PRAVA

 

 

 

CIJENA JE:LISTU SA ,DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10
NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15
yO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
| ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

 

Br. 672.

Pregovori državnika.

Dok se na istoku vode mirovni pre-
govori u Bukareštu sa Rumunjskom, a u
Brest-Litovsku sa Ruskom, dotle na za-
padu državnici izmijenjuju svoje nazore i
postavljaju svoje uvjete za budući mir. Od
Božića do sada to se je više puta ponovilo.

Ententa je najprije bila pozvana, da
bi se pridružila mirdvnim pregovorima u
Brest-Listovsku. Mjesto odgovora dao je
Lloyd George svoju izjavu i Wilson svoju
poslanicu sa 14 tačaka o uslovima mira.
Na to su prošlog januara uzvratili i nje-
mački kancelar Hertling i austro-ugarski
ministar Czernin poznatim svojim mirov-
nim izjavama.

Na ove je Ententa dala dvostruki od-
govor: ratoborni sa zaključcima konference
u Versaillesu i mirovni na usta Wilsona
11. februara. Wilson postavlja sada samo
četiri uslova kao bazu mirovnih pregovora
i dok se sa izjavama našeg ministra go-
tovo potpuno slaže, — tako da se je već
nagagjalo o mogućnosti posebnog mira iz-
megju Austro-Ugarske i Amerike, — dctle se
nalazi veliki kontiast u izjavama njemačkog
državnog kancelara grofa Hertlinga.

Ovaj pak hvaća prvu prigodu, te na
26. prošlog mjeseca uzimlje riječ u držav-
nom saboru, da odgovori i državnicima
Entente i posebno Wilsonu.

Značajno je, da ovaj govor Hertlingov
diše jakim pomirljivim tonom baš u času,
kad njemačke čete prodiru daleko u Rusiju
i kad se istodobno nastavljaju mirovni pre-
govori u Brest-Litovsku. Njemačke opera-
cije na istoku po izjavi državnog kancela-
ra idu jedino za tim, da se osiguraju plo-
dovi mira sa Ukrajinom, te da se onamoš-
nji narodi zaštite pred nasiljima ,crvene
garde“, što su i sami zamolili, a Njemačka
ne misli na osvajanje tih zemalja.

Državni kancelar usvaja nadalje sva
četiri Wilsonova uvjeta uz jedinu ogradu,

Sedamdeset!  rogjendan profesora
Karela Klostermana.
Piše A. V.

llustrovani list »Česky Svet«, koji izlazi u
Zlatnom Pragu, donosi u svome 24. broju od
15. februara 1918 članak o piscu čeških romana
i novela, profesoru K. Klostermanu, prigodom
sedamdesete godišnjice njegova rogjenja. Klo-
sterman je nama u Dubrovniku poznat, jjer je

na i novela, tako je i nama bio omilio u svim
našim društvima s iskrene ljubavi prema naše-
mu marođu i jugu, s čestita značaja, ljubaznosti
je »Srgj« bio
donio o njemu biografsku crticu u 24. broju g.
1907 i jednu njegovu novelu. Tada se Kloster-
mean kao još i drugi gost, svaki dan sastajao sa

književnika, te ih je znao razve-
svojim smješicama i anegdotima, a kadgod
Rijeci čitale s njim u ovom
Što je dulje boravio

 

RAD LN NA SNA NN Nr SA ZSIS on aL SL

da bi ova načela itmmale priznati sve države
i narodi, jer izgleda, da su od Wilsonovih
načela najvećma udaljeni njegovi saveznici,
pak je u Italiji čak i javno mnijenje proti
Wilsonovim predlozima.

Grof Hertling mnije, da će mir sa Ru-
sijom biti sklopljen u najkraće vrijeme. Bolj-
ševici su naime izgubili političku partiju sa
centralnim vlastima, a svojim su nasiljem
ozlojedili i Fince i Ukrajince, pak sad kod
prodiranja njemačkih četa ne ostaje im dru-
go nego, da potpišu njemačke uvjete mira.

