str. 2.

gjusobno naknade ratnih troškova t. j. državnih
izdataka za vojevanje i naknade za ratne štete, t.j.
one štete, koja je nastala njima i njihovim pri-
padnicima u ratnim područjima uslijed vojničkih
mjera..
ČI. X. Dinlomatski i konzularni odnosi me-
gju ugovarajućim strankama s mjesta će opet
Sati aa se ratificira mirovni ugovor.

_ OI. XI. Za gospodarstvene odnose megju
vlastima četvornog saveza i Rusijom mjerodavne
su ustanove, sadržane u dodacima 2—5.

 

 

ČI. XII. Uspostava javnih i privatno pravnih
odnosa, izmjena ratnih sužnjeva i gragjanskih
interniraca, uredit ćese pojedinačnim ugovorima.

ČI. XIII. odregjuje tekste, koji su mjerodav-

 

ni kod interpretiranja ovoga mirovnoga ugovora.
ČI. XIV. Ovaj mirovni ugovor ratificira će
se, Ratifikaciona isprava izmjenit će se što prije
u Berlinu. Ruska se vlada obveznje, da će iz-
mjenu  ratifikacijonih isprava na želju jedne
od četiriju saveznih vlasti obaviti u roku od 2
tjedna. Mirovni ugovor stupa na snagu ratifi-
kacijom. ;
Uslijed toga, što je potpisan mir sa Rusi-
jom, obustavljene su vojničke kretnje u Rasiji.

 

Mir s Rumunjskom.

Dr- 3. o. mj. u sedam sati na veče je u
Buitei pu1pisan izmegju Njemačke, Austro-ugar-
ske, Bugarske i Turske s jedne strane, te Ru-
munjske s druge strane ovaj preliminarni mirov-
ni ugovor;

»Zadahuuti zajedničkom željom, da dovr-
šimo ratno stanje izmegju Njemačke, Austro-
Ugarske, Bugarske i Turske s jedne strane, te
Rumunjske s druge strane, i da opet uspostavi- |
mo mir, složili su se potpisani, i t0 : državni taj-
nik dr. pl. Kihimann, opunomoćenik Njemačke,
ministar vanjskih poslova grof Czernin opuno-
moćenik Austro-ugarske, veliki vezir Talaat paša
opunomoćenik Turske s jedne strane, te C. Ar-
gentojenu opunomoćenik Rumunjske s druge stra-
ne nakon ispitanja njihovih punomoći u tome,
da, pošto je 2. o. mj. bio otkazan ugovor o pri-
mirju, što je potpisan u Fokšanju 9. dećembra
1917., te istekao 5. ov. mj. u 12 sati u podne,
imade od 5. o. mj. počam od ponoća teći četr-
naestodnevno mirovanje oružja s otkaznim rokom
od 3 dana. Megju potpisanim postoji potpuna
sloga o tome, da se u ovom razdoblju ima sklo-
piti konačni mir, i to na podlozi ovog utanačenja.

1. Rumunjska odstupa saveznim vlastima
Dobruču do Dunava.

2. Vlasti četverosaveza brinut će se za odr-
žanje trgo puta za Rumunjsku preko Kon-
stance u Crno

 

 

 

3. S rumunjske je strane u načelu prihva-
ćeno, da se prama zahtjevu Austro-Ugarske is-
pravi granica na austro-ug.-rumunjskoj granici.

4. Isto su tako načelno odobrene odredbe
na gospodarskom polju, koje su potrebne prema
položaju.

5. Rumunjska se vlada obvezuje, da će od-
mab barem osam divizija rumunjske vojske de-
mobilizirati. Demobilizaciju će voditi zajednički
vrhovno zapovjedništvo Mackensenove job sku-
pine i rumunjska vrhovna vojna uprava. Čim se
opet uspostavi mir izmegju Rusije i Rumunjske,
demobilizirat će se i ostali sjeo rumunjske
vojske, u koliko ne budu potrebni za službu si-
gurnosti na ruskoj A

6. Rumunjske moraju odmah otići iz
područja austro-ug. monarhije, koje su zaposjele.

7. Rumunjska se vlada obvezuje, da će pre-
voz četa saveznih vlasti kroz Moldavu i Besara-
biju u Odesu svim željezničko-tehnički podupirati.

8. Rumunjska se još obvezuje, da će čas-
nike vlasti, koje se nalaze u ratu s četverosave-
zom, koji stoje u rumunjskoj službi, odmah ot-
pustiti. Ovima će se časnicima od strane vlasti
četverosnveza zajamčiti slobodna pratnja.

