PRAVA CIJENA JE:LISTU SA ,DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 yO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Br. 672. Pregovori državnika. Dok se na istoku vode mirovni pre- govori u Bukareštu sa Rumunjskom, a u Brest-Litovsku sa Ruskom, dotle na za- padu državnici izmijenjuju svoje nazore i postavljaju svoje uvjete za budući mir. Od Božića do sada to se je više puta ponovilo. Ententa je najprije bila pozvana, da bi se pridružila mirdvnim pregovorima u Brest-Listovsku. Mjesto odgovora dao je Lloyd George svoju izjavu i Wilson svoju poslanicu sa 14 tačaka o uslovima mira. Na to su prošlog januara uzvratili i nje- mački kancelar Hertling i austro-ugarski ministar Czernin poznatim svojim mirov- nim izjavama. Na ove je Ententa dala dvostruki od- govor: ratoborni sa zaključcima konference u Versaillesu i mirovni na usta Wilsona 11. februara. Wilson postavlja sada samo četiri uslova kao bazu mirovnih pregovora i dok se sa izjavama našeg ministra go- tovo potpuno slaže, — tako da se je već nagagjalo o mogućnosti posebnog mira iz- megju Austro-Ugarske i Amerike, — dctle se nalazi veliki kontiast u izjavama njemačkog državnog kancelara grofa Hertlinga. Ovaj pak hvaća prvu prigodu, te na 26. prošlog mjeseca uzimlje riječ u držav- nom saboru, da odgovori i državnicima Entente i posebno Wilsonu. Značajno je, da ovaj govor Hertlingov diše jakim pomirljivim tonom baš u času, kad njemačke čete prodiru daleko u Rusiju i kad se istodobno nastavljaju mirovni pre- govori u Brest-Litovsku. Njemačke opera- cije na istoku po izjavi državnog kancela- ra idu jedino za tim, da se osiguraju plo- dovi mira sa Ukrajinom, te da se onamoš- nji narodi zaštite pred nasiljima ,crvene garde“, što su i sami zamolili, a Njemačka ne misli na osvajanje tih zemalja. Državni kancelar usvaja nadalje sva četiri Wilsonova uvjeta uz jedinu ogradu, Sedamdeset! rogjendan profesora Karela Klostermana. Piše A. V. llustrovani list »Česky Svet«, koji izlazi u Zlatnom Pragu, donosi u svome 24. broju od 15. februara 1918 članak o piscu čeških romana i novela, profesoru K. Klostermanu, prigodom sedamdesete godišnjice njegova rogjenja. Klo- sterman je nama u Dubrovniku poznat, jjer je na i novela, tako je i nama bio omilio u svim našim društvima s iskrene ljubavi prema naše- mu marođu i jugu, s čestita značaja, ljubaznosti je »Srgj« bio donio o njemu biografsku crticu u 24. broju g. 1907 i jednu njegovu novelu. Tada se Kloster- mean kao još i drugi gost, svaki dan sastajao sa književnika, te ih je znao razve- svojim smješicama i anegdotima, a kadgod Rijeci čitale s njim u ovom Što je dulje boravio RAD LN NA SNA NN Nr SA ZSIS on aL SL da bi ova načela itmmale priznati sve države i narodi, jer izgleda, da su od Wilsonovih načela najvećma udaljeni njegovi saveznici, pak je u Italiji čak i javno mnijenje proti Wilsonovim predlozima. Grof Hertling mnije, da će mir sa Ru- sijom biti sklopljen u najkraće vrijeme. Bolj- ševici su naime izgubili političku partiju sa centralnim vlastima, a svojim su nasiljem ozlojedili i Fince i Ukrajince, pak sad kod prodiranja njemačkih četa ne ostaje im dru- go nego, da potpišu njemačke uvjete mira. Glede mirovnih uvjeta sa Rumunjskom, izjavlja njemački kancelar, da će se ići poglavito za tim, da od neprijatelja posta- nu prijatelji. _Nada se iakogjer, da će se sretno riješitt't razmirice izmegju Poljske i Ukrajine; i tako se mir primiče za cijelu istočnu frontu, pak se nameće pitanje, nije li tim otvoren pristup i općem miru. Ali se čini, da u Engleškoj, Francuskoj i Italiji neće nikako da poslušaju glas razbora i čovječnosti. Protivno je od središnjih vlasti išla ententa od početka za osvajalačkim ci- ljevima. Ona se bori za to, da se izruči elzaško-lotaringijsko pitanje u internacional- nom smislu. Ententa se bori za to, da lta- lija steče dijelove austro-ugarskog područja. Na koncu govora Hertling naglasuje, da sada stojimo pred sudbinom najteže od- luke. Ili će se neprijatelji odlučiti, da i na zapadu sklope mir, ili da nastave rat do skrajnosti. Njemačka je spravna i na jedno i na drugo, a Ententa ima da odluči. Pregovori u Brest-Litowskom, Petrogradska