PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILIČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN i ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU Br. 676. Borbe na zapadu, Dok su centralne vlasti rješavale pita- nje mira na istočnoj fronti, dotle se je En- tenta kroz cijelu zimu upravo grozničavo spravljala na novu ofenzivu na zapadu. Naj- veća se je važnost davala amerikanskim če- tama, koje da danomice pridolaze na fran- cusko ratište, te se je napeto očekivalo pro- ljeće, da započnu borbe, u koje je Ententa toliko nade polagala, da se nije htjela ni baviti pitanjem mira, što su ga većkial nu- dile centralne vlasti. I prošla je zima, a baš na prvi dan proljeća započele su na zapadu strašne bor- be, ali na opće iznenagjenje ne sa strane Entente, već sa njemačke strane. Nijemci su u pripravama i ovaj put pretekli svoje neprijatelje i netom su prestale borbe na ruskoj fronti, već su započeli ofenzivu na zapadnom ratištu. Uspjesi su prvih dana borbe neočekivani: do 50 tisuća zaroblje- nika, 1000 topova i mnoštvo drugog rat- nog i živežnog materijala. Prostor, što ga je Hindenburg za zad- nje Ententine ofenzive bio napustio, opet je u sama tri dana natrag osvojen. Nje- mačke čete duboko prodiru u neprijateljske redove, probijaju bojnu crtu, osvajaju fran- cuske gradove. U borbama se odlikuje i austro-ugarsko topništvo sa svojim morse- rima, a pravo je iznenagjenje, da je Pariz bombardovan dalekosežnim topovima iz da- ljine više od stotinu kilometara, što nadi- lazi za 4.5 puta dosadanju dalekosežnost topova. . : Ovaj novi izum tehnike pobudio je pravu stravu u Engleškoj, jer tim topovi- ma mogu se sada sa francuske obale bom- bardovati i engleški gradovi Dower i Lon- don, a toga lje nije nitko očekivao niti o tom ni u snu sanjao. Tako će biti kažnjena i engleška naduvenost, te će oćutiti ratne strahote po svoj prilici i u vlastitoj kući. Strašan je poraz pretrpjela engleška vojska; računa se, da je do sada poraženo do 30 engleških divizija, te da je skršena polovina engleških četa. Francuska štampa Knjiga, koja je nazad 9 godina predvi- gjela sadašnji svjetski rat. (Nastavak, v. br. 674 i 675.) Na istoku ima Njemačka da izdrži najteži rat, jer na ovoj fronti ne radi se o borbi proti »izoliranju«, već o borbi izmegju Slavenstva i Germanstva. Rusiji pak nije žao rata, jer se tako utažuje nutarnje vrijenje. _ 99% ruskog pučanstva osvjedočeno je, da mora doći do rata izmegju Germana i Slavena. Ako se zapita Rusa, zašto je došlo do ovoga ili ne odgovara ništa ili će izreći banalnu : »Ove dvije rase treba da stupe u megju- sobni boj, jer sudbina tako hoće.« Germanima duboko je uvrije- Rusa i svih Slavena, te će, kad bukne rat, revolucionarni elementi u Rusiji, svi POJEDINI BROJ očajno piše, da će trebat više dana, dok se jurišanje neprijatelja makar i privremeno uzmogne zaustaviti, a za dugo ne može se ni pomisliti na protuofenzivu. Francuska trpi ratne strahote kao malo koja zemlja; najbolji su joj predjeli uništeni, osim što je izgubila cvijet svoje mladosti. Sa talijanske fronte opozvane su i fran- cuske i engleške pomoćne čete, te i Italiju hvata strah, jer se već i tu nagoviješta no- va ofenziva, a ko sada da je spasi ? Nema više ni Brusilovih ruskih masa, a ni En- tentine pomoći. Njemački vojskovogje izjavljuju, da je svrha ovim borbama, da izvojšte mir