Str. 2. Dogogjaji u Rusiji i u Rumunjskoj. Vrhovno je gospodarsko vijeće naredilo, da se odmah provede dekret o proglašenju ruskih državnih zajmova ništetnim, te ustanovilo pro- dajni monopol za šibice, svijeće, rižu, kavu i za drugu špecerajsku robu, koja se uvozi u Rusiju. Borbeno se raspoloženje boljševika uma- njuje uslijed upliva Leninova. Novinstvo uvigja nemogućnost, da se nastavi rat. Popušta znatno oduševljenje. Nastavlja se ispražnjenje Petrogra- da, jer pučanstvo još uvijek vjeruje, da će u grad uči njemačke čete. Uslijed opreke u mišljenju, koja se pokazala u vijeću pučkih povjerenika o pitariju rata i mira, Trockij je položio upravu ureda za izvanjske poslove. Uprava je prešla na njegova pomoćnika, emegran*a Čičerina. Državne uredbe kao i vijeće pučkih povje- renika preselilo se je iz Petrograda u Moskvu. — Brat svrgnutog ruskog cara, veliki knez Mi- hajlo Aleksandrović pušten je na slobodu. Njega je car Nikolaj, kad se je zahvalio, bio designi- rao za državnog regenta, ali je od tada bio za- tvoren u svom prebivalištu. Sovjet u Moskvi primio je s ogromnom ve- ćinom glasova ratificiranje mirovnog ugovora sa centralnim vlastima. Njemačke i austro-ugarske čete zauzele su Odesu. Po odredbama sklopljenog preliminarnog mira sa Rumunjskom, Rumunji su ispraznili ono područje Bukovine, koje su još držali zaposjed- nuto, te su naše čete unišle u grad Seret. Mi- rovni se pregovori nastavljaju, ali ne veće u dvor- cu Buftea, koji je prilično daleko od Bukarešta, već u kraljevskom dvotcu Catroceni, koji je bli- zu Bukarešta. Bezuvjetno se nužnim drži, da će do- ći do promjene na rumunjskom prijestolju. Me- gju ostalim se kandidatima na rumunjsko pri- jestolje spominje mnogo i princ Wied. Mir sa Rumunjskom imao bi biti potpisan do 25. o. mj. Naši dopisi. Iz Cavtata. . (Crkveno-nabožni koncerat.) U ovdješnjoj # Franjevačkoj Crkvi, u Nedjelju 10.0. mj. popod. obdržavao se je ovaj komcerat, prvi te vrsti u o-| vome mjestu. Istim je upravljao i sam u njemu | sudjelovao izvrsni muzicista o. Frano Jurić, s | pripada ovdješnjem samostanu, i koji je bio za- četnik koncerta i duša istog. On je naime u je- seni prošle godine utemeljio ovdi jednu »Schvla Cantorum« za crkveno pjevanje, koja se sastoji od odraslih i djece obojeg spola, pak je evo sa- da sa tim pjevačima prvi put htio stupiti u jav- nost. Koncerat se sastojao od 18 muzikalnih ko- mada, pogotovo sve klasične crkvene glazbe. Dosta je kazati, da je tu bilo kompozicija Pcrosi, Handela, Rubinsteina, Mozarta, Tartini, Hartman- na, Beethovena, Schumanna, Rossi i mnogo dru- gih. Izvedba je bila za sve komade precizna, savršena, uprav majstorska. Pjevački zbor od jedno 30 glasova, sastojao se je od učenika i učenica gori spomenutog glazbenog tečaja, a solisti su bili ggja. Wanda Alačević i g. Luko Kalačić, Ivo Stanoš i o. Jurić, koji su svi svoje partije vješto izveli. J Opće udivljenje pobudilo je koralno pje- vanje u strogom crkvenom stilu (Misa de Angelis, Svet' otajstvu, Christus factus est, itd.) izvedeno od cijelog kora. “ai I g. Raha mlagji iz Dubrovnika sudjelovao je koncertu, izvršivši na violinu praćen orguljama (otac Jurić) neke komade Fantini-a, Beethovena i Mozarta. Negesti. Takovo ponašanje prema »prijatelju« iznenadilo je Italiju. Ali i bez toga naši interesi ne mogu se spojiti sinteresima Italije, a tako- gjer i harakter ovih dvaju naroda, sasvim je o- prečan. Pa