kb “4 * i PB M O % % ti » 2 < i e : 4 GAZA ni RT Bi vo ge SES CRVE PRAVA NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 MO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU RER E PO Sr. 673. Potrebita ustanova. Proživljujemo ozbiljno i osudno doba. Potresni svjetski dogogjaji drmaju temeljima tisućugodišnjih uredaba, te preobrazuju lice zemlji. Sad se udaraju temelji novoj dobi, pak nije čuda, da narodi napinju sve svoje sile, eda osiguraju što bolje uslove srećnije budućnosti Na kocki su sada i najsvetiji interesi brvatskoga naroda, bilo vjerski i kulturni, bilo socijalni, gospodarski i politički. Ne- odgodiva je i sveta dužnost svakog pra- vog rodoljuba, hrvatskoga sina, da uloži sve svoje sile, da se lok prevratnih dogo- gjaja navrne u pravu kolotečinu; da se nagju svi mogući načini, kako da se i na- šem hrvatskom narodu obezbijedi sretna budućnost, da mu osvane dan slobode, da se ostvari njegovo tisućgođišnje državno 0. Trostruki nam jad para srce u ovim sudbondsnim časovima: 1. što nema pot- pune sloge u našem javnom političkom ži- votu. 2, što se od -nekih sasvim zapostav- lja hrvatsko ime i 3. što se već najavlja ubitačna kulturna borba. Treba svakako da raščistimo te ljute naše rane, ne bi li im lijeka i melema našli. Ma koliko se naglasivala potreba od- lučnog i jedinstvanog istupa, to ipak u na- šoj politici, nema još na žalost složnog po litičkog, rada ili daihudi jedinstvenog re. gjustranačkog sporazuma. Ko prati našu po- litiku, taj bolno opaža, kako tu glavnu ulogu igra natjecanje u političkom nadmudrivanju i u duhovitim vicevima, dok pravi narodni interesi dolaze tek na drugo mjesto, ako ne i dalje. Sada ako ikada treba da vodimo realnu politiku, a da se kanimo političkog diletan- tizma. Golema je šteta, što nije našao oda- ziva glas naših vrsnijih političara, kako da se nesporazumi izglade, već što su preuzele maha osobne i stranačke razmirice. Bečka deklaracija od 30. maja zabli- eskala je poput jakog meteora na našem kotičkom obzorju i izgledalo je, da će listom sve za njom. Ali na žalost, brzo je deset mjeseci od njezina postanka, a iz- gledi su u jedinstveni politički rad do sa- da još uvijek slabi. : zemljak kompozitor turske opere: Viktor Radeglia. Karakteristika turske glazbe, sadržaj opere »Šaaban«, nekoliko riječi o kompozitoru gosp. Radegli i dirigentu pl. Stermichu). Na 20. i 24. febrwara i ma 1. marta: ove godine davala se je pred sasvim rasprodanom kućom u oi »Volks-Oper« prva turska ko- mična opera »Saaban« u tri čina sa tekstom od Djelal Essad Bei uz njemački prevod od dr. Ri- karda Botka, a uglazbljena od našega zemljaka Viktora Radeglia pod upravom Zadranina mae- stra pl, Stermich, Sve bečke novine pohvalno se izraziše o ovom djelu, a neke izniješe, da se je auktor dr- žao staroga stila i da nije na visini vremena ob- zirom na instrumentaciju i na harmoniju, inače mu ne poriču zaslugu, što se je kao prvi odva. žio, da u formi evropske opere izrađi turske me- lodije, pokazavši pri tom neobičnu originalnu sposobnost | silno glazbeno razumijevanje. bolje uvidi neosnovanost prigovora, bilo, da se publika prenese u car : formi| kuju me samo polutone nego i trećine, četvrtine, .