Glede mirovnih uvjeta sa Rumunjskom,
izjavlja njemački kancelar, da će se ići
poglavito za tim, da od neprijatelja posta-
nu prijatelji. _Nada se iakogjer, da će se
sretno riješitt't razmirice izmegju Poljske i
Ukrajine; i tako se mir primiče za cijelu
istočnu frontu, pak se nameće pitanje, nije
li tim otvoren pristup i općem miru. Ali
se čini, da u Engleškoj, Francuskoj i Italiji
neće nikako da poslušaju glas razbora i
čovječnosti. Protivno je od središnjih vlasti
išla ententa od početka za osvajalačkim ci-
ljevima. Ona se bori za to, da se izruči
elzaško-lotaringijsko pitanje u internacional-
nom smislu. Ententa se bori za to, da lta-
lija steče dijelove austro-ugarskog područja.

Na koncu govora Hertling naglasuje,
da sada stojimo pred sudbinom najteže od-
luke. Ili će se neprijatelji odlučiti, da i na
zapadu sklope mir, ili da nastave rat do
skrajnosti. Njemačka je spravna i na jedno
i na drugo, a Ententa ima da odluči.

 

Pregovori u Brest-Litowskom,

Petrogradska Agentura javlja: U noći je na
24. februara bila puna sjednica izvršnog glavnog
odbora, u kojoj su, — iza kako je bila žestoka
debata o njemačkim mirovnim uvjetima u Brest-,
Litowskom, a koji su uvjeti upotpunjeni posljed-
njim Kiihlmanovim dodacima — ti uvjeti usvo-
jeni sa 126 naprama 85 glasova, 26 članova se
usteglo od glasovanja, a dva anarhista nijesu
bila kod glasovanja.

Predsjedatelj vijeća, pučki opunomoćenik

Karel Klosterman, Čeh, rodio se slučajno
u malom gradu Haagu u Gornjoj Austriji kod
svoje babe čČeškinje. Poslije življaše u južnoj
Češkoj, u Sušici, gdje mu je otac bio liječnik.
Kad je svršio gimnaziju u Pisku u Češkoj, pogje
u Beč, gdje je učio medicinu od 1865 do 1870. g.
Tu postade mili učidrug nekoliko naših mladih
Dubrovčana i ostalih Dalmatinaca, s njima je sta-
novao i učio naš jezik, te jedan od njih doživi,

.| da se godine 1907. opet sastane s njim poslije

duge trideset i dvije godine, Obiteljske prilike
nakon dovršenja medicinske nruke pozvaše Klo-
stermana u Češku. Tu najprije postade surad-
nikom čeških novina. Zatim kad je u češkim
realkama francuski jezik postao naukovnim pred-
metom, on se primi 1873. suplence za francuski
na realci u Piznju, te po svome osposobljenju
postade stalnim i primi potvrdu i naslov profe-
sora u istoj školi, gdje je učiteljevao do svog
umirovljenja

On je vrlo plodan češki romansijer, nove-

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. \
1

 

CRVENA HRVATSKA

1

€ — PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI:UREDNI
ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO/PETIT RETKU
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI! NEF

 

2. MARTA 1918.

Lenin i pučki opunomoćenik za izvanjske po-
slove Trockij, 24. februara brzojavili su četvero-
saveznim državama ovo : Prema odiuci, što su je
24. febrvara u 4 sata u jutro stvorili izvršni glav-
ni odbor i vijeća radnika, vojnika i seljaka, za-
ključilo je vijeće pučkih povjerenika, da usvoji
mirovne uvjete što ih je stavila njemačka vlada
i da pošalje odaslanstvo u Brest-Litowski da
potpiše mir.

Članovi su ruske mirovne delegacije : Troc-
kij, Čičerin, Sokolikov, Petrovsk i Aleksejev, član
socijalno-revolucionarne stranke Luiken, nadalje
Karahan, Joffe kao vojni strukovnjaci.