i na zapadu, kako su izvojštili na istočnoj fronti. Hladno njihovo računanje, vrsnost njihovih četa i poduzeća, okrunjena toli sjajnim us- pjesima, davaju dosta sigurne nade, da će u tome uspjeti. , Teško je doista slomiti moć i gordost Entente, osobito jer joj Amerika priteče u pomoć svim svojim bogatim sredstvima, ali lukavi Japan ne spava i Amerika ga se silno boji. Sve ovo moglo bi prisiliti Ententu, da se okani svojeg sna u konačnu pobjedu i da se približi utirovniti“ pregovorima, t€ da. tako prestane već ovo strašno klanje i pro- lijevanje krvi, a da osvane izmučenoj E- vropi dan mira. Dubrovačko parobrodar. nakon rata, Suvišno bi bilo isticati znamenovanje i ko- rist mora za jedan narod i zemlju. To nam naj- bolje svjedoči dubrovačka prošlost, koja je svo- ju veličinu izgradila i uzdržala samo svojom umnom trgovačkom politikom. Osim toga razni narodi i zemlje, kojima je sudbina odnijela taj izvor dobitka i blagostanja, pružaju nam prigo- du, da se o tome osvjedočimo, kada poduzimlju sve moguće načine, da dobiju izlaz na more. Dubrovačko je parobrodarstvo bilo već pri- je rata dobro razvijeno a što je najglavnije, u domaćim je društvima bio isključivo domaći ka- pital. Parobrodi su stajali većinom pod zapovjed: ništvom dubrovačkih i hrvatskih zapovjednika, pa je manifestacija domaćega poduzeća i u tom pogledu bila istaknuta. granica. Rusija ne može da baci više vojske, jer je zahvaća nesreća za nesrećom. Njemačkoj us- pije, da pobuni Finsku i ostale provincije uz istočno more, kao da i unese smutnju megju narode ruske na jugu Rusije, u Kavkazu, u Bu- garskoj i u Rumunjskoj. Samoodržanje sili Nje- mačku, da potraži Rusiji što više neprijatelja, i Turska ne će biti jedini i posljednji neprijatelj, koji će Rusiji zadati krvavih udaraca. Dok god Njemačka ima da uzdrži boj na zapadu, dotle se mora držati daleko od centruma Rusije, tim više zbog Poljaka, koji su pod Nje- mačkom. Sa svom sigurnošću u evropskom ratu pomoliće se stare nade Poljaka. Ali toga se ne treba baš vele bojati, jer budući da i ruski Po- ljaci žele oslobogjenje, stoga će se izmegju Nje- mačke i Rusije podići kao neka neutralna zona. Za dugo vremena boj na istoku za Nje. mačku je samo obrambeni boj, ali položaj se mijenja, kad Italija stupi na poprište, Francuzima će sasvim lako uspjeti, da bratski narod povuku za sobom i da ga oduševe za sveti boj, za svjetski mir. I Malija želi svjetski mir, ali budući ga je ž IZLAZI SVAKE SUBOTE PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI ŠTVU. — ZA ZAHVALE [I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI STOJI 20 PARA. 30. MARTA 1918. Rat je skučio djelatnost trgovačke moma- rice sa domaćim i stranim morima, ali se već danas bave nadležni faktori pitanjem parobro- darstva iza rata, kada će nabzavljenje svakovrsnih surcvina i životnih namirnica za pojedine zemlje biti tako ogromno, da će brodarski prostor, što ga austro-ugarska trgovačka mornarica posjeduje, biti malen, da namiri prve i najnužnije potrebe pučanstva. Netom nastupi sloboda mora i trgovine po istima, neće se moći računati na brodarski pro- stor neprijateljskih zemalja iz raznih uzroka. Trgovačke mornarice svih država a zaraće- nih ponajviše pretrpjele su ogromne gubitke od početka rata, a osobito od pooštrenog podmor- ničkog rata. Društveni parobrodi neprijateljskih a i nekih neutralnih