kb “4 *
i PB
M O % %
ti
» 2 < i
e :
4 GAZA ni
RT Bi vo ge
SES

 

CRVE

PRAVA

 

NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15

MO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU

RER E PO

Sr. 673.

Potrebita ustanova.

Proživljujemo ozbiljno i osudno doba.
Potresni svjetski dogogjaji drmaju temeljima
tisućugodišnjih uredaba, te preobrazuju lice
zemlji. Sad se udaraju temelji novoj dobi,
pak nije čuda, da narodi napinju sve svoje
sile, eda osiguraju što bolje uslove srećnije
budućnosti

Na kocki su sada i najsvetiji interesi
brvatskoga naroda, bilo vjerski i kulturni,
bilo socijalni, gospodarski i politički. Ne-
odgodiva je i sveta dužnost svakog pra-
vog rodoljuba, hrvatskoga sina, da uloži
sve svoje sile, da se lok prevratnih dogo-
gjaja navrne u pravu kolotečinu; da se
nagju svi mogući načini, kako da se i na-
šem hrvatskom narodu obezbijedi sretna
budućnost, da mu osvane dan slobode, da
se ostvari njegovo tisućgođišnje državno

0.

Trostruki nam jad para srce u ovim
sudbondsnim časovima: 1. što nema pot-
pune sloge u našem javnom političkom ži-
votu. 2, što se od -nekih sasvim zapostav-
lja hrvatsko ime i 3. što se već najavlja
ubitačna kulturna borba. Treba svakako da
raščistimo te ljute naše rane, ne bi li im
lijeka i melema našli.

Ma koliko se naglasivala potreba od-
lučnog i jedinstvanog istupa, to ipak u na-
šoj politici, nema još na žalost složnog po
litičkog, rada ili daihudi jedinstvenog re.
gjustranačkog sporazuma. Ko prati našu po-
litiku, taj bolno opaža, kako tu glavnu ulogu
igra natjecanje u političkom nadmudrivanju
i u duhovitim vicevima, dok pravi narodni
interesi dolaze tek na drugo mjesto, ako
ne i dalje.

Sada ako ikada treba da vodimo realnu
politiku, a da se kanimo političkog diletan-
tizma. Golema je šteta, što nije našao oda-
ziva glas naših vrsnijih političara, kako da
se nesporazumi izglade, već što su preuzele
maha osobne i stranačke razmirice.

Bečka deklaracija od 30. maja zabli-
eskala je poput jakog meteora na našem
kotičkom obzorju i izgledalo je, da će
listom sve za njom. Ali na žalost, brzo je
deset mjeseci od njezina postanka, a iz-
gledi su u jedinstveni politički rad do sa-
da još uvijek slabi.

 

: zemljak kompozitor turske opere:
Viktor Radeglia.

Karakteristika turske glazbe, sadržaj opere
»Šaaban«, nekoliko riječi o kompozitoru gosp.
Radegli i dirigentu pl. Stermichu).

Na 20. i 24. febrwara i ma 1. marta: ove
godine davala se je pred sasvim rasprodanom
kućom u oi »Volks-Oper« prva turska ko-
mična opera »Saaban« u tri čina sa tekstom od
Djelal Essad Bei uz njemački prevod od dr. Ri-
karda Botka, a uglazbljena od našega zemljaka
Viktora Radeglia pod upravom Zadranina mae-
stra pl, Stermich,

Sve bečke novine pohvalno se izraziše o
ovom djelu, a neke izniješe, da se je auktor dr-
žao staroga stila i da nije na visini vremena ob-
zirom na instrumentaciju i na harmoniju, inače
mu ne poriču zaslugu, što se je kao prvi odva.
žio, da u formi evropske opere izrađi turske me-
lodije, pokazavši pri tom neobičnu originalnu
sposobnost | silno glazbeno razumijevanje.
bolje uvidi neosnovanost prigovora,
bilo, da se publika prenese u car

:

 

formi| kuju me samo polutone nego i trećine, četvrtine,
.| nego 120

rr ALA O OL A SSA SA. Atta

RR DJS PT RE pan JE oš

Rat

Stranka većine hrvatskog sabora, hr.;
vatsko-srpska koalicija, neće muževno da
govori, već se drži tajanstveno. Teško joj
je, da se zamjeri Magjarima u strahu da
ne izgubi vlast iz ruka. | Srbi se u hrvat-
skim zemljama drže još uvijek dosta re-
servirano. Iz izjava pojedinih vogja ne da-
de se stalno razabrati, bili ne bili uz beč-!
ku deklaraciju.

