str. 2. dobar : okolo hiljade kruna. Prihod je bio na- mijenjen udovama i sirotama poginulih ove općine, pa je priveden toj plemenitoj svrsi. — £. (Op. Ur.: Radi ograničenog prostora morali smo podrobnije izvješće izostaviti.) Iz Pridvorja u Konavlima. velč. don Joza Prodana iz Čilipa.) Nijesmo vjerovali glasu »odlazi«, ali kad nam danas dne 24/1. stisne prijateljsku desnicu — uz drhtavi glas na rastanku »S Bogom 1«, uvje- rili smo se o gorkoj istini. Prikaže se našemu oku sjaj njegove plemenitosti, biser-značaj, pri- jateljsko srce, nevina duša, nesebično djelovanje megju nama. Ko bi mogao izreći i naći zgodne riječi za zahvalnost njegovu djelovanju kroz pu- nih 10 godina koje je sproveo megju nama — koje su nam prošle kao san — a koje će nam biti trajne kao život u uspomeni — žarke kao plamene ljubavi u srcu, koje čuvaju one njegove kreposti, koje je posijao u srca stara naraštaja, a presagjivao ih u srca mlada. Sve je te kreposti razvijao u svom teškom zvanju, prepun pravog katoličkog mišljenja. Svaka riječ odavala mu je dušu punu ljubavi prema iskrnjemu, a prepuna utjehe za one koje su je tražili. Da, tako je neumorno i neprijekorno radio na polju svoga zvanja. Materijalni napredak po- vjerenog mu stada stojao mu je na srcu, njegova riječ bijaše prva u svim ustanovama, koje uži- vamo, kao Seosku Blagajnu, Kot. Gosp. Zadrugu, prosvjetno društvo »Pučki Dom«, što nam je tako živo i na polasku preporučio nek napreduju »Slogom i ljubavi«. Mjesno i okolišnje učitelj- stvo gubi njegovim odlaskom iskrenu prijateljsku dušu, koja ih je u ovim teškim danima sa utje- šivom riječi susretala. Divno je bilo vidjeti sastanak svojih kolega, koji su se megju sobom susretali, jedan drugo- me pomagali, skromno kao pčele radilice, svi bijahu jedna duša, sada osjećaju prazninu, sla- bost, gube ga. Narod je upoznao sve to u njemu i ljubio ga je svim srcem i svom dušom, a biserje, koje je svojim djelovanjem ostavio u mladu naraštaju, budućnost će tu ljubav i zahvalnost još bolje iskazati. Pokazao mu je sve to znakom zahval- nosti danas na rastanku, poklonivši mu zlatni sat i sliku koja prikaziva Isusa u Ges. vrtu. Ta dva dara ne samo da su odraz ljubavi i zahvalnosti, koju je zaslužio. već i prepuna značenja koja će ga spominjati. Ne zaboravi nas u radu i molitvi, što nam želiš da budemo u budućnosti ! — /. 8. Razne vijesti. _ Pregovori s Rumunjskom. U Bukarešt su stigli delegati svih central- nih vlasti za pregovore o miru. Iz Austro-ugar- ske je pročelnik delegacije grof Czernin, a iz Nje- mačke Dr. Khiillmann. Formalni pregovori nijesu još započeli, već prosta pregovaranja. U glavnom je govoru o zahtjevima naše Monarhije i Bugar- ske. Ugarski se zahtjevi odnose ma karpatske klance, a Bugarski na Dobrudžu. Formalni će se pregovori na želju jedne i druge stranke voditi tajno. Rumunji traže Besarabiju. Budimpeštanski listovi javljaju: Prema pri- vatnim izvještajima pregovori sa Averescom teku vrlo povoljno. Rumunji u prvom redu polažu važnost na ustupanje triju besarabskih okruga, koji su nekada oduzeti Rumunjskoj na berlin- skom kongresu. Ova tri okruga obulvataju u- kupno 10,000 kvadratih kilometara, a u njiho- vom okviru nalaze se i gradovi Ismail, Bolgrad i Kubel. Do sada generalu Averescu nije