| nego 120 rr ALA O OL A SSA SA. Atta RR DJS PT RE pan JE oš Rat Stranka većine hrvatskog sabora, hr.; vatsko-srpska koalicija, neće muževno da govori, već se drži tajanstveno. Teško joj je, da se zamjeri Magjarima u strahu da ne izgubi vlast iz ruka. | Srbi se u hrvat- skim zemljama drže još uvijek dosta re- servirano. Iz izjava pojedinih vogja ne da- de se stalno razabrati, bili ne bili uz beč-! ku deklaraciju. Nastojanje, da se nagje most spora- zuma: izmegju bečke izjave i pravaškog pro- rama, što ga zastupaju stranka prava u agrebu i pravaši u Sarajevu, teško us- pijeva. Slovenci su upravo oduševljeni za beč- ku deklaraciju; njima se pridružuje i veći- na hrvatskog svećenstva. Ali megju samim pristašama bečke izjave počela se javljati dva smjera, dvije struje: konservativna i na- predna. Prvi umjereniji naglasuju hrvatsko dr- žavno pravo, brane hrvatsko obilježje našeg naroda, dok se napredni elementi udaljuju od prvobitnog značenja same deklaracije, te hoće da i hrvatsko ime žrtvuju jugosla- veastvu, pak počeli naviještati i kulturnu borbu, koja bi sada donijelo zlokobnih posljedica. Sve se ovo dogagja, kako neki hoće, valjda stoga, što je bečka izjava mnogima nejasna, a do sada nije imala nikakvog au- tentičnog komentara, te je svak nateže i ra- steša, kako mu ge više svigja: 1 sam klu., jugoslavenskih zastupnika u Beču u nekim se je zgodama preveć istrčao, te trijeznije elemente i ako ne od sebe sasma odalečio, a ono ipak ohladio njihovo oduševljenje. Sve ove žalosne razmirice i nesugla- sice izazivlju potrebu jednog višeg foruma, koji bi imao u tom da vodi glavnu riječ i da dava direktivu našem političkom radu. Novine su već prenijele prijedlog bra- će Slovenaca, da se ustanovi ,Narodno Vi- jeće“. Ova bi nam ustanova bila ne samo nužna i korisna, već upravo spasonosna u ovim kritičnim časovima. Tu bi imali da se nagju na okupu ne samo svi zastupnici Slovenije, Istre, Dalmacije, Banovine i Bos- ne-Hercegovine i vogje svih stranaka, već i priznati rodoljubi, koji rade za narod is narodom žive, pak najbolje poznaju nje- gove potrebe. prigodom za bečki dnevnik »Neues Wiener Jour- nal«, a koja nas radnja upoznaje lijepo sa tur- skom glazbom. Turska se glazba razlikuje bitno od naše, ona je stara tradicija, srodna sa starom istoč- njačkom, persijskom, slarogrčkom, hebrejskom glazbom isa prvim ambrozijanskim i gregorijan- skim koralima u katoličkoj crkvi, U turskoj su glaz- bi sačuvani još svježe zvukovi iz prošlih stoljeća. Turska je glazba jednoglasna. Pojam har- monije u njoj ne opstoji. Kad pjeva nekoliko pjevača skupa, svi pjevaju unissono. Takogjer nema ni pratnje u akordima ili slično, Glazbila nekoja prate pjevanje, ali ta glazbila (a to su većinom slična bubnju ili cinelama) samo davaju ritam ma jednom tonu, koji se promijenjuje u opsegu jedne oktave. Ovaj ritam i ton glazbila, koje prati pjevanje, ne treba da se podudara s glasom pjevanja, premda se kadkada i sastane s njim. Historičari, koji su ovakovu vrst više. glasnosti našli u japanskoj, kineškoj i u grčkoj glazbi, zovu je »heterofonija«. I glazbeni je sistem kod Turaka drukčiji sa glavnom ljestvicom: c, d, es, fis, g, as, h, c, dakle sa 2 prekomjerna razmaka. Budući da Turci nemađu da paze na har- moniju, stoga im je sluh mnogo oštriji nego u nas za razlikovanje pojedinih glasova, te oni razli- dapače i petine tona, tako da imaju ništa manje prijemetnih načina. Ritama kod Turaka ima mnogo, i to raz- noličnih, po prilici oko osamdeset, a ne mogu se usporediti s našim tri i četiri-četvrtinskim vre- | IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ:STOJI 20 PARA. [ A HRVATSKA CIJENA JELISTU,SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 i , o. r \ \ + PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDN ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO'PETIT RETKU 9. MARTA 1918 Zadaća bi »Narodnog Vijeća“ bila, da | ukloni sve nesuglasice i prepirke, a ute- melji podlogu skupnom, jednodušnom ra- du, da se postigne našem narodu