Nastojanje, da se nagje most spora-
zuma: izmegju bečke izjave i pravaškog pro-
rama, što ga zastupaju stranka prava u

agrebu i pravaši u Sarajevu, teško us-
pijeva.

Slovenci su upravo oduševljeni za beč-
ku deklaraciju; njima se pridružuje i veći-
na hrvatskog svećenstva. Ali megju samim
pristašama bečke izjave počela se javljati
dva smjera, dvije struje: konservativna i na-
predna.

Prvi umjereniji naglasuju hrvatsko dr-
žavno pravo, brane hrvatsko obilježje našeg
naroda, dok se napredni elementi udaljuju
od prvobitnog značenja same deklaracije,
te hoće da i hrvatsko ime žrtvuju jugosla-
veastvu, pak počeli naviještati i kulturnu
borbu, koja bi sada donijelo zlokobnih
posljedica.

Sve se ovo dogagja, kako neki hoće,
valjda stoga, što je bečka izjava mnogima
nejasna, a do sada nije imala nikakvog au-
tentičnog komentara, te je svak nateže i ra-
steša, kako mu ge više svigja: 1 sam klu.,
jugoslavenskih zastupnika u Beču u nekim
se je zgodama preveć istrčao, te trijeznije
elemente i ako ne od sebe sasma odalečio,
a ono ipak ohladio njihovo oduševljenje.

Sve ove žalosne razmirice i nesugla-
sice izazivlju potrebu jednog višeg foruma,
koji bi imao u tom da vodi glavnu riječ i
da dava direktivu našem političkom radu.

Novine su već prenijele prijedlog bra-
će Slovenaca, da se ustanovi ,Narodno Vi-
jeće“. Ova bi nam ustanova bila ne samo
nužna i korisna, već upravo spasonosna u
ovim kritičnim časovima. Tu bi imali da
se nagju na okupu ne samo svi zastupnici
Slovenije, Istre, Dalmacije, Banovine i Bos-
ne-Hercegovine i vogje svih stranaka, već
i priznati rodoljubi, koji rade za narod is
narodom žive, pak najbolje poznaju nje-
gove potrebe.

 

prigodom za bečki dnevnik »Neues Wiener Jour-
nal«, a koja nas radnja upoznaje lijepo sa tur-
skom glazbom.

Turska se glazba razlikuje bitno od naše,
ona je stara tradicija, srodna sa starom istoč-
njačkom, persijskom, slarogrčkom, hebrejskom
glazbom isa prvim ambrozijanskim i gregorijan-
skim koralima u katoličkoj crkvi, U turskoj su glaz-
bi sačuvani još svježe zvukovi iz prošlih stoljeća.

Turska je glazba jednoglasna. Pojam har-
monije u njoj ne opstoji. Kad pjeva nekoliko
pjevača skupa, svi pjevaju unissono. Takogjer
nema ni pratnje u akordima ili slično, Glazbila
nekoja prate pjevanje, ali ta glazbila (a to su
većinom slična bubnju ili cinelama) samo davaju
ritam ma jednom tonu, koji se promijenjuje u
opsegu jedne oktave. Ovaj ritam i ton glazbila,
koje prati pjevanje, ne treba da se podudara
s glasom pjevanja, premda se kadkada i sastane
s njim. Historičari, koji su ovakovu vrst više.
glasnosti našli u japanskoj, kineškoj i u grčkoj
glazbi, zovu je »heterofonija«.

I glazbeni je sistem kod Turaka drukčiji sa
glavnom ljestvicom: c, d, es, fis, g, as, h, c,
dakle sa 2 prekomjerna razmaka.

Budući da Turci nemađu da paze na har-
moniju, stoga im je sluh mnogo oštriji nego u nas
za razlikovanje pojedinih glasova, te oni razli-

dapače i petine tona, tako da imaju ništa manje
prijemetnih načina.
Ritama kod Turaka ima mnogo, i to raz-

noličnih, po prilici oko osamdeset, a ne mogu
se usporediti s našim tri i četiri-četvrtinskim vre- |

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ:STOJI 20 PARA.

[

A HRVATSKA

CIJENA JELISTU,SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10

i ,
o. r
\

\ +

 

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDN

ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO'PETIT RETKU

9. MARTA 1918

Zadaća bi »Narodnog Vijeća“ bila, da |

ukloni sve nesuglasice i prepirke, a ute-
melji podlogu skupnom, jednodušnom ra-
du, da se postigne našem narodu ono, što
vapi već od hiljadu godina, a što nam pri-
pada i po historičnom i po narodnom pra-
vu. To bi vijeće imalo nadalje da utanači,
kako će se, pod kojim imenom i opsegom,
te uz koje uvjete i narodne embleme obra-
zovati to novo državno tijelo u našoj
Monarhiji.