otpad ltalije i ne čini za nae nika- kav gubitak, jer sadanje doba nije više ono, kad se je sklapao trojni savez. Što Danska pristupa uz Englešku, to je sasvim prirodno, a to jer je još svježa rana zbog gubitka Schleswig-Holstein-a, a tomu nemamo se ljutiti, ako nam se tako Danska kuša osvetiti, jer se svak osvećuje, samo ako može. ' Svi ti savezi Engleške s našim susjedima i mekojim evropskim državaina, svi nam ti ne mogu da naškode, ali njen savez s Rusijom može mnogo da zaoštri naš ekonomski položaj. Ne smije nam biti svejedno, imamo li ve. liku Rusiju za prijatelja ili za neprijatelja. Sva- kako ruska štampa, poduprta od Engleza, piše u sve razdraženijem tonu proti nama, takogjer i skoro sva štampa svjetska, tako da se naši prijatelji, osobito u Evropi, mogu nabrojiti na »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Otac Jurić lijepim proslovom otvorio je ovaj prvi nabožni koncerat u Caviatu, a zatim držao predavanje o ljepoti koralnog pjevanja u crkva- ma, dočim g. A. Bratić pozdravio je prisutne u ime Cavtata i pohvalio lijepu inicijativu. Crkva je bila dupkom puna svijeta i mno- go gospode časnika iz okolice, a svi nijesu se mogli dosta nadiviti krasoti ove izabrane muzike i preciznošću izvedbe, i uzornom redu, koji je vladao i uopće preko koncerta koji je imao vrlo elitno obilježenje u svojoj vanjskoj uredbi. Ovo neka je priznanje i pohvala toliko pje- vačima, koliko priregjivačima i začetniku koncerta, a osobito guardijanu o. Krili. Dao Bog da i dru- gih sličnih užitaka budemo do brzo imati | Kako se govori, u toku su priprave za jed- nu muzikalnu-deklamatornu večer za proslavu slo godišnjice pjesnika Preradovića. To će biti po Uskrsu. Tako valja, samo naprijed ! Iz Čilipa u Konavlima.* (Odlazak veleč. Don Joza Prodana.) Ovih dana odijelio se je od nas naš nikad nezaborav- ni župnik, otac, brat i prijatelj naroda, mp. Don Jozo Prodan, poslije deset godišnjeg boravka megju nama. Deset godina bilo je nas deset ča- sova. U čovječjem životu ima časova, koji mu poput zvijezde danice u životu sjaju, a ima tuž- nih i čemernih kao pakao crni. Sretni i presret- ni čas bio je za nas, za naše mjesto baš onaj, kad je naš mili Don Jozo prvi put stupio megju nas, a mirne duše i mirna srca možemo reći, da sve vrijeme kroz ovo deset godina bili su za nas najstretniji časi, jer jedan čestiti i uzorni sve- ćenik, koji bez krike i vike s Božjim mirom i blagoslovom vrši vjerno i savjesno svoje zvanje, eto blagoslova, eto sretnih dana za ono mjesto, a takav je bio naš ljubljeni Don Jozo. Poput kakove panorame regjaju nam se is- pred očiju djela njegove nesebične ljubavi i dje- latnosti, djela, koja je kadra obaviti samo po- štena i plemenita duša, kakovu je imao Don Jozo. Pamet nam stane, a srce krvari, kad pomišljamo da ga više megju nama nema. Nijesmo znali, koga smo imali, te kao što čovjek tek onda zna- de cijeniti ljubav svoje majke, kad mu pogje za onu stranu groba, tako ćemo i mi tek onda znati ljubiti tebe Don Jozo, kako si zaslužio i teško uzdisati za tobom, kad te ne bude više megju nama, da nas u svakom času, kao najbolji otac tješiš, veseliš; savjeta nam i pomoći daješ u sva- kom našem radu. Kad bi hotili nabrojiti sve ono, što si nam učinio za naše mjesto, bilo u crkvi bilo izvan nje, na dugo bi išli, a hvale nikad izreći ne bi mogli. Ti si nas Dona Jozo toliko ljubio, toliko za nas učinio, toliko nam dobra želio, da si