mo i zaštitimo pred tugjim kapitalom, koji bi voljan bio, da nas gospodarski i na moru nadvlada. Prvi je korak učinjen — ali to nije dosta. U svijetu, koji je od nas napredniji, ekonomski jači i samostalniji, postaju razni savezi i udru- ženja u svrhu zaštite staliških interesa. Zar ne bi naša domaća parobrodarska društva u dogo- voru sa ostalim dalmatinskim parobr. društvima mogla pristupiti realizaciji »pokrajinskog saveza dalm. parobrodarskih društava?« Dr. Tolentino. Budućnost Dalmacije, Profesor dr. Pavao Lamassa, Bečlija, na- pisao je u sarajevskom listu »Bosnische Post« zanimivi uvodnik o budućnosti Dalmacije, Na- glasivši, da je dunavska monarhija za pravnike prava zbirk. rariteta, megju kojima je najčudniji kuriozitet položaj Dalmacije, nastavlja doslovce : »Dalmatinci tvrde, da su oni uza sve domišljate raspre o državopravnom položaju došli na rub gospodarske propasti, budući da je Austrija Dal- maciju izrabljivala kao prekomorsku koloniju i! za zemlju nije ništa učinila. U tome imade i- stine i meistine. Dalmacija je istom mirom u »PRAVA CRVENA HRVATSKA« 2 i pol milijuna Jugoslavena. Sve ovo ih upu- ćuje, da za Rijeku traže posebne garancije. Tali- jani ma Rijeci, kojih je po Marauellijevoj tvrdnji 25.000 (u bitposti za polovinu manje), imali bi dobiti poseban ustav pod talijanskim jamstvom. Gospodarska konkurencija Rijeke i Trsta (koji nalog, da se u koliko je još moguće, otpremi gragjansko pučanstvo iz Verduna. Neprijateljsko topništvo radi takovom jakošću, da su prve li- nije razrovane i leži u crnom dimu, da su na- dasve oteščane protumjere, Bombardiranje Pariza iz dalekometnih topova. bi bio talijanski) onemogućila bi se posebnim ugovorom izmegju Italije i države Slovena, Hrvata i Srba. Povrh toga bi se carinskim i željez. ugo- vorima točno ustanovilo, koji dio zalegja spada pod gospodarsko područje Rijeke, a koji pod Trsi. U Zadru, koji bi pripadao Jugoslavenskoj državi, moralo bi se onih 15.000 Talijana (za- pravo 11.768) takogjer posebno zaštititi. Talijan- ska naselja u Dalmaciji treba da uživaju razne Ž ia s : slobodštine u školskoj obuci ina podu. hidnoka o. Pare : demo jo » osno s4 3 uodvomi prava priznala bi ltalija za razvitak Jugoslaveni- m Bio je postavljen po prilici 12 kilometara ma u pokrajini »Venezia Giulia«. Konačno lia-'| iza francuske fronte. lija želi nekoliko manjih dalmatinskih otoka, Proglas nove rumunjske vlade. koji bi s Puljem i Valonom sačinjavali »sistem | Ministar predsjednik Marghiloman upravio obrambe«. je poziv na cijelu zemlju, u kojemu označaju Havasova agencija javlja službeno : Nepri- jatelj je pucao na Pariz od 8 sati izjutra svako četvrt sata iz dalekometnih topova od 240 mili- metara. Taneta su pogodila glavni, grad i oko- licu. Po prilici deset je osoba ubijeno, a oko 15 ranjeno. Mjere za uništenje toga topa su u | tečaju. Prema zadnjim izvještajima top, koji je pu- »Slovenec« vrlo ispravno opaža, da su to! kao najpreču zadaću nove vlade, da sklopi mir samo puste aneksijonističke fraze, koje su zna- unutar dopuštenog roka na temelju preliminar- čajne jedino radi imperijalističkog duha Italije. nog mira, koji je 5. marta potpisan i koji je D.k Talijani za ono svojih sunarodnjaka na Ri-| djelomice već i proveden. U ispunjenju ove te- jeci i po Dalmaciji traže kojekakve narodne slo- | ške zadaće, moraće viada da mapne sve snage, bodštine, dotle za 400.000 Jugoslavena, koje bi | da ne bi nainetuuie žrtve preveć oslabile gospo- Campoformu u godini 1797. pripala habsburškoj kući. Ona vuče lozu iz mietačke ostavštine. Od godine 1805. do 