pošlo za rukom da nagovori koga bilo od političara, koji su prilikom okupacije ostali u Bukureštu, da se primi članstva u njegovoj vladi. Svetleh a Stinech Babela« (U svijetlu i u sjeni Babela) sa nekoliko novela; od njih je jednu po- klonio za »Srgj«, a to je: »Gdje sa nestale« koja je štampana u našem listu na koncu 1907. i po- četkom 1908. Beč mu je dao gradivo za roman: 9) *»Za Šlestim« (Za srećom); Prag za »Sup- plent« (Suplenat). Napomenućemo još: 10) »V Srdci Šumavskych Hvozda« (U srcu Šumavskih gora), to je niz nekoliko novela i 11) »Domek g poledni 'ulici« (Kućica u južrioj ulici); to su humorističke crte o jednom profesoru, te je kupio kuću i imao s njom mnogo glavobolje. Ova je do tri izdanja, kao što su oni pod br, — »Česky Svet« donosi sa E g E = »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Rumunjski parlamenat. Petrogradski listovi javljaju iz Jaša: Odmah poslije potpisa mirovnog ugovora sastat će se u Bukareštu rumunjski parlamenat, da odobri mir. Značajna je okolnost, da sad svi članovi Avere- scuovog kabineta obznanjuju nužnost sporazuma sa središnjim vlastima i da odobravaju Marghi- lomann, koji u Bukareštu radi na tom sporazumu. Ogorčenje francuske štampe zbog ruske kapitulacije. Ogorčenje francuske štampe zbog kapitu- lacije boljševika nije još popustilo. Listovi na- glašuju, da time nije završen rat, nego i revo- lucija. U cijeloj katastrofi najgore je, što pred- stoji takogjer kapitulacija Rumunjske, »Gaulois« piše: Boljševiki misle, da će kapitulacijom spasti svoj položaj, ali će u stvari biti obratno, pošto Njemačka ima najviše interesa u tome, da anar- hističku propagandu učini neškodljivom. Pritom računa Njemačka nesumljivo na pomoć ruskih socijalnih revolucionara, kao i umjerenih i kon- zervativnih stranaka. Srpsko-crnogorske razmirice. »Srpski List«, koji izlazi u Ženevi, ističe zasluge Crne Gore, koja je u opće omogućila povlačenje srpskoj vojsci. Crnogorski vojnici su se borili, i ako ne imagjahu ni odijela ni hrane. Nedovoljna opskrba vojske isključivo je krivica Andre Radovića i njegove desne ruke Danila Gadalosa (?), koji je kao glavni inspektor crno- gorske vojske imao da se stara o dovozu iz Ita- lije. Možda bi stvari uzele drugi obret, da je Pa- šić drukčije radio i da nije dopustio, da toliki silni Srbi propadnu u Arbaniju. Predavanja u Parizu. Bečki listovi javljaju : Dr. Lujo knez Voj- nović držao je u Parizu u zgradi učenoga dru- štva predavanja o »Opravdanosti srpskoga po- kreta za ujedinjenjem«. O ovom predavanju piše »Journal des Debats« slijedeće: »Vojnović je hi- storičar, koji posjeduje neobično dobro pozna- vanje povijesti Jugoslavena i svoje domovine. Osim njegovog aktuelnog i dubokog djela, koje je on izdao o svojoj zemlji, sada je opet izašlo njegovo francusko djelo pod naslovom »Fran- cuska moaarhija na Jadranskom moru«, — Na istom će mjestu u nedjelju predavati dr. Ivo De Giulli o aktuelnom pitanju : Pomorski život kod Jugoslavena i njihova trgovačka mornarica.