Delegacije su Austro-Ugarske i Njemačke,
što su odaslane na mirovne pregovore s Rusi-
jom u Brest-Litovsk, stigle na 25. febr. u veče.

Kao zastupnik a. u. vrhovnog zapovjedni-
štva fungira opet feldmaršallajtnant Csicserics pl.
Bacsany. Njemu su dodijeljeni generalstabski
majori barun Misbach i Glaise pl. Horstenau i
vojni intendant pl. Raabi.

Dne 27/2 prije i poslije podne bile su vi-
šesatne sjednice austro-ugarske, njemačke i tur-
ske delegacije, ma kojima se je raspravljalo o
osnovi ugovora, koji će se predložiti.

Glede novih mirovnih uvjeta, državni je
podtajnik Busche objavio u Reichstagu mirovne
uvjete naprama Rusiji. Prema tim uvjetima ne
smiju područja, zapadno od prije saopćene li-
nije, koja se premješta u okolicu Dvinskai do
istočne granice Karlandije, potpadati pod vrhovnu
vlast Rusije. Njemačka i Austro-Ugarska odlu-
čuju o budućoj sudbini ovih područja u spora-

zau s pučanstvom. Livonsku i Estonsku će za-

posjesti njemačka policajska sila, dok se ne u-
rede prilike u tim zemljama i ne zajamči sigur-
nost. Rusija mora odmah sklopiti mir s Ukraji-
nom. Iz Ukrajine i Finske moraju otići čete cr-
vene garde. Rusija mora povratiti Turskoj istočne
anatolske provincije, priznati, da su ukinute tur-
ske kapitulacije, te bezodvlačno provesti demo-
bilizaciju. Daljnje se odredbe tiču ruskih ratnih
lagja i lagja ententinih i trgovačke paroplovidbe
u Crnom Moru i u Istočnom moru. Mora opet
stupiti na snagu njemačko-ruski trgovački ugo-
vor i mora se osigurati najviše pogodovanje do
konca 1925. Rusija se mora okaniti svake agi-
tacije protiv savezničkih vlada i u zaposjednutim
područjima. Ovi se uslovi imadu primiti u roku
od 48 sati. Ruski opunomoćenici moraju bezod-
vlačno poći u Brest Litowski i u roku od tri
dana potpisati mir, koji mora biti ratificiran u
roku od dvije sedmice.

doba skrivalište hajducima. Šumava je gorje ve-
oma razrovano, ima mnogo prodolina i udolica
a i koji klanac preko razvogja izmegju češkog
Polablja i Podunavlja. Strme stijene Šumave spu-
štaju se na više mjesta u duboke ponore; divlji
potoci brzaju pomamno kroz česte, uske i tamne
gudure, a Pizno, boravište našega Klostermana,
malazi se na rijekama, koje crpe svoje izvore iz Šu-
mave. Razvaline prijašnjih brdskih vrhova raza-
sute su u čudnovatim formama po sadašnjim vr-
hovima i izgrbinama; guste šume jela i drugih
crnogorica pokrivaju gore i udoline i izgledaju
kao prave prašume; rekao bi da si na Misisipiu
u Americi; izmegju izgrbina na širokim viso-
čjima nalaze se pašnjaci ili zakržljavljena drveća;
niže su livade, borovite šume, blata i jezerca a
nove su se generacije rastlina naselile na iza-
gnjelim drvećima; tu grane malinjaka punih ja-
godica vise sa žila i hrekova strovaljenih stabala.
To je romantičan, divlji i neprohodan kraj a put-

 

JUSE

 

God. XIV.

Sa ratišta.

Na talijanskom ratištu neprijatelj je nena-
dno navalio na Col Caprile istočno od Brente,
ali je vatrom bio odbijen. Inače ništa mova.
Izmegju Ečave i Brente kadkada veća borbena
djelatnost.

Na macedonskoj fronti umjerene , borbe.
Jača je topnička borba istočno od Černe i u
području Moglene.