Agentura javlja: U noći je na 24. februara bila puna sjednica izvršnog glavnog odbora, u kojoj su, — iza kako je bila žestoka debata o njemačkim mirovnim uvjetima u Brest-, Litowskom, a koji su uvjeti upotpunjeni posljed- njim Kiihlmanovim dodacima — ti uvjeti usvo- jeni sa 126 naprama 85 glasova, 26 članova se usteglo od glasovanja, a dva anarhista nijesu bila kod glasovanja. Predsjedatelj vijeća, pučki opunomoćenik Karel Klosterman, Čeh, rodio se slučajno u malom gradu Haagu u Gornjoj Austriji kod svoje babe čČeškinje. Poslije življaše u južnoj Češkoj, u Sušici, gdje mu je otac bio liječnik. Kad je svršio gimnaziju u Pisku u Češkoj, pogje u Beč, gdje je učio medicinu od 1865 do 1870. g. Tu postade mili učidrug nekoliko naših mladih Dubrovčana i ostalih Dalmatinaca, s njima je sta- novao i učio naš jezik, te jedan od njih doživi, .| da se godine 1907. opet sastane s njim poslije duge trideset i dvije godine, Obiteljske prilike nakon dovršenja medicinske nruke pozvaše Klo- stermana u Češku. Tu najprije postade surad- nikom čeških novina. Zatim kad je u češkim realkama francuski jezik postao naukovnim pred- metom, on se primi 1873. suplence za francuski na realci u Piznju, te po svome osposobljenju postade stalnim i primi potvrdu i naslov profe- sora u istoj školi, gdje je učiteljevao do svog umirovljenja On je vrlo plodan češki romansijer, nove- IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. \ 1 CRVENA HRVATSKA 1 € — PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI:UREDNI ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO/PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI! NEF 2. MARTA 1918. Lenin i pučki opunomoćenik za izvanjske po- slove Trockij, 24. februara brzojavili su četvero- saveznim državama ovo : Prema odiuci, što su je 24. febrvara u 4 sata u jutro stvorili izvršni glav- ni odbor i vijeća radnika, vojnika i seljaka, za- ključilo je vijeće pučkih povjerenika, da usvoji mirovne uvjete što ih je stavila njemačka vlada i da pošalje odaslanstvo u Brest-Litowski da potpiše mir. Članovi su ruske mirovne delegacije : Troc- kij, Čičerin, Sokolikov, Petrovsk i Aleksejev, član socijalno-revolucionarne stranke Luiken, nadalje Karahan, Joffe kao vojni strukovnjaci. Delegacije su Austro-Ugarske i Njemačke, što su odaslane na mirovne pregovore s Rusi- jom u Brest-Litovsk, stigle na 25. febr. u veče. Kao zastupnik a. u. vrhovnog zapovjedni- štva fungira opet feldmaršallajtnant Csicserics pl. Bacsany. Njemu su dodijeljeni generalstabski majori barun Misbach i Glaise pl. Horstenau i vojni intendant pl. Raabi. Dne 27/2 prije i poslije podne bile su vi- šesatne sjednice austro-ugarske, njemačke i tur- ske delegacije, ma kojima se je raspravljalo o osnovi ugovora, koji će se predložiti. Glede novih mirovnih uvjeta, državni je podtajnik Busche objavio u Reichstagu mirovne uvjete naprama Rusiji. Prema tim uvjetima ne smiju područja, zapadno od prije saopćene li- nije, koja se premješta u okolicu Dvinskai do istočne granice Karlandije, potpadati pod vrhovnu vlast Rusije. Njemačka i Austro-Ugarska odlu- čuju o budućoj sudbini ovih područja u spora- zau s pučanstvom. Livonsku i Estonsku će za- posjesti njemačka policajska sila, dok se ne u- rede prilike u tim zemljama i ne zajamči sigur- nost. Rusija mora odmah sklopiti mir s Ukraji- nom. Iz Ukrajine i Finske moraju otići čete cr- vene garde. Rusija mora povratiti Turskoj istočne anatolske provincije, priznati, da su ukinute tur- ske kapitulacije, te bezodvlačno provesti demo- bilizaciju. Daljnje se odredbe tiču ruskih ratnih lagja i lagja ententinih i trgovačke paroplovidbe u Crnom Moru i u Istočnom moru. Mora opet stupiti na snagu njemačko-ruski trgovački ugo- vor i mora se osigurati najviše pogodovanje do konca 1925. Rusija se mora okaniti svake agi- tacije protiv savezničkih vlada i u zaposjednutim područjima. Ovi se uslovi imadu primiti u roku od 48 sati. Ruski opunomoćenici moraju bezod- vlačno poći u Brest Litowski i u roku od tri dana potpisati mir, koji mora biti ratificiran u roku od dvije sedmice. doba skrivalište hajducima. Šumava je gorje ve- oma razrovano, ima