zemalja bit će ili unajmljeni ili rekvirirani od vlada u svrhu pokrića nabava surovina za odnosne zemlje. Moramo dakle računati sa činjenicom, da ćemo dulje vremena biti pripušteni sami sebi, dočim Se promet kopnenim putem biti isto tako dulje vremena spriječen transportima vojske, koja će se vraćati kući. Dalmacija je bila uvijek maćuhinski uprav- ljana ue samo od raznih uprava i sistema, ali i za njezin trgovački-industrijalni razvitak nije se nikada ništa učinilo; ako je nešto na tome po- dručju bilo učinjeno, onda je to bilo inicijativom i žrtvama domaćega pučanstva. Toj inicijativi i žitvovauju moramo zahvaliti i napredak trgovačke močllšik. & Dutiovaška.. dskoz. zala ispjet-—6e. naša zemlja i mađalje uslijed lošega spoja sa ostalom monarhijom, a da ćemo mi biti posljed- nji, koji ćemo osjetiti blagostanje demobilizacije, ne treba sumnjati. Ali tu je naše parobrodarstvo, kojemu je namijenjena velika uloga, osobito pak od onoga časa, kada su se izvjesni krugovi po- čeli baviti sa mišlju monopoliziranja brodskoga prostora nakon rata, ako ne kao trajno sredstvo obogaćenja državnih prihoda, a ono kao prelaz- no sredstvo izjednačenja i pravedne razdiobe su- rovina — (centrala). Bude li se provelo monopoliziranje brod- skoga prostora u jednom ili drugom smjeru ili ne — ili u kojoj formi, o tome će nas u naj- kraće vrijeme izvjestiti ministarstvo za prelazno gospodarstvo, ali nema sumnje, da će u tom slu- čaju trgovački interesi i opskrba odnosne zemlje, koja raspolaže brodskim prostorom, kao što je Dalmacija — hrvatska Primorje i Istra — biti dovoljno zaštićeni. Moguće ipak jednom dogje- mo do riječi gdje se odlučuje i gdje će nas po- štivati dosljedno našoj trgovačkoj sposobnosti i jakosti. propusti ovu priliku, slabo će biti za njeno ger- manstvo, jer stvoriti od Austrije novu Švajcar- sku, nemoguće je zbog njene veličine, Stoga mora da Austrija stupi na stranu Njemačke, a obveze su joj skoro neznatne: držat će u šahu Italiju i podržavati vojsku ma svojoj istočnoj fronti, Netom je Austrija stupila uz Njemačku, otcijepi se i Australija od Eagleške, što je za ovu posljednju kobni udarac. Enugleška ne može da svlada Indiju, proti Australiji nema više vojske, a njena flota, koja je dosta zabavljena u Evropi, ne može da blo- kira australske luke. »Times« piše u to doba : »Za žaliti je, što su naše kolonije, koje smo podigli na život uz ve- like troškove i napore, upotrebile sadašnji evrop- ski rat (koji se njih ni najmanje ne tiče), da se oslobode našega vodstva, ali ne trebamo, da sto- ga klonemo. U Indiji se red po malo povraća, negdašnje njemačke kolonije Kamerun, Tago, jugozapadna i istočna Afrika sada pripadaju Ea- gleškoj njemačka Gvineja, Samara, Tako smo dobili skoro toli- ili poslije bili do- UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NE! pomorska | jedino zato, da otpremi muoge NEPRIMAJU SE Kada su se pred par godina neka malena parobrodarska društva u Dalmaciji fuzionirala te osnovala društvo »Dalmatia«, bio je to jedan ve- lik korak u našem trgovačkom životu. Danas vi- dimo, da će se naša parobrodarska društva ta- kogjer udružiti i spojiti u jedno jako trgovačko parobrodarsko društvo, koje će tako udruženo i ojačano moći odličnije i jače da istupi u svrhu zaštite svojih a i pokrajinskih trgovačkih inte- resa. Takovo udruženje jača našu snagu i ragja