« Ženske kod sudova u Austriji. Austrijsko ministarstvo pravde dozvolilo je, da se kod svih sudova uzmu ženske sile ne sa- mo za perovogje nego i za tumače, odnosno prevoditeljice izjava, danih u stranom jeziku. Takve namještenice biće zaprisegnute i stalno namještene. Vlasništvo neprijateljskih inozemaca u Italiji. Kako se piše iz Lugana, dovršila je svoje poslove komisija za eventualno sekvestriranje ne- prijateljskog vlasništva u Italiji, da se to vlas- ništvo ukine. Kako listovi vele, stvorila je ta ko- misija odluku, da se kod trgovačkih i indastrij- skih poduzeća, u kojima jedan dio kapitala spa- da neprijateljskim inozemcima, može i ovaj dio sekvestrirati, a da se ne smeta talijanskom poslu. Istraga radi talijanskih poraza. Pišu iz Lugana : U svezi s postavljenjem komisije od sedam članova za istragu o talijan- skim porazima u oktobru i novembru, stavlje- ni su na raspolaganje ratnom ministaistvu ge- nerali Cadorna, Porro i Capello. Cadorna, koji je bio poslan u Versailles, kad je skinut s mjesta poglavara generalnog stožera, malo se isticao tamo za vrijeme svog tromjesečnog boravka. Na- sljednikom njegovim u Versaillesu postavljen je dosadanji zamjenik poglavara geaeralnog stožera i bivši ministar rata Giardino, koji je bio za li- bijske vojne poglavar generalnog stožera gene- rala Caneve. — Hrvat, general pješ. Antun Lipovšćak, koji je u zadnje zapovijedao glasovitom hrvat- skom »vražjom divizijom«, a negda u Sarajevu bio šef XV. vojnog zbora, imenovan je guver- nerom ruske Poljske. U sjednici je ugarskog zajedničkog sabora od 25. veljače u trećem čitanju usvojena zakon- ska osnova o produljenju financijalne nagodbe | s Hrvatskom i to na dva mjeseca. — Srpski gubici u ovom ratu po računu majora Lazarevića su ovi : vojske 430.000, uni- šteno 350.000 ljudi, zarobljeno 150,575, a inter- nirano 100.000. — Sa švicarske se granice javlja, da tali- janske vijesti tvrđe, da je u zgradi zastupničke komore došlo do nemira. Vojništvo je izišlo da gju iz Petrograda. Američki će i japanski pokli- sar krenuti preko Sibirije. — Ruska je vlada odlučila pustiti na slo- bodu sve ratne zarobljenike. — Mjesto ministra za prehranu Hofera, koji je odstupio, imenovan je predsjednikom ovog i u Beču željeznički podupravitelj savjetnik aul. -- Vlada D.ra Seidlera još nije na čistu s proračunskim provizorijem. Još se vode pre- govori sa pročelnicima stranaka. Jugoslavenski su zastupnici, obzirom na držanje vlade prema zahtjevima južnih Slavena, izjavili, da će glaso- vati proti proračunu. Domaće vijesti. Stogodišnjica Preradovića. Na 19. ovog mjeseca navršuje se std godina, da je u Grabovnici rogjen Petar Preradović. Društvo hrvatskih kajiževnika u Zagrebu preuzelo je ini- cijativu, da hrvatski narod proslavi dostojno sto- godišnjicu svoga najvećeg pjesnika. Slovenci u Trstu priredit će polovi- nom ovog mjeseca svečani - pomen blagopok. Dru. J. Kreku u kazalištu »Fenice«. Prije po- mena priregjivat će konference u građu i po o- kolici, da slovensko pučanstvo shvati pravi zna- čaj slavlja, koje će jamačno sjajno uspjeti. Nakon dakle više godina ovako će braća Slovenci opet da istupe javno. Ustrajuo i žilavo rade i požrtvovno bade narodnu svijest, što nam neka služi izgledom. Neupućenost ili bezobzirnost? Čitamo u »Hrvatskom Ekonomisti« od 20. pr. mj: »LudvigSchonbergers Borsen-und Handelsbericht«, organ za novčarske i narodno gospodarske in- terese, koji izlazi u Beču, donosi gotovo redo- vito u rubrici »Finanzielle und volkswirtschaf- tlihe Notizen aus Ungarn« vijesti