mo- gao, bio bi nas šarnom ddgom obukao, a naki- tio sjajnijim zvijezdama, radi česa si nam duši i srcu prirastao, kao što bršljan prirastao stancu kamenu. Da si nam tako srcu i duši prirastao, vidio si u onaj dan tvog odlaska, kad je sve, što je doći moglo, došlo u crkvu da primi tvoj blagoslov. Oprosia večera, kojoj su prisustvovali naj- vigjeniji ljudi iz svih selija, bio je znak, koliko te diko naša ljubimo i volimo. Zlatni sat sa zlatnim lancem, što ti ga je parokija darovala, to je malena oznaka prema onome, što si zaslužio. To je jedna mala uspo- mena da se sjetiš tvojih Čilipa i 24/II., a tako i dar djevojačkog društva. Kao što je dan tvog dolaska bio za nas sretan, tako je dan odlaska bio tužan i čemeran. Čije oko od hiljade naroda, koji su te barjacima do kolodvora dopratili, nije se suzom orosilo, a u zadnjem: času, kad te onaj silni narod cvijećem obasuo i pjevao ti »Ljubimo te naša diko«, čija duša nije uzdrhtala, srce od tuge krvarilo, a suza za suzom poput vrele kaplje tekla, kad si nam zadnji poljubac dao ? Putevi su Božji ne dokučivi, tješimo se, da će naše svete veze prijateljstva i ljubavi ostati i dalje čvrsti, kao tvrda morska klisura; tješi nas i znamo, du i tvoje srce krvari ništa manje nego naše, pa da nikad ljubav tvoja ne će ohladniti prama tvojim prijateljima, prama tvojim Čilipima. S Bogom, dragi Don Jozo, s Bogom milje, s Bogom diko naša! — Čilipljani, O + Ovaj dopis primismo još za pretprošli broj, ali jer već donijesmo to je ovaj čekao, pa ga na ponovnu molbu ljana sada uvrštavamo. (Ur.) Domaće vijesti. Veseli dogogjaj u kraljevskoj kući, Prošle nedjelje dne 10. ov, mj. ćesarica je i kraljica Zita porodila sina u Badenu na 10 sati i 40 časaka. Njezino se Veličanstvo nalazi posve dobro. Novorogjeni je nadvojvoda zdrav i nadasve snažan. Ovaj je radosni dogogjaj bio Iz novinarstva. | naje, da će od 15. aprila u carskoj kući u Badenu krstio se je novoro- gjeni nadvojvoda. Na kršteuju je dobio ime Karlo, Ludwig, Maria, Frano, Josef. Svečani čin obavio je kardinal knez nadbiskup dr. Piffl. Kumovi su bili bavarski kralj i kraljica. Zastupao ih je nad- vojvoda Fridrik i nadvojvotkinja Isabela. Bavar- ski će poslanik donijeti kršteni dar bavarskog vladarskog para. Novorogjeni je princ peto dijete našeg kra- ljevskog para. Prijestolonasljednik Frano, Josip, Oton rogjen je 20. novembra 1912, nadvojvot- kinja Ađelheida r. 1914, nadvojvoda Robert 1915, nadvojvoda Feliks 1916. Amnestija povodom sretnog do- gogjaja u kraljevskoj kući, Njegovo je Veličanstvo upravilo ministru pravosugja dru. vit. Schaueru ručno pismo, u kome ćesar-kralj povodom sretnog porogjaja Njezina Veličanstva očekuje prijedloge, da pomiluje sve osobe, koje su se ogriješile o kazneni zakon, a zaslužuju obzir, Konferencija o Dalmaciji. Na po- ziv »Pomorskog austrijskog društva« držao je tu skoro u Beču odjelni predstojnik austrijskog Lloy- da E'win pl. Paska konferenciju o predmetu : »Dalmacija i njezin budući gospodarski razvitak « Preporučio je, da se učini sve moguće za ekonomsko podizanje naše pokrajine, posjed koje je za Austriju od velike vrijednosti a od osobita značenja za položaj Monarh je, Zagovarao je u prvom redu izravni željez- nički spoj s Austrijom i proširenje slabe željez- ničke mreže u pokrajini, te i bolju pomorsku prometnu službu, uspostavljenjem svagdašnjih brzih pruga izmegju glavnijih gradova i pobolj- šanjem obalne