Milo nam je, da se već radi, da dogje
do ostvarenja ove ustanove, jer se nadamo,

| da će se tako naći ujedno svi pravi rodo-

ljuai i narodni pregaoci i da će se tako ri-
ješiti izmećara i ulizica. Narodno bi Vijeće
imalo rasjasniti naš položaj i spasiti, što|se
spasiti dade, da nas vrtlog dogagjaja ne
zanese.

Naprijed dakle složno i jednodušno za
slobodu i samostalnost hrvatskoga naroda!

 

Mir s Rusijom potpisan.

Kako je već poznato, mirovno je utanače-
nje izmegju Rusije s jedne te centralnih vlasti
Njemačke, Austro-Ugarske i Bugarske te Turske
s druge strane sa svim nuzgrednim utanačenjima
potpisano po obostranim delegatima. Prema slu-
žbenim izvještajima, k ji su stigli iz Brest-Litov-
ska, mir je utanačen u svim svojim potankim
tačkama.

* ZL 1. Njeisačka, Ausiro-Ugaiska, Bugarska
i Turska s jedne strane, a Rusija s druge izja-
vljuju, da je ratno stanje megju njima dovršeno.
Odlučili smo živjeti u megjusobnom miru i pri-
jateljstvu.

ČI. I: Ugovarajuće stranke kaniti će se
svake agitacije protiv vladinih i vojnih uredaba
drugoga dijela.

ČI, Il. : Područja, koja leže na zapadu od
crte, utanačene megju ugovarajućim strankama,
te koja su pripadala Rusiji, neće više biti po-
dvrgnuta ruskom državnom suverenitetu. Utana-
čena linija proizlazi iz karte, dodane mirovnom
ugovoru kao bitna sastojina. Točno ustanovlje-
nje linije uslijedit će po njemačko ruskom po-
vjerenstvu. Za dotičaa područja ne nastaju iz
njihove nekadašnje pripadnosti Rusiji nikakove
obveze prema Rusiji. Rusija odriče se svakoga
uplitanja u unutrašnje prilike ovih krajeva. Nje-
mačka i Austro-Ugarska kane buduću sudbinu

menom ili sl. Melodije nijesu kod njih a i ne
mogu da budu razdijeljene u takte, jer se pje-
vaju slobodnim recitiranjem kao židovsko pjeva-
nje u sinagogam ili starokršćansko pjevanje u
katoličkim crkvama. Takova muzika ima nešto
veličanstveno i strasno u sebi. Po više tonova
može da bude na jednoj slovci (što djeluje o-
bično melankonično), ali nigdje se jedan ton ne
repetira na više slovaka.

Forma je turskih glazbenih komađa točno
ustanovljena a zovu se »fasl«. Dobar muzičar
mora da pozna nekoliko tih »fasl«, koji se već
odavna ne stvaraju novi,

Najprije intonira jedno glazbalo, zatim za-
pjeva jedan glas koju ozbiljnu melodiju kao pre-
ludij. Ovaj se uvod zove »laksim«. Tada slijedi
»pešrem«, t. j. instrumentalni komad, sastavljen
od četiri dijela u varijacijama. Zatim se nižu pje-
vački komadi u sve bržem tempu (»semai«,
»beste«, »šurki«, »jirik«, »keček«) a u zadnjem
od tih pojave se plesači ili plesačice, te svrši
obično sa orgijama. Fassl traje po prilici uru i po.
Ako se fassi izvagja u crkvi, zadnji se komad
izostavlja, ako pak u kafanama, tu ide u još ja-
čem temperamentu.

Prvi tumači islama brojili su glazbu i vino
megju zabranjena uživanja. I Muhamed je slabo
cijenio glazbu. Noviji učenjaci dozvoljavaju je
uz ovo ograničenje ; »Pri molitvi duša pravedni-
kova zalijeće se ravno u nebo, a muzika je za
to, da je povrati na zemaljski svijet.«

Prema tomu, w Turaka je glazba dijete zem-
lje, a u nas vijesnica neba — dva potpuno ra-
zličita glazbena svijeta.

 

 

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF

RIM AJU SE

tad ira ALO A.
NŠAELRSNS DNA ad nA SANS BS ŠA al NES ANEGS SNA S NE SSS

tih krajeva odrediti u sporazumku sa stanovni-
štvom.