1814. pripadala je ona Napo- leonovom kraljestvu Iliriji, Dalmatinci tvrde, da je francuski maršal Marmont u ovo devet go- dina više učinio za kulturni napredak za ni iz daleka tako nemoguće tražbine. Engleški nego li Austrija u čitavom jednom vijeku. Pripo-| jistovi doduše tvrde da je došlo do načelnog vijeda se, kako je car Frano L, kad a pohodio | megjusobnog sporazuma, ali pozitivnih dokaza zemlju i kad je ma sva pitanja, ko je ovu mi za tu nema. Jugoslavenski odbor je izjavio, da o dobru uredbu izveo, ko je posagradio ceste | nije vlastan raspravljati o budućim narodnim | i luke, uvijek dobivao odgovor: »Fratcuzi«, 44) granicama, jer da je to stvar drugih faktora. svoj suhi sarksstički način primjetio: »Schad, Sva je sreća da se u samoj ltaliji-ne zagrija- dass mit I4nger dag'blieben san«. Pisac nadalje vaju za plan novinara Mreaullia, i da iza ova- kovih ispada iredentističke mašte ne stoji slu- | govori, kako je bez ikakova smisla projekt, da Nijemci sa svojim kolonijama poplave Dalma-| z5en. pialija, Danas nije narod više nijemo bia-| go, s kojim se može po svačijoj volji trgovati. | ciju i tako tamo učvrste svoju vlast, jer je u pre bv sram lica pa e i e Jugoslaveni su pokazali da znaju što hoće, a y ra 3 : zom a pe Bye EE s prosvijetljenim narodom se od sada više ne! ma sa svakom koraku bacalo batiuu megju «e moći upravljati protiv i bez njegove volje.! Vrijedno je upamtit i to, da su Talijani na lon- | noge. Bolie je, da ta batina odleti pod noge, donskoj kovferenciji pristali na slijedeća glavna Magjarima. Pisac dakle konstatira, da je do sada. prema prekomorskoj koloniji, koja se sove Dal- načela : 1, Udruženje Slovenaca, Hrvata i Srba u jednu samosvojnu državu, 2. Italija se ovla- macija, sa strane Austrije vogjena takova gospo- šćuje na akciju za oslobogjenje austrijskih Ta- darska politika, da je ona postala oglogiana Row, koje: %e e o 2R00H popiti: mp milo lijana. 3. Narodne megje izmegju Talijana i Ju- stivo žvakanje Megjerimal goslavena uredit ć& se po narodnom priicipu, koji se smije prekršiti samo u slučaju, ako to Na ovo primjećuju zagrebačke »Novine« : Mi priznajemo, da je ovaj bečki profesor iskre-| iziskuju životni interesi kojeg susjednog naroda. Službena Italija je prema tome umjerenija, te no i otvoreno nabrojio smrtne grijehe, koji su učinjeni na Dalmaciji. (Zaplijenjeno.) Mi megju- | zacijelo uvigja da iza rata neće biti naroda, koji tim svečano protestiramo protiv toga, da nasipi milom ili silom pristao na ponovnu vivisek- uvrste u red prekomorskih kolonija, da postane- ciju svoje zemlje. mo šahofske figure spretnih igrača. Jugoslaven- sko pitanje neće riješiti na ovaj način. Dalma- tinski je problem samo jedan dio jugoslavenskog problema i zato je njegovo riješenje nemoguće bez riješenja čitavoga jugoslavenskoga problema. Polovično riješenje ostat će samo polovično i ragjat će i dalje krizama i trzavicama. Ko samo jednim okom pogleda na kartu, opazit će, da Dalmacija nema gotovo nikakove vrijednosti bez | koja nijesu dosada uregjena. : jakoga zalegja, da će njezine luke i dalje ostati C. i k. dopisni ured javlja iz Bresta Litov- mrtve, njezina trgovina upravo mizerabilna, dokle | skog na 20/3: Danas su u 4 sata u jutro para- se god ne riješi pitanje zalegja. Jadranski je firane najvažuije političke, teritorijalne i vojničke problem usko svezan sa problemom Bosne, | odredbe mirovnog ugovora s Rumunjskom. Isto Hercegovine, Hrvatske i drugih slavenskih ze- su tako parafirani pravno-politički dodatak ugo- malja, koje se oslanjaju na more i koje po svom | voru