9. Ovaj ugovor stupa odmah na snagu, a
za potkrepu toga su opunomoćenici potpisali ovaj
ugovor i providili sa svojim pečatima.

Izdano nei puta u originalu : u Buftei na
5. marča 1918.

Sa ratišta.

 

Na talijanskom ratištu nema osobitih do- i

gogjaja.

Na istočnom ratištu austro-ug. su čete ra-
tnog maršala Bohm-Ermollia, na opetovani po-
ziv vlađe i pučanstva, tkom ovog m
ušle u Ukrajinu i unišle u Podolje u svrhu
mirne intervencije u pomoć i na obranu od na-
silništva i g og razbojništva bol b
Nowosielica-

Odjeljenja, koja pro-
diru naprijed željeznicama i važnim cestama i-

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

ugovor, obustavljene su ga strane Njemačke u
Velikoj Rusiji vojničke kretnje, Kijev je bio o-
slobogjen pomoću ukrajinskih i ruskih četa. '

a zapadnom ratištu borbena je djelatnost
u Flandriji ogorčena u pojedinim odsiečcima na
topničke bojeve. | na istočnoj obali Maase bilo
je žestoke ognjene borbe.

Naši dopisi.
Iz Stona.

(Odlazak vrijednog malostonjskog župnika.)
Oslh dana odijelio se je iz naše blizine vrijed-

 

 

ni i zauzetni Župnik Malog Stona, veleč. Don
Gjuro Krečak. Kroz deset godina svog uzornog
službovanja u našoj blizini pokazao se je pra-
vim svećenikom i rodoljubom, te i megju nama
ostavlja trajnu milu uspomenu. Don Gju:o je u
svakoj zgodi pokazivao svoj čelični Značaj, koji
ga resi, a ljubio je sve što je plemenito i uzvi-
šeno. Sijao je kršćansku slogu i ljubav megju
svoje župljane, kojim su duboko ostali urezani
u srce njegovi mudri savjeti, te će se milo sje-
ćati svog plemenitog Don Gjura. Ta ko bi oci-
jenio sve vrline i kreposti koje ga rese, kad sva“
ki njegov kret pokazuje čovjeka ozbiljna, radljiva
i zauzetna, kojemu jedino na srcu leži do-

 

 

 

bro svojih župljana. I mi smo u Stonu imali
više puta prigode, da čujemo njegove mudre pro-
povijedi, prigodom većih svečanosti u crkvi ma-
tici 1 u crkvi franjevaca. Njemu je dobra i zdra-
va knjiga uvijek uajvjernija draga. Da bolje u-
pozna naš divni hrvatski jezik, često ga je bilo
vidjeti gdje se razgovara prostim pukom iz ob-
ližnje Hercegovine, gdje je čisti izvor našega je-
zika, te je bilježio narodne mudre izreke i skup-
ljao naše narodno jezično blago. Don Gjuro iz-
vrsno pozna i muziku, pa se je marno zauzimao
za crkveno pjevanje, te njegovim odlaskom i mi
u Stonu u tome osjećamo veliku prazninu. Zna-
jući da složni rad crkve i škole može da najvi-
še djeluje na pravi odgoj našeg naroda, uvijek
je složno radio sa učiteljstvom, bio mu najbolji
prijatelj i mudri savjetnik. Uznosilo ga je pje-
vanje naše školske djece u crkvi i rado je po-
kazivao kako ga veseli zdravi napredak te naše
narodne uzdanice.

Pri njegovom odlasku iz srca mu želimo
da njegov plodonosni rad i u novom mjestu bu-
de ovjenčan ljubavlju i priznanjem svojih župljana.

 

 

Razne vijesti.

Sjednice zastupničke kuće odgogjene.

Rajhstag dovršio je prvo čitanje državnog
proračuna, koji je dodijeljen glavnom odboru.
Sjednice su odgogjene.

Promjene u višem zapovjedništvu naše ratne
mornarice.

Njegovo je Veličanstvo blagoizvoljelo staviti
podadmirala pl, Keila na Previšnju dispozi-
ciju; imenovati kapetana linijskog broda
laja Horthy de Nagybania, uz istodobno prc-
maknuće na kontreadmiraia zapovjednikom flote ;
odrediti kontreadmirala Frana pl. Holuba po-
glavicom ratnog ministarstva, pomorski odio ;
podijeliti Leopoldov red 1. razreda sa ratnom
dekoracijom uz oprost pristojba u priznanju mno-
gogodišnjeg, izvrsnog službenog djelovanja ad-
miralu Maksimilijanu Njegovanu.

