PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU RSS PRSRIS Parma Reda ŠJ RSS SARA La NSS SSR MAJ NSS SRA SEEN SERE Pad Br. 677. Govor grofa Czernina, Ministar vanjskih posala grof Czernin opet je našao prigodu dne 2 o. mj. da javno pre- govori, i to pred deputacijom beč. općin. vije- ća, buduć delegacije ni dotični odboriradi us- krsnih praznika nijesu na okupu. Ovog puta hoće da nam podade sliku sadašnjeg me- gjunarodnog političkog položaja, da infor- mira javnost o pitanju općeg mira, kao i o našoj narodnoj prehrani. Govor dižavnika, kaošto je grof Czer- nin, zaslužuje opću pažnju i od osobitog je značenja u sadašnjim prilikama. Grof Czernin uživa veliki ugled i u stranom svi- jetu pak i kod samih neprijatelja, te je sma- tran kao jedan od najvrsnijih diplomata, a znao je steći osobitih simpatija kao jedan od glavnih pobornika općeg mira, te je puno u tom smislu i poradio. On je u to- mu vjerni tumač želja i nastojanja za općim mirom našeg Vladara, koji od početka svog vladanja sve sile ulaže, e da čim prije pre- stane ovo strašno krvoproliće. U svom oduljem govoru najprije se bavi grof Czernin sa odgovorima Wilsona, te se izjavlja pripravnim, da se povede di- skusija o mirovnim pregovorima na temelju načela, koja Wilson postavlja kao bazu op- ćeg mira, i ne slaže se sa tumačenjem onih, koji u Wilsonovim poslanicima vide nasto- janje, da se izazove spor imegju Beča i Ber- lina, jer Wilson neće tražiti, da Austrija o- stavi svoga saveznika. Najznamenitiji dio Czerninova govora jest izjava, da se je francuski ministar pred- sjednik, a inače toli ratoborni Clemenceau, prije sadanje ofenzive na zapadu obratio Czerninu, da li je on pripravan upustiti se u mirovne pregovore sa Ententom. Grof se je Czernin u dogovoru sa Berlinom na to najpripravnijim iskazao, samo ako Fran- cuska neće iznositi pitanje Elzasa-Lontrin- gije. Ovaj odgovor nije zadovoljio Enten- tu, i tako je sada jasno, da je ovo pitanje glavna zapreka mirovnim pregovorima. Mirom sa Ukrajinom, velikom Rusijom i Rumunjskom, izvagja dalje grof Czernin, razbile su centralne vlasti blokadu na is- Knjiga, koja je nazad 9 godina predvi- gjela sadašnji svjetski rat. (Nastavak, v. br, 674, 675 i 676.) Dočim se u Evropi rat vodi, sad povoljno, a malo zatim nepovoljno za pojedine države (izuzev jedino Englešku, koja najbolje komade vuče za sebe), izvan Evrope sastavljaju se grupe Sl emopske države krvare u posljednjim čeno- vima megjusobno, oboze ih želja, da budu sami sebi gospodari, bez ičijega tugjega uplitanja, po O A a OL Cr O OS CL aa SA AM RA REV AL E SGi JEŽ SS Aa SEE RE ti BE Rej taj toku. Ukrajina i Rumunjska bogate su i u sadašnjim prilikama jedine žitnice Evrope, “te će svojim obilnim zalihama žita i svojim ! surovinama dovoljno opskrbljivati centralne vlasti, samo treba da se urede prevozne prilike.. Ispravci granica sa Rumunjskom ne- maju se smatrati kao aneksije tugjeg ze- mljišta, to inače pusto područje služi jedi- no u vojničke svrhe osiguranja granica. Mo- narhija će nastojnti, da dogje do prijatelj- skih susjednih odnošaja i sa Rumunjskom kao i sa Srbijom i Crnom Gorom. Sad je posao diplomacije, da popuni djelo vojske. Rumunjsku upućuje na njezinu budućnost u Besarabiju, a Srbiji i Crnoj Gori zajam- čuje njihovu samostalnost. S ovim strašnim ratom države su se do kraja istrošile, te je ministar Czernin uvjeren, da će financijalne prilike prisiliti svijet na megjunarodni kompromis o sni- ženju naoružavanja. Ministar živo želi, da državi donese častan mir, i radi, da ovaj sadašnji rat bude posljednji za trajno vrijeme. Na koncu svog govora grof Czernin upozorava na zapreke općem i trajnom mi- ru. Obara se na aneksijoniste, koji bi htje- "li da se podjattne' tupjt ttarodi i da se pri- poje tugje zemlje, što bi otešćalo opći mir a ne bi ni državu ojačalo. Ustaje i proti malodušnicima, koji bi htjeli, da se dogje do mira pod svaku cijenu. | jedni i drugi svojim nerazboritim radom samo da produ- ljuju rat. Najoštrije se zatim obara na one po- litičke vogje u Austriji, koji da očekuju re- alizovanje svojih političkih ciljeva od po- bjeda Ententa. Takovim svojim držanjem pobugjuju nadu kod neprijatelja, te ovi o- težu sa mirovnim pregovorima, jer da par- lamentarni i politički dogcgjaji kod nas da- vaju nade, da će Monarhija ubrzo ostati bez obrane. Osobitu optužbu diže protiv nekih vo- gla češkog naroda, koji da bi htjeli dovr- šiti rat pobjedom Entente i tako postići svoj cilj. Ovaj oštri istup grofa Czernina pobudio je ogorčenje kod českih zastupni- ka, te su se odmah dali, da traže razjašnje- cijela Evropa. Sve kulturne države, osobito e- vropske, uvijek su navješćivale rat na pošteni način »poput vitezova«, al