plovidbe. Nadalje je zagovarao unapregjenje prometa stranaca, podignuća kupa- lišta i ljetnikovaca. Kod nas ima tako zgodnih mjesta, da se mogu takmiti sa francusko -talijan- skim primorjem, te se mnogi naši predjeli punim pravom mogu nazvati Nizzom Jadranskog mora. Treba podignuti i poljodjelstvo, uvesti kod mas i nasade cvijeća i ranog povrća i ost., veću pažnju posvetiti gojidbi duhana, lana i konoplja, onda racijonalniju gojidbu loze i masline, pak razvitak industrijalnog života. Ta gdje su dalma- tinske velike naslage ugljena, aluminija, cemen- ta i asfalta; ima i moćnih vodenih snaga, osim Krke i Cetine, što bi moglo dati do 200.000 konjskih snaga. Govornik je govorio i o našem moru, koje daje dosta soli i ribe, a bi i više kad bi se u- velo ribanje na visokom moru. Drži, da će rat mnogo doprinijeti prosvjetnom razvitku Dalma- cije i zbog toga je predložio, da se sastavi, od- bor za ekonomsko podizanje jadranskih zemalja, Konferencija je bila ilustrovana mnogim projekcijama. Geodezija slovenskog juga. U »Hr- vatskoj Njivi« počela je izlaziti rasprava dra. Bra- nimira Truhelke o goedeziji na slovenskom jugu. U prvom se dijelu opširno osvrće na zaboravlje- na i neproučena nastojanja dubrovčanina Rugjera Boškovića. Za Boškovića kaže, da je začetnik misli onih savremenih metoda promatranja i o- bragjivanja, koji karakterizuju dandanašnju prak- tičnu astronomiju i geodeziju. Bošković je sto godina prije pruskoga generala Baeyera ostvario program, kojim se u drugoj polovici devetnaes- toga stoljeća zabavila evropska i megjunarodna goedezijska usocijabija. Pisac sa žalošću ustano- vljuje kukavno stanje naše goedezijske i astro- nomske nauke, te preporuća, da se iste u Boško- vićevu spomen goje više i sustavnije, Namjesnik u Spljetu. Kako ,Dan“ doznaje, Nj. Pr. ć, k, namjesnik grof Attems namjerava se za duže vrijeme premjestiti u Spljet, te da mu je udovoljeno molbi glede ustupljenja biskupske palače. Da nije ovo u svezi sa premještajem cije- log namjesništva u Spljet, što bi bilo i oprav- dano, kao no ti u središtu Dalmacije. Za ukinuće listovne oenzure. Skoro će se dakle poboljšati poštanski saobraćaj u Dalmaciji, pak bi već biio vrijeme, da se na- pokon ukine listovna cenzura, ako ne izvan ba- rem za unutarnji promet u Dalmaciji. Cezura znatno otešćava i onako spori listovni promet u Dalmaciji, a uz to nikome nije milo, da mu drugi i treći čitaju privatne poslove, srce barem zastupnicima, da se zauzmu, kao što je i drugovdje već davno ukinuta, Amnestija u Hrvatskoj. Njegovo je Veličanstvo car i kralj Karlo oprostio kaznu, odnosno ostatak kazne i njezine pravne poslje- nice trislopedesetrojici osugjenika, koje su osu- dili kotarski sudovi radi prestupka. Meogjacri na poslu. Ovih su dana po- kupovali u Opatiji i u Lovrani magjarski kapi- talisti i magjarske banke ogromna zemljišta u (Kad| iznosu od dva milljuna krunu. Na tim će ze- mljištima izgraditi hotele i vile, Ado rade naši kapitalisti i naši novčani »Naše Jedinstvo« doz- početi izlaziti u Splje- *_ Br. 674 tu novi dnevnik na jugoslavenskom programu pod uredništvom g. V. Kisića, dosadašnjeg su radnika »Nar, Lista«, Kako javlja »Slovenac«, brzo će početi ju slavenski klub izdavati na njemačkom jeziku gla silo u revijalnom obliku. Osim toga namjer klub izdavati svoju korespondenciju u svrhu in rić o jugoslavenskim težnjama i politi uba. Uspostavljenje brze pomorsk pruge. Doznaje