Financijalna nagodba s Ugarskom.

Odbor je hrvatskog sabora održao sjednicu
i pretresao osnovu, kojom se financijalna nagod-
ba s Ugarskom produljuje od 1. ožujka 1918.
do 30 travnja 1918. bor je usvojio osnovu i
predložio je saboru.

Princ Mirko umro u Beču.

U sanatoriju »L0w« podlegao je dne 3. ov.
mj. princ Mirko krvarenju pluća. Princ, koji se
je radi teške bolesti pred dvije godine morao
skloniti u taj sanatorij, bijaše osim kratkoga bo-
ravka u Kotažkom sanatoriju trajno na liječenju
u sanatoriju »Low«.

U princ Mirko Petrović Njeguš
rodio se 1879. na Cetinju, a 1902. vjenčao se sa
Natalijom kćerkom srpskog pukovnika Aleksan-
dra Konstantinovića, koji je bio u rodu sa biv-
šim srpskim kraljem Aleksandrom Obrenovićem.
Ovaj potonji brak bio je poradi pustopačnog ži-
vota princa Mirka razvrgnut.

Učitelji oprošteni od vojničke službe.
Streffleurov vojni list javlja: Ratno ministar-

stvo oglašuje naredbom broj 19162-18, da se
mađu nesposobni za frontalnu službu učitelji dr-
žavnih, zemaljskih: i komunalnih školskih zavoda
(takogjer i dobrovoljci za vrijeme rata) koji slu-
že u zalegju, privremeno oprostiti od vojn

jeseca| službe do 15. srpnja te godine.

Srpsko ministarstvo demisljoniralo.

Havasova ci lja : Srpska je skup.
ština birala drogi predsldnika. Za ldiog kak
didata glasala su 54 na poslanika, a za kan-
didata opozicije 50, Pošto je vlada dobila samo

 

mađu nalog, da us; ve mir i red u predje-| malenu većinu 8 - je ministar
Bo Di po e a leh zrače sni Pol po enje Sva
10.000 Rusa položilo oružje. Uhvaćeno je sila Mirovna akcija Švicarske.
municije, kola i željezničkog materijala. S »Journal de Geneve« saopćuje, da kola ga
su dane čele došle u yve, Proskurov i Lip-| sina o jećo; intervenciji — Švi-
kane. Kada su zaposjednale Hotim i Kamienice | carske. lovanje će se u granicama
Podolski se dva ruska zbora i dva najstrože neutralnost! i uslijediće tek ouđa, kad
pleteli diviziona jedništva. Pri zauzeću | bude sigurnih znakova, da će biti ma svim stra-
predao se je jedan sibirski zbor i za- narua dobro primljeno.

Potra
u te još silnih ratnog m |
pušaka Domaće. vijesti.

sa

pi il ča ak O KO

 

Nakon šo jes fualjom potpisan mirovni |

 

Stota obljetnice Potra Prera-
dovića. »Zora puca bit će dana« ! Sto godina
je prošlo od kada je veliki hrvatski pjesnik Pe-
tar P;eradović ugledao svijetlo dana, U životu

Niko- | ;

ičke | borbi za narodno ujedinjenje.

 

drugih naroda vijek jedan — čas je jedan. U ži-

 

votu naroda našeg vijek ovaj — jedna je epoha,
a ime Petra Preradovića upisano je u njoj pla-
menim slovima. Na dan stogodišnjice rogjenja
velikog pjesnika sprema se glavni grad Hrvatske,
Zagreb, da ispred čitavoga naroda iskaže dužno
poštovanje neumrlom velikanu. 7

»Rod bo samo, koj' si mrtve štuje,

Na prošlosti budućnost si snuje l«

Ali ova velika kulturna slava mora da za-
talasa svu Hrvatsku i sav naš narod, sve Hrvate,
Srbe i Slovence, ic je dužnost čitavoga fiaroda
diljem svih južno slavenskih pokrajina, da se