iz Hrvatske, te tako n. pr. i u svojem 7. broju od 17. pr. mj. vijesti o Hrvatskoj sveopćoj banci d. d. io »Sla- voniji« drvnoj industriji d. d. — Ne možemo da dostatno ne odsudimo ovako nepoznavanje tr- govačkih i inđustrijalnih prilika u monarhiji kod jednog takovog stručnog lista. Pogotovo bi taj postupak graničio sa najvećom bozobzirnošću, ako gg. oko toga lista hotimično i kraj svojega boljeg znanja silom trpaju Hrvatsku u Ugarsku. Takove stvari najjasniji su simptomi, kako mas sve više želi skučiti ne samo politički nego i gospodarski, pa je skrajne vrijeme, da jakom organizacijom na svakome polju pokažemo ova- kovim tugjincima, da smo svoji gospodari i svoj slobodan narod. Čitulja. U Konavlima je preminula ggja. Jele Škvrce, u dubokoj starosti, majka g. Dra. Miha rce, odvjetnika u Zadru. Pokoj joj vječni, a ucviljenom sinu i po- rodici naše duboko saučešće. Za poboljšanje prometnih sve- za izmegju Dalmacije i Senjske Rijeke, prika- zao je zast. g. dr. A. Dulibić u cesarcv. vijeću opširniji upit. Vladimir Boberić, grčko-istočni boko- kotorski vladika, preminuo je dne 19. pr. mj. u Budimpešti, u 47.oj godini života. Sudački ispit položio je s dobrim us- p pjehom na 8. sudištu u Zadru sudski prislušnik g. Ivo Tvrdeić iz Korčule. Čestitamo ! Potonuo parobrod. Parobrod »Karlo« tvrdke Tripković iz Trsta, ploveći iz Rijeke put Šibenika, zahvaćen od bure u hrvatskom pri- morju, u noći udario je o klisure kod Klimna, te je uslijed velikih havarija nakon nekoliko sati tonuo. Posada je broda spašena. Parobrod je io 1300 tona, vrijednosti 1,300.000 K. Zapovi- jedao ga je kap. Frano Šintić. Odredba glede vojnika otaca šestorice djece i jedinaca sinova. Provedbeni propisi po Previšnjem nalogu od 11/IX. 1917. odregjuju, da se oci, koji imaju še- stero neopskrbljene djece i jedinci sinovi rodite- lja, koji su u ratu izgubili već dva sina, moraju se upotrebiti na takovim mjestima, koja nijesu izložena neprestanom neprijateljskom pogibelju. Ti se propisi često krivo shvaćaju, te ure- dima stižu mnoge molbe, koje nijesu dostatno temeljite. Tako n. pr. moli rodbina za potpuni otpust iz vojničke službe, za premještaj u zale» ili za trajnu uporabu u etapnom podrodj. ito su molbe za premještaj u zavi ili ublizinu svoga zavičaja. Više se a mol i za vojnike, koji tie: nijesu dodijeljeni fronti, Da se izbjegne takovim podnescima i moliteljima d tedi nepotrebno razočaran upozorujn se zanimanici, da Previšnji nalog vri- i samo za one vojnike, koji se malaze na noj fronti i za te samo u toliko, da se ne peprestancj seprijtckoj poglbeiji, & be 1 sa n o ane i za one, koji su u etapnow području li u zalegju. ooiita a sa sori s Koali moa si imao o zajedničk ao se ratne zarobljenike »E«, I Grabe . Na idu od ma na kralj. o M e a ovo opet je po glasnicima novac po teioiai i + pottea, 00 lažemo su i brzojavne novčane na- a = ss il »Balkan«. Primili smo 1. broj »Balkana«, | tkajittai a koe i zanimi- da se ne pretpla ke. s nogom E SEE i ovog mjesta po neutralnim u Pe- Br. ( na »Balkan«. Pretplata mu je K 6:50 na K 3:50 na po godine, a šalje se upravi kana«, Zagreb 1. Primanje paketa za Tursku |, je dozvoljeno, ali ograničenjem, da svaki poši ljač smije predavati dnevno kod jednog te istog poštanskog uređa