poštovanjem i sa strane onih, koji su vični da nas gledaju sa visoka. Da li će naši dioničari puštati na tom putu ili će to biti poticaj da se i nadalje na tom putu ustraje i dalje radi? Trgovačka je mornarica bila već prije mje- rilom ekonomske snage i trgovačke svijesti i napretka naroda i zemlje, Nakon rata bit će ovo mjerilom naše gospodarske ali i nacijonalne svijesti. Dubrovnik je počeo prednjačiti; — ta j: fuzija domaćih društava ne samo primjer shva- ćanja današnjeg i budućeg gospodarskog položaja zemlje, nego je to cd velike važnosti za ujedi- 'njenje našega kapitala i rada. Fuzijom dubr. parobrodarskih društava na- stupilo je i naravno povišenje dioničke glavnice istoga odnosno novofuzioniranog poduzeća. | u tom smjeru je ojačanje društva i priprema za velike potrebe takove budućnosti bila neopho- dno nužna, jer moramo računati sa drugim o- gromnim zahtjevima, kojima će društvo morati udovoljiti, ako neće, da ga tugjinska poduzeća polisiiu na stražu + preko ujega proglu; Nesmi+— jemo zaboraviti, da su sva veća poduzeća i banke u današnjem ratu već više puta poduzela povišenje svojih dioničkih glavnica i raznih re- servnih fondova, imajući pred očima buduće opće gospodarske prilike i zahtjeve, Naša je zemlja naravnim putem upućena na Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru i obratno. Ako je import i export za spomenute zemlje u prijašaje doba kroz naše luke bio malen, krivi smo i mi sami, jer kod nas u tom smijeru nije bilo nikakove organizacije ni inicijative, da ne spominjem loši željezničarski spoj sa tim zemljama. Možda će novo ojačano područje znati naći sred- stva i puteve, da izmegju bosansko-hercegovač- kih interesenata i naše pokrajine dogje do ne- kog užeg zbliženja i suradnje. Novo društvo mora biti spremno i na utak- micu drugih jačih društava, koji raspolažu sa ve- likim rezervama i subvencijama svoje vlade, ali dobra uprava i valjana organizacija neće im na- škoditi, jer iza rata mora nastupiti promjena u našoj trgovačkoj politici, a tu moramo nastupiti gospodarski jaki i složni, spremni da se brani- bili skoro jednoga čovjeka. Samo treba požaliti tromo vogjenje rata sa strane Francuske i Rusije kao i okolnost, što je Austrija, koja je uvijek uži- vala naše simpatije, prešla na stranu rušiteljice evropskog mira, a okrenula legja Engleškoj, koja je taj mir uvijek branila, Ali nezahvalnost je na- grada ovoga svijeta, a ta nas nezahvalnost su- sreće često u našoj povjesti«. Malo zatim piše na istom mjestu : »Kako saznajemo iz autentičnog izvora, en- gleška je vlada ponudila njemačkoj mir, & da dokrajči bratoubilački rat. Ali je Njemačka bratsku i prijateljsku ruku brutalno odbila, jer je izjavila, da smatra uvredom, što Engleška e da otšteti gubitak Kanade i Australije, zahtijeva za se afričke kolonije : Kamerun, Togo, jugozapadnu i istočnu Alriku. Za svoje posredovanje mira izmegju Nje- mačke s jedne strane i Francuske i Rusije s dru- ge, zahtijevamo samo Novu Gvineju + dočim bismo Njemačkoj dozvolili, da uzme Luxemburg. Izgleda očito, da je Nijemac slijep, jer svakomu je jasno, da će Njemačka podle- ći, eto sada naoružava se i Norveška, jer i hoće da istupi za svjetski mire. Dočim, ako se dobro progleda, ta su no veška naoružavanja sasvim drukčije naravi, ona naoružava istina mnoge parobrode, iseljenike (Slijedi) s Ameriku. sn 5 a satnija.