se, da će čim prije biti uspo- stavljena u Dalmaciji brza vožnja megju Seuj skom Rijekom i Zelenikom, pristajući u Zadru Spljetu, Korčuli i Gružu. Ova će se pruga obav ljati dva puta sedmično parobrodima »Godolio i »Salona«, ali bez ređovita itinerara. Nadamo se, da će se s ovim poboljšati do- sadašnji spori poštanski saobraćaj. Novinske nevolje. »Naše Jedinstvo« povisilo je cijenu na 44. Kr. godišnje, jer uz stare cijene da ne može dalje. — »Narodni List« ograničit će izdavanje lista samo jedvom na sed- micu, da tako zapriječi propast. Uistinu su i za novinstvo nastali crni dani. Novinski papir, koji je za vrijeme ovog rata već toliko puta posku- pio, koji novinama i tiskarama toliko brige za- daje, opet je poskupio i to ovaj put za 110%. Mi, dok samo uzmožemo, držimo još stara ci- jenu, ali molimo gg. predbrojnike, da vrše tačno i navrijeme svoju dužnost. Saohraćaj sa ratnim zaroblje. nicima. Zbog prekinuća sveza sa Rusijom vaš je poštanski saobraćaj ratnih zarobljenika za i iz Rusije i nezaposjednutih područja Ru- munjske za sada obustavljen. AKO TREBATE dobar, pouzdan a uz to ci- jen sat, preporučamo Vam, da se obratite na poznatu firmu: tvornicu satova Hanns Konrad, ć. i k dvorski liferant u Briix br. 1950 (Češka), koja će Vam firma poslati uz trugodišnje, pismeno jamstvo samo dobre, regulirane i kušane satove. Ova firma uživa najbolji glas, a izvaža u sve stane svijeta. Obilno ilu- strovani cijenik šalje se svakomu na zahtjev badava i prosto poštarine. Gradska kronika. Radost. Na vijest, da je Njezino Veli- čanstvo maša ćesarica-kraljica Zita porodila sina, sav je grad u ponedjeljak bio iskićen zastavama i sagovima. U 10 sati održan je u stolnoj crkvi svečani »Te Deum«, uz prisustvo predstavnika vojnih, autonomnih i civilnih vlastt, škola i zavoda. Zatim je slijedilo u grčko-istočnoj crkvi i u izraelskoj bogomolji. Akcija dobrotvornih maraka pri isplaćivanju trg. faktura. C. k. austrijski vojnički fond za ratne udovice i siro- čad uveo je akciju dobrotvornih maraka, koje se stavljaju ma trgovačke račune i fakture, Marke su vrlo ukusno izragjene, u posebnim kujižicama svaka vrsta, a ima ih od 50 para, 25, 20, 10, 5 i2p. Preporuča se industrijskim poduzećima, tr- govcima i obrtnicima, da bi ih upotrebljavali na svojim računima i fakturama, doprinoseći tako za rečenu plemenitu svrhu, da se što uspješnije pripomognu one tužne udovice i siročad, koji iz- gubiše svoga hranitelja na bojnom polju u vršenju svoje domovinske dužnosti. Doprinosi su za ove marke gotovo neosjetljivi, a kad se uspješno ra- šire mogu da znatno pripomognu dotični fond, za koji i po patriotičnoj dužnosti svak treba da po svojim silama doprinese. Za naručbe ovih maraka treba se obratiti roeda on Komori u Dubrovniku. Poučni sastanak u ,,Bočkoviću“ , kako je već javljeno, u prošlu nedjelju. Zanimivo je bilo, kićenim stilom predavanje konservatoriste o. Bernardina Sokola : »O glazbenom ukusu osobitim obzirom na ct- kovnu glazbu.« Gosp. predavač ističe, da ukus i ako nešto subjektivno, može ipak da bude mjerodavan, ako je opravdan. Lijepe se umjetnosti u sebi ne mi- jenjaju, objektivna je ljepota kod njih uvijek ista, b žarištu, taj je bolje uvigja, ko dalje, taj slabije, a ko je ma periferiji, taj je laik u glazbenoj struci. Odatle i različnost ukusa, a odatle i razlikovanje izmegju dobrog i pokvarenog ukusa. — Da se ocijeni ukus u glazbi, treba paziti