i temeljni nazori ugovora o kamenom ulju. geografskom položaju traže razvitak prema moru. O ostalim će se gospodarskim pitanjima Nekada je Dalmacija činila centrum našega po- dalje pregovarati u povjerenstvenim vijećima. litičkoga i gospodarskoga narodnoga života. Radi Kako je ugovoreno s rumunjskim izaslani- mletačke prevlasti i radi turskih navala odmicao | cima, sav će se ugovor, kad bude gotov, isto- se taj centrum sve jače od mora i pomicao se, dobno potpisati i objelodaniti. prema unutrašnjosti. Ako se i ne će možda ope- Delegatima za pregovore imenovani su na tovati ovaj tijek historije, ako i nije sugjeno Dal-, rumunjskoj strani ministar spoljašnosti Arton, maciji, da postane centrumom našega hrvatsko. general Lupescu i pukovnik Mircescu. ga narodnoga života, ono svakako stoji, da će Početak njemačke ofensive. ona biti naša žila kucavica. Ofensiva Nijemaca na zapadnoj fronti u- pravljena je najprije proti Engleza, U ranu zoru počela je artiljerija svoje djelovanje u neobičnom opsegu i već nakon nekoliko sati započela je pješadijska borba. Napadaji protezali su se na područje od Scarpe do Oisa u razmaku od 80 kilometara. Jurišne navale, kao uopće cijela o- fensiva, iznenadila je neprijatelja, i umatoč naj- žešće obrane, gdje se je borio momak protiv momka, zaposjednuta je prva linija. Sudjelovanje austro-ugarskih baterija. Holandeški listovi reproduciraju izvješća francuskih listova, koji se čude, da se austro- ugarski mužari upotrebljuju na francuskoj fronti, jer se Francuzi nijesu nadali, da će Austro.U- garska svoju artiljeriju poslati protiv Francuske. Listovi zatim opisu takvom aneksijom potpali pod Italiju, nemaju sasvim ništa ma raspoložbi. Suvišno je isticati, | da je narečeni talijanski zahtjev za Jugoslavene | neprihvatljiv, a zna se i to, da talijanski iza- slanici nijesu na londonskoj konferenciji iznijeli Razne vijesti. Mirovni pregovori s Rumunjskom. Pregovori izmegju saveznika samih i izme- gju saveznika i rumunjske vlade teku povoljno. Može se ustanoviti bitno približenje u pitanjima Talijani i Jugoslaveni. U savezu sa pregovorima talijanskih za- stupnika s »Jugoslavenskim odboiom« u Londo- nu, izdali su poznati talijanski publicisti E, Ma- ranelli i G. Salvenini brošuru pod naslovom »La Questione dell' Adriatico«, kojoj je svrha da na- gje primjeren način za sporazum sa Jugoslave- nima. Tu se zabacuje londonski ugovor od 26. travnja 1915., po kojem ltalija ne bi dobila samo Goricu, Notranjsku s Primorjem, Rijeku sa Kvar- nerom, nego i velik dio Dalmacije, pa se talijan- ski zahtjevi proširuju i na Trst, Goricu i Istru (izuzevši jedino dio koji sačinjava Volosko). Gra- nica bi išla preko Učke, »Monte Galdiers«?). Planinskog rta do Punta 'Fianone, Cres i Lošinj takogjer bi pripali Italiji. Qlede su Rijeke autori. brošure u neprilici, te izričito naglašuju, da o Orozni učinci savezničkog topništva. - Italija pripojenjem Rijeke dobila u isti mah i Francusko novinstvo javlja s fronte, da je 317.000 Jugoslavena, nastanjenih u Sušaku i op+ neprijateljska topovska paljba sada podrovals ci- ćini Volosko, Osim toga rabi riječku luku barem , jelu francusku frontu. Vojničke su oblasti izdale, Ž i i M darsku i političku moć domovine. Druga je za- daća vlađe, da provede unutarnji preporod i re- organizaciju državnog života na svim područjima. Dvije su bitne tačke programa rađa nove vlade i to potpuno riješenje agramnog pitanja i poziv širokih masa. na politički život. Iza otimačine holandijskog brodovlja. Reuterov dopisni ured javlja, da je engle- ški poslanik u Haagu pisao