Ns istočnom ratištu Nijemci napreduju pra-
ma osnovi. Zaposjeli su u Estonskoj Walk, Bo-
risov, Peruau, Dospat, tvrgjavu Reval, Pskow
(Pleskau) i Pekowist ; gdje se je neprijatelj su-
prostavio, bio je potučen ili rastjeran. Zaro-
bljeno je ma hiljade ljudi, i oteto više stotina
kola, a plijen se u Revalu još nije mogao pregle-
dati. — | Lisingenove operacije, koje su poduzete
za potporu Ukrajine, teku naumljenim tokom.
Njemačke su čete ušle u Iskorost. U Rownmu je
pao u njihove ruke cijeli stožer posebne ruske
vojske. U Žitomiru su se spojile njemačke i ukra-
jinske čete. Obe su oslobodile velik dio zemlje
od pljačkajućih banda i uspostavile red i mir u
krajevima očišćenim od neprijatelja. Južno od
Žitomira prodrli su Nijemci do Berdičeva. U Kre-
mencu su južno od Dubna zarobile stožer rus-
kog generalnog zapovjedništva.

Na za m ratištu na raznim mjestima
fronte topovski i minski bojevi, osobito na flan-
drijskoj fronti, s obje strane Searpe, u Champa-
gni i na istočnoj obali Maase. Oboreno je ne-
koliko neprijateljskih zrakoplova.

Zadnje je dane potopljeno 19.000 brutto
registarskih tona. Megju ovima je engleški pri-
jevozni brod četa »Tuscana« (14,348 brutto re-
gistarskih tona). Na njemu su bile ameiikanske
čete.

Naši dopisi.
Iz Budve.

(Zabava na uhar udova i siročadi palih
vojnika.) Dneva 12. pr. mj. priredili su mar-
ljivi mjesni diletanti vrlo uspjelu zabavnu večer
sa obilatim i raznovrsnim programom, o kojoj
ste u prošlom broju najavili.

Sve je uspjelo iznad svakog očekivanja.
Predstavljači su uopće dobro izveli svoje uloge,
pa im na svemu izrazujemo hvalu i harnost.

I materijalni dobitak bio je — za Budvu,
koja broji samo oko 600 stanovnika — veoma

na, učinila ga je svojim pjesnikom, kad mu je
već bilo 43 godine; prije toga nije ni mislio na
romane. On vidi Šumavu očima pjesnika i obo-
žavatelja; u njegovim poetičkim prizorima nalaze
se duboke šume i brzi potoci i bujice Šumave.
U svome pak pisanju Klosterman, kao pravi kri-
tik, ne oprašta svojim licima nepoštenje i ne-
pravicu, duboko ih opaža i pokazuje veliko po-
znavanje srca a svegj zahtjeva da čovjek štuje
okolinu i društvo, u kojemu je njemu dosugje-
no da živi; u ovom smjeru Klosterman postaje
pravim apostolom i prorokom bolje budućnosti.

Klosterman »pjesnik Šumave«, izdao je tek
godine 1893. svoj prvi roman* »Vraji Šumavskem«
(U raju šumavskom), te je iste godine postao
članom češke akademije Franja Josipa 1. u Zlat-

šumskih samoća); zatim 1897. 3) »Sklari« (Ckla-
ri ili Staklari), slično iz okoline Šumavske; 1907
4) *»Mihy na Blatech« (Magle na Blatima). Osim
toga: 5) Hostinny Dum-Bili Samam« (Gostolju-
bivi Dom i Bijeli Samum), 6) »Kam spoji deti«
(Gdje se žure djeca), 7) *»Soetak s
(Svijetak iz kraja Ispod Češkog Lijesa).
u Češkoj radnik, koji otiđe u tugjinu.

Gradovi, gdje je Klosterman boravio,
mu takogjer gradivo za njegove novele
tako Pariz, o kojemu je napisao: &)

* Nagragjeno.

:

š=E

 

'