 

ovoj velikoj narodnoj slavi aktivno pridruži. Ni
jedno naše mjesto, ni selo, ni grad, ne bi toga
dana smjelo zaostati za Zagrebom ! Zaigrajmo
složno bratsko kolo, stisnimo se brat uz brata,
i dostojno proslavimo ovaj veliki dan hrvatske
kulturne povijesti, rogjeni dan velikog Petra Pre-
radovića. Tužni su dani svanuli domovini našoj,
oblačine su se madvile nad maše narodno ob-
zorje, ali pokažimo i ovom prigodom, da nije-
smo klonuli duhom i da nam je vjera u našu na-
rodnu budućnost čvrsta i neslomiva, Na dan sto-
godišnjice rogjenja velikog hrvatskog pjesnika ,
pozivljemo sav naš narod, Hrvate, Srbe i Slo-'
vence, da cvijećem obaspe uspomenu velikog
svog sina.
»Tvojim cvijećem grob mu kiti \«

U ime »OQibora za proslavu stogodišnjice
Petra Preradovića«. Zagreb, 27. veljače 1918. —
Predsjednik : prof. Krsto Pavletić. Potpredsjed-
nici: dr. Gavro Manojlović. Intendant Guido pi.
Hreljanović. — Tajnici: prof. Ferdo Rožić, dr.
B. G. Angjelinović.

Politički sastanci. Piedsjednik ju-
goslavenskog kluba Dr. Korošec bio je prošle
subole i nedjelje u Zagrebu, gdje je održao kon-
ferenciju sa raznim strankama i zastupnicima hr-
vatskih zemalja. Nakon rasprave o općem poli-
tičkom i narodnom položaju, došlo se je do
složnog zaključka, da je nužna koacentracija svih
stranaka i grupa i da je moguća skupna narod-
na organizacija. Tako bi se imala ostvariti na-
misao 9 narodnom vijeću, koje nam je sada toli
potrebito.

Vijeće stranke prava obdržavalo
se je u Zagrebu dne 21. pr. mj. Istom je pri-
sustvovalo do 120 odličnih pristaša. Raspravljalo

 

 

 

 

se o političkoj situaciji. Predsjednikom stranke
prava izabran je per aclamationem Dr. Aleksan-
dar Horvat, a na predlog župnika Ivana Nep.
Jemeršića zbor je jednoglasno prihvatio slijede-
ću rezoluciju :

»Vijeće stranke prava izjavljuje, da je raz-
voj dogogjaja opravdao i utvrdio potrebu op-
stanka stranke prava, koja od svog postanka vo- |
juje za reaktiviranje tisućgodišnjeg prava samo-
odregjenja hrvatskog naroda u smislu programa
od god. 1894. i njegovog demokratskog duha«.

Sastanak dalmatinskih zastup.
nika i javna skupština u Zadru.
Koncem februara držali su svi narodni zastup-
nici dalmatinskoga sabora, koji se nalaze u Za-
dru, zajednički sastanak. Na tom se sastanku
viječalo o važnim pitanjima, a osobito o stano-
vištu, koje bi imali zauzeti zastupnici saborski
prema deklaraciji i radu Jugoslavenskog kluba u
Beču glede ujedinjenja i samoodregjenja našeg
naroda. I pitanje prehrane, koje svakim danom
postaje sve to ozbiljnijim za našu zemlju, uzeto
je u pretres. Zaključeno je za stvaranje konač-
nih odluka sazvati skupni sastanak svih zastup-
nika preko uskrsnih praznika. .

Prošle se pak nedjelje obdržavala u Zadru
u prostorijama Hrvatske Čitaonice javna pučka
skupština, gdje su zastupnici dali izvješće o po-
litičkom položaju našeg naroda.

Poruka hrvatskom sokolstvu.
Glavni Odbor u Zagrebu poslao je posebnu po-
ruku hrvatskim sokolovima, koju su donijele sve
naše novine, gdje im se poruča, da je hrvatskim
sokolovima mjesto u prvim redovima u radu i

 

38-godišnjica misništva. Preč. g.
Msgr. D. Karlo Budanac, vojni superior 1, razr.,
proslavio je u Mostaru svoju tridesetpetu godiš-
njicu misništva.

Odličnom prijatelju našeg grada svesrdno
čestitamo !

»Politisohe Rundsohkau“* izlazi u
Zagrebu 1. i 15. u mjesecu; godišnja cijena 28 K.
Izdavač je Dr. Dragan Šafar, odvjetnik, a odgo-
vorni urednik Oto Szlavik. Administraci

i
Hi

š
:
š

Ru:

ž
:

 

i

Br. 673

predsjednikom česke sekcije školsk g vijeća u
Pragu. Takogjer da će i upravitelj poglavarstva
u Dubrovniku savjetnik Renkin biti dodijeljen
ravnateljstvu policije u Trstu. — :

»Samostalnost«, Rikard Hapoer, no-
vinar u Osijeku, počeo je koncem veljače izda-
vati novi tjednik pod gornjim imenom. List će
biti izvanstranačka demokratska hrvatska novina
za političko gospodarstvo, trgovinu i promet, so-
cijalnu i komunalnu politiku, te pučku prosvjetu.
Izlazi svake Nedjelje. Pretplata 3 K četvrtgodišnje.