najviše do 10 paketa ili 2 po- štanska teretna predmeta. Jedan pogled u bogato ilustrovani cijenik exportno i otpromne kuće Hanns Konrad, c. : dvorski liferant, Brilx (Češka) br. 1949: uvjeriće Vas v vrijednosti ove svjetske kuće, stoga neka niko ne propusti, prije nego što ima da kupi predmeta za u- porabu ili ma koje bilo vrsti, da dopisnicom za- traži taj cijenik, koji će se svakomu poslati besplatno i prosto poštarine. Gradska kronika. Podijeljenje plemstva. Njegovo Apošt. Veličanstvo podijelilo je našem sugragja- ninu, potpukovniku strj. puk. br. 5, g. Ivanu Dragičeviću austrijsko plemstvo uz oprost od pristojbina. Čestitamo ! Stapanje svih Dubrovačkih pa- robrodarskih zadruga u jedno ak. cijonarno društvo. Pitanje najvažnijega zamašaja po Dubrovnik i za naše pomorstvo od nekoga doba interesuje ne samo one, koji su svojim novcem angažovani parobrodima, nego i sve ostale gragjane dubrovačke pak i sve one, koji žele i gradu i pomorstvu mapretka i sreće. Od nekoga doba se u Dubrovniku stalo raditi oko toga, kako bi se dubrovački parobrodi, do sada podijeljeni u zadruge »Unione« i »Na- pried« i u Dubrovačku Parobrodarsku Plovidbu (akcijonarno društvo), stopili u jedno jako akci- jonarno diuštvo, sposobno da odoli svima za- htjevima sadašnjosti i da napreduje prama va- žnosti, što će ako Bog da skoro budućnost sa sobom donijeti. Marom i nastojanjem uprava parobrodar- skih zadruga »Napried« i »Unione« i nekih. gra- gjana za tu svrhu odregjenih od samih intere- sovanih zadruga, došlo se do zaključka, da se ove dvije zadruge stope u već davno postojeće akcijonarno društvo »Dubrovačku Parobrodarsku Plovidbu« staru poznatu »Raguseu«. Ove su se dane uglavili konkretni uvjeti, pak je »Dubrovačka Parobrodarska Plovidba« sazvala svoju glavnu skupštinu, da predloži u- svajanje predloga fuzije i povećanje svoje dru- štvene glavnice od 2,000.000 Kruna na 25,000.000 Kruna. Skupština je brojno posjećena bila držana prošle subote, dneva 23. prošloga, te je jedno- glasno usvojila predlog: da se povisi društvena glavnica do 25,000.000 kruna u svrhu preuzi- manja parobroda zadruga »Unione« i »Napried« u Dubrovniku, a to pod uvjetima naveđenim u ismu odbora za fuziju sa strane rečenih za- druga za tu svrhu imenovanoga. Na istoj se skupštini izabralo novo upra- vno vijeće i nadzorni odbor »Dubrovačke Paro- brodarske Plovidbe« (akcijonarnoga društva), pak su u upravno vijeće bili izabrani gg. Dr. Melko Čingrija, Federiko Glavić, Ivo Jelić, kapetan Ivo Kastropil, Dr. Stijepo Knežević, Matijević Pavo, Miljanović Sava, Papi kapetan Ivo i Dr. Antun Pugliesi, a u nadzorni odbor g. Lujo Bruer Gagliuffi, Miše Jančić i August Minček. Upravno je vijeće izabralo za društvenoga predsjednika g. Dra. Antuna Pugliesi. Uvjereni smo, da će i gragjanstvo u opće a i interesovani karatisti shvatiti važnost ovoga stapanja i korist koncentracije do sada rasprše- nih kapitala i energije i rada, te da će svak ra- dosno pozdraviti ovaj važni korak učinjen, ali po našemu mišljenju još potpuno ne svršen, jer ima još Dubrovačkijeh parobroda, koje bi se dalo svesti u ovo kolo danas sakupljeno. Radujemo se svakako ovome početku uvje- reni, da ćemo vibjeti brzo i potpuni savršeni uspjeh. Da Bog da! Odlikovanje. Naš sumješćanin g. Ma-