ČI. IV.: Njemačka je spremna čim, se sklopi
općeniti mir i provede ruska demobilizacija,
isprazniti krajeve, istočno od linije, označene u
članku III., u koliko članak IV. drukčije ne od-
regjuje. Rusija provesti će čim skorije ispraštje-
nje istočno-anatolskih pokrajina, te se pobrinuti,
da se u redu predadu natrag Turskoj. Okružja
Erdehan, Kars i Batum takogjer će se bežodvla-
čno od Rusa isprazniti. Rusija neće se uplitati
u nova uregjenja ovih krajeva pogledom ma dr-
žavopravne i megjunarodnopravne prilike ovih
okružja.

ČI. V.: Rusija će provesti potpuno demobi-
lizaciju svoje vojske uključiv ovamo i novoute-
meljene vojne dijelove sadašnje vlade, Rusija će
svoje ratne brodove ili odvesti u ruske luke, te
ih tamo ostaviti, dok se sklopi općeniti mir, ili
će ih smjesta razoružati. Zatvoreno područje do
Bijeloga mora podržat će se, dok se sklopi op-
ćeniti mir. U istočnom i Crnom moru počet će
se smjesta sa odstranjepjem mina. Trgovačko je
brodarstvo u tim krajevima slobodno.

ČI. VI.: Rusija se obvezuje smjesta sklo-
piti mir sa Ukrajinom pučkom republikom i pri-
znati mirovni ugovor megju ovom državom i
vlastima četvornoga saveza. Ukrajinsko područje
smjesta će se isprazniti od ruskih četa i crvene
garde. Rusija obustavlja svaku agitaciju proti
vladi ili javnim uredbama ukrajitiske pučke re-
publike. Estomska i Livonska takogjer će se
smjesta isprazniti od ruskih četa i Crvene garde.
Estousku i Livonsku zaposjest će njemačka re-
darstvena sila, dok n. bude sigurnost zajamčena
vlastitim zemaljskim uredbama i uspostavljen
državni poredak.

Rusija će smjesta pustiti na slobodu sve
uapšene ili odvučene stanovnike Estonske i Li-
vonske. | Finska i Alandsko otočje ispraznit će
se smjesta od ruskih četa i Crvene garde, a fin-
ske luke od ruske flote, Rusija obustavlja svaku
agitaciju proti vladi ili javnim uredbama Finske:
Na Alandskom otočju podignute utvrde imaju se
smjesta odstraniti.

ČI. VII. Ugovarajuće stranke obvezuju se
poštivati političku i gospodarstvenu nezavisnost
i teritorijalnu cjelovitost Perzije i Afganistana
kao slobodnih i nezavisnih država.

ČI. VIII. Obostrani ratni sužnjevi odpuštaju
se kući.

ČI. IX. Ugovarujuće stranke odriču se me-

Evo kratkog sadržaja opere »Šaabane :
Šaaban je mladić, koji vapi za »avemturama«,
stoga bi rada u Carigrad, gdje misli steći blaga
i sreću. Njegovu ćud upozna zaručnica mu mlada
Aiše, koja ga skloni, da se bar za nju oženi, a
zatim neka slobodno krene u svijet. Tako i bude,
a tad ona pogje potajice za njim, te ga uhodi.
U Carigradu on iz početka jedva kuburi, da steče
življenje, dok se zaljubi u neku lijepu ženu ot-
menog Turčina. 1 tu se zaplete toliko, da je i-
mao izgubiti i život,» da ga ne oslobodi vijerna
mu ženica, koja ga tada povraća kući.

a

Kako rekoh, skoro svi bečki listovi sasvim
se pohvalno izrazuju o kompozitoru g. Rađegli,
i ističu da je zavidan bio njegov pokušaj, da of
prvi turske melodije i glazbene komade prestili-
zira u zapadne oblike,

Gosp. Radegli je sad 45 godina, a rodio
se u Carigradu, dočim je pripadnik općine stonj-
ske (odi. Čepikuće),

Učio je glazbu u Milanu, a zatim u Parizu,
Komponirao je već prije nekoliko talijanskih
opera, megju kojim je prvoj naslov »La Colomba«,

Na svršetku istaknuću, da se bečki listovi
sasvim laskavo izrazuju i o dirigentu pi. Stermich.
Tako Max Springer piše : »Gospodin kapelnik pi.
Stermich vodio je izvedbu vješto i u
temperamentom a znao je zanosno da
vidjelo sakrivene ljepote
da budu zahvalni takovom dirigentu,
ustežući orhestar pomaže im, da se u
tijama iskažu. Bilo bi sa željeti, da se
dirigentu povjere i teže zadaće.

H

i

E
He

i