Nove banknote i kovani novac.
Javljaju iz Beča: U gospodskoj kući primljen je
zakonski predlog, da se kuje novac po 25 i 50
para i da se izdađu banknote po 5 K.

Dopust momčadi za uregjenje
gospodarskog alata. Ministarsivo je rata
otpisom 26. januara o. g. odredilo, da se na te-
melju prikazane molbe pošalju na dopust mom-
čad, za, uregjenje gospodarskog alata, i to po
zvanju kolari, bravari, kovači, limari, bačvari itd.,
i naložilo je svim zapovjednicima, da im se dade
šio dalji dopust. Eto poljodjelcima lijepe prilike,
da dopuste ovih zanatnika upotrebe, da urede i
poprave što moguće više potrebnog im alata.

Skrb za dalmatinsku mladež.
Akcija Nj. Pr. ggje. Ane grofice Attems: Ukup-
ni iznos dobrovoljnih prinosa iznaša prama zad-
njom popisu 201.438.77 kruna.

Obustavljen promet za sjever.
Uslijed ograničenja željezničkog prometa, do dalj-
nje objave obustavljen je privatni poštanski pa-
ketni promet za sjever. Dok potraje ovo ogra-
ničenje, kod pojedinih će se poštanskih ureda
smjeti predavati jedino tako zvani potrebiti i žur-
ni paketi te paketi sa kvasom i novcem, kao i
poljski poštanski paketi.

Poštanske obavjesti. Od 21. ja-
nuara 1918. dopuštene su za etapne poštanske
urede Il. razreda u austro-ugarskom upravnom
području Srbije preporučene privatne listovne
pošiljke, poštanske naputnice i brzojavke upu-
ćene vojničkim osobama.

Kod doli navedenih ureda primati će se od
vojničkih osoba za proslijegjenje preporučene
privatne listovne pošiljke i brzojavke, te je voj-
ničkim osobama dozvoljena predaja poštanskih
naputnica te uplata iznosa do 1000 K primkama
položnicama.

Kao etapni poštanski uredi Il. raz. u austro-
u arskom upravnom području Srbije smatraju se
sada: Alexandrovo, Bogatic, Grocka, Kamenica
(Kreja Valjevo), Kolari, Krupanj, Ljubovija, Lo-
znica i. S., Mlonica, Osipaonica, Priboj, (Prije-
polje) Rača i os., Ralja (Kreis. Belgrad), Raška
i S. Stepak), Ušće (Kreis Čačak), Velika Plana,
Veliko Orašje, Vucitrri, Zabrež i S.

— Sa 1. ovog m be svoju valja-
nost poštanski biljezi od. 18. 20. 28 (30 - 4
ste i dvostruke dopisnice i listovnice sa slikom
Ni. Veličanstva blagopokojnog Cara Frana Jo-
sipa I., te hitne marke (trokutna forma) te se
iste mogu kroz ovaj mjesec promijenuti sa dru-
gim poštanskim vrednotama.

Gradska kronika.

Radost. Prošlog utorka izvjesiše po gra-
du zastave na vijest o sklopljenom miru sa Rusijom.

Takogjer u četvitak popodne na zaključe-
nje mira s Rumunjskom.

imenovanja. Inžinir g. Rudolf Kurka,
Ć. k. gragjevni pristav, imenovan je revizorom
i upraviteljem mjesnog ć. k. Odsjeka za uzdr-
žavanje brzojavnih pruga III.

— Financijski koncepisti a naši sugragjani
gg. Božo Birimiša i Dr. Nikola Iveta imenovani
su financ, povjerenicima u IX. razređu čina.

Čestitamo !

Odlikovanje slavno palog do.
mobranoa. Naš sum
ritoni, izučeni mehaničar, koji je
jedanaestoj sočanskoj bitci, odi
nom kolajnom Il, stepena za
držanje pred neprijateljem. Bio
godina, pripadnik gruške 37 stri
Ovo je ponosno odlikovanje
preko naše Općine izručenu
noj majci ggli. Pavli, kojoj želimo
najboljom utjehom.

ni

|

3
i

=