mnogo prodolina i udolica a i koji klanac preko razvogja izmegju češkog Polablja i Podunavlja. Strme stijene Šumave spu- štaju se na više mjesta u duboke ponore; divlji potoci brzaju pomamno kroz česte, uske i tamne gudure, a Pizno, boravište našega Klostermana, malazi se na rijekama, koje crpe svoje izvore iz Šu- mave. Razvaline prijašnjih brdskih vrhova raza- sute su u čudnovatim formama po sadašnjim vr- hovima i izgrbinama; guste šume jela i drugih crnogorica pokrivaju gore i udoline i izgledaju kao prave prašume; rekao bi da si na Misisipiu u Americi; izmegju izgrbina na širokim viso- čjima nalaze se pašnjaci ili zakržljavljena drveća; niže su livade, borovite šume, blata i jezerca a nove su se generacije rastlina naselile na iza- gnjelim drvećima; tu grane malinjaka punih ja- godica vise sa žila i hrekova strovaljenih stabala. To je romantičan, divlji i neprohodan kraj a put- JUSE God. XIV. Sa ratišta. Na talijanskom ratištu neprijatelj je nena- dno navalio na Col Caprile istočno od Brente, ali je vatrom bio odbijen. Inače ništa mova. Izmegju Ečave i Brente kadkada veća borbena djelatnost. Na macedonskoj fronti umjerene , borbe. Jača je topnička borba istočno od Černe i u području Moglene. Ns istočnom ratištu Nijemci napreduju pra- ma osnovi. Zaposjeli su u Estonskoj Walk, Bo- risov, Peruau, Dospat, tvrgjavu Reval, Pskow (Pleskau) i Pekowist ; gdje se je neprijatelj su- prostavio, bio je potučen ili rastjeran. Zaro- bljeno je ma hiljade ljudi, i oteto više stotina kola, a plijen se u Revalu još nije mogao pregle- dati. — | Lisingenove operacije, koje su poduzete za potporu Ukrajine, teku naumljenim tokom. Njemačke su čete ušle u Iskorost. U Rownmu je pao u njihove ruke cijeli stožer posebne ruske vojske. U Žitomiru su se spojile njemačke i ukra- jinske čete. Obe su oslobodile velik dio zemlje od pljačkajućih banda i uspostavile red i mir u krajevima očišćenim od neprijatelja. Južno od Žitomira prodrli su Nijemci do Berdičeva. U Kre- mencu su južno od Dubna zarobile stožer rus- kog generalnog zapovjedništva. Na za m ratištu na raznim mjestima fronte topovski i minski bojevi, osobito na flan- drijskoj fronti, s obje strane Searpe, u Champa- gni i na istočnoj obali Maase. Oboreno je ne- koliko neprijateljskih zrakoplova. Zadnje je dane potopljeno 19.000 brutto registarskih tona. Megju ovima je engleški pri- jevozni brod četa »Tuscana« (14,348 brutto re- gistarskih tona). Na njemu su bile ameiikanske čete. Naši dopisi. Iz Budve. (Zabava na uhar udova i siročadi palih vojnika.) Dneva 12. pr. mj. priredili su mar- ljivi mjesni diletanti vrlo uspjelu zabavnu večer sa obilatim i raznovrsnim programom, o kojoj ste u prošlom broju najavili. Sve je uspjelo iznad svakog očekivanja. Predstavljači su uopće dobro izveli svoje uloge, pa im na svemu izrazujemo hvalu i harnost. I materijalni dobitak bio je — za Budvu, koja broji samo oko 600 stanovnika — veoma na, učinila ga je svojim pjesnikom, kad mu je već bilo 43 godine; prije toga nije ni mislio na romane. On vidi Šumavu očima pjesnika i obo- žavatelja; u njegovim poetičkim prizorima nalaze se duboke šume i brzi potoci i bujice Šumave. U svome pak pisanju Klosterman, kao pravi kri- tik, ne oprašta svojim licima nepoštenje i ne- pravicu, duboko ih opaža i pokazuje veliko po- znavanje srca a svegj zahtjeva da čovjek štuje okolinu i društvo, u kojemu je njemu dosugje- no da živi; u ovom smjeru Klosterman postaje pravim apostolom i prorokom bolje budućnosti. Klosterman »pjesnik Šumave«, izdao je tek godine 1893. svoj prvi roman* »Vraji Šumavskem« (U raju šumavskom), te je iste godine postao članom češke akademije Franja Josipa 1. u Zlat- šumskih samoća); zatim 1897. 3) »Sklari« (Ckla- ri ili Staklari), slično iz okoline Šumavske; 1907 4) *»Mihy na Blatech« (Magle na Blatima). Osim toga: 5) Hostinny Dum-Bili Samam« (Gostolju- bivi Dom i Bijeli Samum), 6) »Kam spoji deti« (Gdje se žure djeca), 7) *»Soetak s (Svijetak iz kraja Ispod Češkog Lijesa). u Češkoj radnik, koji otiđe u tugjinu. Gradovi, gdje je Klosterman boravio, mu takogjer gradivo za njegove novele tako Pariz, o kojemu je napisao: &) * Nagragjeno. : š=E '