonuđa, a koju ono pod-
punim pravom zahtijeva, te koju je i zaslužio
nakon dugotrajnog oskudijevanja i junačkog pre-
garanja. (Živahno odobravanje. Pljeskanja).

__ Proročanstva su, da li će to u kojoj mjeri
uspjet, nemoguća, kad anarhija u Rusiji sve
v

raste.
Ne uspije li to, tada otpadaju i ostale od-

redbe ugovora.

Tad nam još uvijek ostaje jedna prednost,
da smo dovršili ratno stanje s Ukrajinom kao i
s petrogradskom vladom. (Odobravanjc.) Druga
je važna tačka ugovora cholmska klauzula.

radnje : »Die Wlachen und Maurowlachen in den
Denkm&lern von Ragusa« (Vlasi i Morovlasi u
dubrovačkim spomenicima) pa »Die Beziehungen
der Ragusaner zu Serbien unter Car Uroš und
Konig Vikašin (Odnosi Dubrovčana sa Srbijom
za cara Uroša i kralja Vukašina). Ovu studiju
prevede na hrvatski naš veliki učenjak don Frano
Bulić. K ovoj se radnji zgodno pribraja : »Srbsky
cat Uroš, kr&l Vikašin a Dubrovčanć.« Ako još
k ovome svemu napomenem Jirečekove radnje:
»Ugovor Stefana Prvovenčanoga sa Dubrovčani-
ma« ; »Drač«; »Arbanaške listine« ; »Dubrovnik« ;
»Nastojanje starih Dubrovčana oko  raširenja
granica« ; »Epidaur« itd., to sam samo napome-
nuo jedan dio, što je Jireček napisao o Dubrov-
niku. Svakako uza sve izneseno zaslužuje o80-
bitu pažaju njegovo vrlo interesantno djelo:
»Poselstvi republiky dubrovnicke k cisatovne Ka-
težine Il. v 1. 1771-1775« (Odnosi Dubrovačke
Republike s caricom Katarinoin II. u g. 1771-1775).

Jireček je dalje svojim studijama »Der ra-
gusanische Dichter Šiško Menčetić« (Dubrovački
pjesnik Šiško Menčetić) i »Beitr&ge zur ragusa-
nischen Litteraturgeschichte« (Prilozi za dubro-
vačku literarnu historiju) pokazao put, kako da
tinsku literaturu.

|brovački književni radnici, crtajući us to u po-

 

ljedinostima njihove životne prilike.«

e s j
nA di
ee : y

ei