holandijskomu mi- | nistru izvanjskih poslova, da američke države misle, da Mholandijski brodovi, koji se sad na- laze u njihovim rukama, ne odgovaraju sasvi- jem tonaži, što su se nadale da mogu zahtije- vati po uvjetima zasnovanog općeg sporazuma. druge strane opet oni brodovi, koji se nalaze u Holandiji ili na putu u Holandiju, po svoj prilici premašuju tonažu koja je potrebita za uvoz u Holandiju i u kolonije. Ako bi se pak uvjerljivo dokazalo ententinim dižavama, da to nije tako, tad bi one pokrile eventualni manjak holandijske tonaže, čim bi im holandijska vlada saopćila tačno, koliko se tonaže nalazi u Ho- landiji. — »Wiener Zeitung« donosi: Povodom sret« noga poroda caričina na 15. o. mj. izdao je car previšnjim riješenjem amnestiju za vojničke osobe. — Njemački je car predao u mjesto zapo- vjedništva vrhovnog vojnog vodstva u Francu- skoj feldmaršalu Hindenburgu željezni križ sa zlatnim zrakama, najveći stupanj željeznog križa koji je dosada dobio samo knez Bliicher, a Lu- dendorffu veliki krst željeznog križa. — U mjesecu februaru je ratnim poduze- ćima središnjih vlasti potopljeno 680,000 bruto registarskih tona neprijateljskih trgovač. lagja. — Švedski ministar spoljnih poslova potvr- dio je, da predstoji prisilna rekvizicija švedskih brodova sa strane entente, kao i u Holandiji, — Pašić je obrazovao srpski kabinet uz učestvovanje svih dosadašnjih članova kabineta. Uzaludan je bio pokušaj, da se osnuje koalici- oni kabinet i da se uspostavi sporazum stranaka. — Pričuvna momčad amerikanske ratne mornarice preuze po zapovjedi vlade u Wasching- tonu 38 holandeških brodova. Holandeški ka- petani nijesu prosvjedovali, pošto su se više dana pripravljali na takav postupak. — U donjoj kući engleškoj izjavio je lord Cecil, da je diplomatski saobraćaj izmegju Ru- munjske i entente prekinut. — Talijanska je vlada zaplijenila sav ruski novac, koji se nalazi u talijanskim bankama, te će ovim novcem oštetiti sve one tvrdke, koje su Ruskoj nabavljali ratni materijal. — Prijašnja je ruska carica navodno upi- tala komesara, da li bi smjela da povede radi bolesti svoga sina u južne predjele, — Nalog ruskog ratnog ministra naregjuje demobilizaciju Crnomorske flote, zabranjuje sa- movlasne organizacije dijelova četa, sistem bi- ranja pretpostavljenih se ukida, vojnički se ko- miteji raspuštaju. JI — Novine iz Jassija javljaju, da će parla- menat biti raspušten i novi izbori raspisani u najkraćem vremenu. — Kako petrogradski listovi saznaju, ime- novan je Joffe komesarom za strana djela. — U Ukrajini se vode živahni bojevi iz- megju četa Sovjeta i privrženika Rade, koje po- dupiru Nijemci, — »Morgenbladet« doznaje, da će sklapa. nje mira sa Rumunjskoj prisiliti ententu da se odreče solunske fronte, — Jedan švedski list donosi, da su u Hel- singlorsu, Abu i Wiborgu obrazovane crne gar- de, koje se sastoje od zločinaca, a ubijaju po- prijeko sve gragjansko muško pučanstvo dalje od desete godine života, | dalje je poremećen brzojavni promet s južnom Finskom. Br. 676 — Iz Berlina se javlja, da je umro poznati vojnički kritičar major Morath, koji je u posljed- nje doba bio zaposlen kod »Deutsche Tages- zeitunga«. — Iz Berlina brzojavljaju 25. ov. mj.: Iz pouzdanog se vrela saznaje, da su buknuli u- stanci u Ateni, Patrassu, Pyrgosu i Korintu. Gr- čke su se čele ustručavale da pucaju na masu. Naprotiv tome su pucali Englezi i Francuzi. Bu- na je na cijelom Peloponesu. Domaće vijesti. Sastanak zastupnika. »Slovenski Narod« donosi, da će sastanku zastupnika, koji će se održati o Uskrsu u Zadru, prisustvovati i predsjednik Jugoslavenskog kluba dr. Korošec. Ministarsko povjerenstvo, Čitamo u ljubljanskim listovima, da je tamo stiglo mi- nistarsko povjerenstvo, koje ima da vodi istragu radi persekucija počinjenih protiv Slovenaca. Onamošnji listovi zamjeraju, što to povjeren- stvo dolazi tako tajnovito, da.