ono, što vapi već od hiljadu godina, a što nam pri- pada i po historičnom i po narodnom pra- vu. To bi vijeće imalo nadalje da utanači, kako će se, pod kojim imenom i opsegom, te uz koje uvjete i narodne embleme obra- zovati to novo državno tijelo u našoj Monarhiji. Milo nam je, da se već radi, da dogje do ostvarenja ove ustanove, jer se nadamo, | da će se tako naći ujedno svi pravi rodo- ljuai i narodni pregaoci i da će se tako ri- ješiti izmećara i ulizica. Narodno bi Vijeće imalo rasjasniti naš položaj i spasiti, što|se spasiti dade, da nas vrtlog dogagjaja ne zanese. Naprijed dakle složno i jednodušno za slobodu i samostalnost hrvatskoga naroda! Mir s Rusijom potpisan. Kako je već poznato, mirovno je utanače- nje izmegju Rusije s jedne te centralnih vlasti Njemačke, Austro-Ugarske i Bugarske te Turske s druge strane sa svim nuzgrednim utanačenjima potpisano po obostranim delegatima. Prema slu- žbenim izvještajima, k ji su stigli iz Brest-Litov- ska, mir je utanačen u svim svojim potankim tačkama. * ZL 1. Njeisačka, Ausiro-Ugaiska, Bugarska i Turska s jedne strane, a Rusija s druge izja- vljuju, da je ratno stanje megju njima dovršeno. Odlučili smo živjeti u megjusobnom miru i pri- jateljstvu. ČI. I: Ugovarajuće stranke kaniti će se svake agitacije protiv vladinih i vojnih uredaba drugoga dijela. ČI, Il. : Područja, koja leže na zapadu od crte, utanačene megju ugovarajućim strankama, te koja su pripadala Rusiji, neće više biti po- dvrgnuta ruskom državnom suverenitetu. Utana- čena linija proizlazi iz karte, dodane mirovnom ugovoru kao bitna sastojina. Točno ustanovlje- nje linije uslijedit će po njemačko ruskom po- vjerenstvu. Za dotičaa područja ne nastaju iz njihove nekadašnje pripadnosti Rusiji nikakove obveze prema Rusiji. Rusija odriče se svakoga uplitanja u unutrašnje prilike ovih krajeva. Nje- mačka i Austro-Ugarska kane buduću sudbinu menom ili sl. Melodije nijesu kod njih a i ne mogu da budu razdijeljene u takte, jer se pje- vaju slobodnim recitiranjem kao židovsko pjeva- nje u sinagogam ili starokršćansko pjevanje u katoličkim crkvama. Takova muzika ima nešto veličanstveno i strasno u sebi. Po više tonova može da bude na jednoj slovci (što djeluje o- bično melankonično), ali nigdje se jedan ton ne repetira na više slovaka. Forma je turskih glazbenih komađa točno ustanovljena a zovu se »fasl«. Dobar muzičar mora da pozna nekoliko tih »fasl«, koji se već odavna ne stvaraju novi, Najprije intonira jedno glazbalo, zatim za- pjeva jedan glas koju ozbiljnu melodiju kao pre- ludij. Ovaj se uvod zove »laksim«. Tada slijedi »pešrem«, t. j. instrumentalni komad, sastavljen od četiri dijela u varijacijama. Zatim se nižu pje- vački komadi u sve bržem tempu (»semai«, »beste«, »šurki«, »jirik«, »keček«) a u zadnjem od tih pojave se plesači ili plesačice, te svrši obično sa orgijama. Fassl traje po prilici uru i po. Ako se fassi izvagja u crkvi, zadnji se komad izostavlja, ako pak u kafanama, tu ide u još ja- čem temperamentu. Prvi tumači islama brojili su glazbu i vino megju zabranjena uživanja. I Muhamed je slabo cijenio glazbu. Noviji učenjaci dozvoljavaju je uz ovo ograničenje ; »Pri molitvi duša pravedni- kova zalijeće se ravno u nebo, a muzika je za to, da je povrati na zemaljski svijet.« Prema tomu, w Turaka je glazba dijete zem- lje, a u nas vijesnica neba — dva potpuno ra- zličita glazbena svijeta. ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF RIM AJU SE tad ira ALO A. NŠAELRSNS DNA ad nA SANS BS ŠA al NES ANEGS SNA S NE SSS tih krajeva odrediti u sporazumku sa stanovni- štvom. ČI. IV.: Njemačka je spremna čim, se sklopi općeniti mir i provede ruska demobilizacija, isprazniti krajeve, istočno od linije, označene u članku III., u koliko članak IV. drukčije ne od- regjuje. Rusija provesti će čim skorije ispraštje- nje istočno-anatolskih pokrajina, te se pobrinuti, da se u redu predadu natrag Turskoj. Okružja Erdehan, Kars i Batum takogjer će se bežodvla- čno od Rusa isprazniti. Rusija neće se uplitati u nova uregjenja ovih krajeva pogledom ma dr- žavopravne i megjunarodnopravne prilike ovih okružja. ČI. V.: Rusija će provesti potpuno demobi- lizaciju svoje vojske uključiv ovamo i novoute- meljene vojne dijelove sadašnje vlade, Rusija će svoje ratne brodove ili odvesti u ruske luke, te ih tamo ostaviti, dok se sklopi općeniti mir, ili će ih smjesta razoružati. Zatvoreno područje do Bijeloga mora podržat će se, dok se sklopi op- ćeniti mir. U istočnom i Crnom moru počet će se smjesta sa odstranjepjem mina. Trgovačko je brodarstvo u tim krajevima slobodno. ČI. VI.: Rusija se obvezuje smjesta sklo- piti mir sa Ukrajinom pučkom republikom i pri- znati mirovni ugovor megju ovom državom i vlastima četvornoga saveza. Ukrajinsko područje smjesta će se isprazniti od ruskih četa i crvene garde. Rusija obustavlja svaku agitaciju proti vladi ili javnim uredbama ukrajitiske pučke re- publike. Estomska i Livonska takogjer će se smjesta isprazniti od ruskih četa i Crvene garde. Estousku i Livonsku zaposjest će njemačka re- darstvena sila, dok n. bude sigurnost zajamčena vlastitim zemaljskim uredbama i uspostavljen državni poredak. Rusija će smjesta pustiti na slobodu sve uapšene ili odvučene stanovnike Estonske i Li- vonske. | Finska i Alandsko otočje ispraznit će se smjesta od ruskih četa i Crvene garde, a fin- ske luke od ruske flote, Rusija obustavlja svaku agitaciju proti vladi ili javnim uredbama Finske: Na Alandskom otočju podignute utvrde imaju se smjesta odstraniti. ČI. VII. Ugovarajuće stranke obvezuju se poštivati političku i gospodarstvenu nezavisnost i teritorijalnu cjelovitost Perzije i Afganistana kao slobodnih i nezavisnih država. ČI. VIII. Obostrani ratni sužnjevi odpuštaju se kući. ČI. IX. Ugovarujuće stranke odriču se me- Evo kratkog sadržaja opere »Šaabane : Šaaban je mladić, koji vapi za »avemturama«, stoga bi rada u Carigrad, gdje misli steći blaga i sreću. Njegovu ćud upozna zaručnica mu mlada Aiše, koja ga skloni, da se bar za nju oženi, a zatim neka slobodno krene u svijet. Tako i bude, a tad ona pogje potajice za njim, te ga uhodi. U Carigradu on iz početka jedva kuburi, da steče življenje, dok se zaljubi u neku lijepu ženu ot- menog Turčina. 1 tu se zaplete toliko, da je i- mao izgubiti i život,» da ga ne oslobodi vijerna mu ženica, koja ga tada povraća kući. a Kako rekoh, skoro svi bečki listovi sasvim se pohvalno izrazuju o kompozitoru g. Rađegli, i ističu da je zavidan bio njegov pokušaj, da of prvi turske melodije i glazbene komade prestili- zira u zapadne oblike, Gosp. Radegli je sad 45 godina, a rodio se u Carigradu, dočim je pripadnik općine stonj- ske (odi. Čepikuće), Učio je glazbu u Milanu, a zatim u Parizu, Komponirao je već prije nekoliko talijanskih opera, megju kojim je prvoj naslov »La Colomba«, Na svršetku istaknuću, da se bečki listovi sasvim laskavo izrazuju i o dirigentu pi. Stermich. Tako Max Springer piše : »Gospodin kapelnik pi. Stermich vodio je izvedbu vješto i u temperamentom a znao je zanosno da vidjelo sakrivene ljepote da budu zahvalni takovom dirigentu, ustežući orhestar pomaže im, da se u tijama iskažu. Bilo bi sa željeti, da se dirigentu povjere i teže zadaće. H i E He i