će se mnogi moći oglasiti tek onda, kad ono ode. U Dalmaciju će doći odmah po Uskrsu. 1 Rade Gerhba. Na 19. o. mj. u Opa- tiji je umr'o umirovljeni general pješaštva Rade Gerba, u 69. godini života, rodom iz Ogulina, Bio je zapovjednik zagrebačkog domobranskog okružja, a kasnije 13. vojnog zbora. 1910. ime- novan je vlasnikom 78. pješačke pukovnije. Su- djelovao je u okupaciji Bosne i Hercegovine, Odli- kovao se i kao pisac, iznoseći u vojničkim ča- sopisima razne znanstvene radnje. | tek nedavno su izašli njegovi članci o politici Srbije -prema Monarhiji. Bio je dobar Hrvat. Vječni mu pokoj ! Odšteta nevino progonjenima. U sjednici car. vijeća 12. o. mj. prihvaćen je za- kon, po kojemu imaju pravo ma nekakovu na- građu (Vergiitung) samo oni, koji su bili preko tri mjeseca protupravno u zatvoru, odnosno im je kroz to vrijeme bila osobna sloboda oblasno ograničena, i to samo onda, ako se je prvotna sumnja kasnije oprovrgla. »Slovenski Narod« piše, da ovaj zakon neće nikoga zadovoljiti, jer 1.) zatvori i konfinacije, manje od tri mjeseca, imaju ostati neoštećeni ; 2.) i dulji zatvori i kon- finacije ostat će bez odštete, ako oblasti predlože svoja sumnjičenja, a ta sumnjičenja kasnije . ni- jesu otpala (otpasti nijesu mogla, jer u najviše slučajeva mije bilo sudbenoga postupka); i 3.) jer krivo progonjeni imaju dobiti samo nekakovu nagradu, a nikakovu odštetu. Jugoslaveni i Česi su protiv toga zakona, pa je slavenski zastupnik Benković — kako javlja »N. Fr. Presse« — pod- nio rezoluciju, u kojoj se vlada poziva, da kod zajedničke vlade uloži svoj ustavni upliv, da se iz zajedničkih srestava što prije zajamči primje- rena odšteta žrtvama. Izvanredni skuparinski dopla. tak državnim namještenicima. Jav- ljaju iz Beča, da je na osnovu zamolbe državnih namještenika austrijsko ministarstvo zaključilo, da će svima državnim namještenicima i činov- nicima, željezničarima i državnim radnicima is- platiti dne 1. apvila jednokratnu skuparinsku pri- pomoć u istoj visini kao u novembru 1917. Sve- ukupni izdatak u tu svrhu iznosiće 160 mil. K. U domu Preradovića. Čitamo u »Našem Jedinstvu«: Naš uvaženi sugragjanin i dubrovački vlastelin g. E. pl. Zamagna kada je učio u Beču, često je bio u domu Petra Prera- dovića, kao školski drug i prijatelj sina mu Du- šana. Opisuje pjesnika : bio je vanredno blag, tih, pun svakih dobrih savjeta, ali najragje mučaljiv i povučen. Živio je uredno i skromno. O povratku zaplijenjenih zvonA i odšteti koja se traži od orkava. Pokle vlada traži od crkava, kojima se povrati koje zvono, da plate troškove snimljenja i pre- voza i prenosa, zast. Prodan u interpelaciji u- pravljenoj na 14. ov. vladi dokazao je neoprav- danost takve upravne mjere, i zatražio, da drža- va preuzme na se te troškove, jer se rekvizicija zvona obavila u ratne svrhea ne u interesu od- nosnih crkava. Zahtijevao je takogjer, da država odšteti crkve za kvar nanešen pri skidanju zvona. iz novinarstva. U Sarajevu je počeo izlaziti novi srpski list »Nerodna Snaga«, Za hrvatske pomorce u Bakru. Gradsko je vijeće u Bakru odlučilo obratiti se nadležnima, da se stručni predmeti u pomorskoj akademiji u Bakru predavaju hrvatski umjesto talijanski, Takogjer da se kvalifikacija za pomor- ske oficire i kapetane obavlja