Japan se o to ogri- ješio, a gnjila Evropa zbog političke slaboće, mržnje i slabog morala, bijaše preslaba, da se opriječi razbojničkom rušitelju mira. Ne samo, već je kod tako slabovijernog naroda prosjačila sklonost i prijateljstvo. A ovaj će postupak u evropskoj povijesti ostaviti za uvijek sram»otnu ljagu, koja je ljuto zavadila megju sobom En- glešku i Njemačku. Prva (Engleška) nije trebala prijateljstva i saveza poganskog naroda, a druga (Njemačka) mogla je svoje orđene dijeliti i kod kuće. U kršenju savezništva Rusija je moderni učitelj, jer ona se ne brine za savez s Francus. kom. Prema ovom savezu Rusija nije smjela di- četa sa svoje zapadne granice, ali ih je IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. RSD E SNI tii U DUBROVNIKU, 6. APRILA 1918. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI RA nja, a kadar je, da dade povoda, te se još većma zaoštri unutrnji politički konflikt. Ministar završava svoj govor apelira- jući na opću slogu i izjavlja, da je tada opći častan mir bliži, nego što šira javnost o tom i sluti. Hrana iz Ukrajine i Rumunjske. U svom govoru ministar se je vanjskih po- sala grof Czernin pozabavio podulje i pitanjem prehrane, pa je izjavio : Kao.i kod sklapanja mira s Ukrajinom i kod sklapanja mira s Rumunjskom, u prvom je redu lebdila pred očima misao, da se osigura opskrba Monarhije najnužnijim živežnim sred- stvima i drugim surovinama. Rusija kod toga nije došla u obzir, jer uslijed njezine dalekosež- nosti i desorganizacije nije nikako u stanju da sa- ma za se podmiri surovina, što su joj nužne i da ih kod sebe podijeli. Vi znate, da nam je Ukrajina zajamčila da će nam dati svoj suvišak na gospodarskim produktima. Već se u Kijevu sastalo povjerenstvo, koje je pozvano da s Ukra- jinom organizira izmjenu robe, i to povjerenstvo radi u potpunom jeku. Čim budu zaključeni pte- govori s ukrajinskom vladom o ovoj točci — a nadam se da će to brzo biti — moći će se u većem opsegu dopremati od tuda roda. S ukra- jinskom smo vladom uglavili, da količine žita, koje < pe ugovom: moraju lićerovati četvornome savezu, iznose najinanje jedan milijun tona i na- damo se da će organizacija biti u stanju, da u nekome primjerenome roku sabere i popremi ovu količinu. U ovaj su čas prema naravi stvari do- preme iz Ukrajine samo neznatne, kako omogu- ćuju dosadanje improvizacije. Do sada je u sve- mu iz Ukrajine u Austriji dopremljeno istom 30 vagona žita i mahunastih plodina,' Daljnji su prevozi na putu. U Ukrajini stoji spremljeno za otpremu u naše zalegje 600 vagona različitih ži- vežnih namirnica i ovi će se prijevozi nastaviti dok doprema bude organizovana i dok mogne redovito otpočeti u većem opsegu. Mogućnost je ovim prijevozima pružena tim, što je zaključen mir s Rumunjskom, koja nam otvara put Duna- vom i omogućuje prijevoze morem iz Odese u dunavske luke. Nadamo se, da ćemo tokom vre- mena moći provesti redovito i dalje prijevoze iz Ukrajine pretežnim dijelom ovim putem, a ma- njim dijelom željeznicama. No kod toga ne treba zaboraviti na to, da naše mnogobrojne čete, koje su sada u Ukrajini, žive od same zemlje, a to je okolnost, koja naravno našem zalegju dolazi indirektno vrlo dobro. I ako dopuštam, da su današnji dovozi iz glasi ništetnim sve akcije osim akcija, koje su u posjedu njenih saveznika — Njemačke i Austrije. Dok se Njemačka sama bori proti izolira- nju, uzdržat će se u defenzivi, ali kada joj us- pije, da uništi francuski »pohod« i da baci fran- cusku vojsku iza istočnih tvrgjava, tada će doći do velikih bitaka, pri čemu će dosta pomoći zrač- na vozila i baloni, Kad se putem ovih Njema- čka uvjeri, da ima pred sobom mnogo jačeg ne- prijatelja, tada će samo uznemtirivati neprijatelji- ma tražeći njegovu slabu stranu, dakle to će biti neka vrsta gverilskog rata. Dočim, kad se uvjeri, da je snaga s obje strane jednaka, ne će niko moći da je suspregne od otvorene bitke. : Njemačka flota ne može da se ogleda ma otvorenu moru sa engleškom i francuskom, jer UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.L AA MA i IA SSA IE EEA DAJ SM te A RJ RG PA J ENGL RAEEJEN Ru RJETARA EJ ARE JU SE nt I st At tt PSA DU ARARA Ukrajine još neznatni i da se moraju povećati, to ipak ostaje logični zaključak, da bi naš .pre- hranbeni položaj bez ovih dovoza bio znatno gori. To dvostruko dokazuje nuždu, da se sklopi mir s Ukrajinom. Iz same Rumunjske dobivamo od prošlo- godišnje žetve još preko sedamdeset hiljada tona kukuruza. Nastajna će žetva Rumunjske, koje će više u jednakim djelovima biti podijeljena iz- megju nas i Njemačke, moči donijeti monarhiji dovoz od okruglo 400.000 tona žita, mahunskih plodina i druge hrane. I ovo će se dovesti Du- navom. Osim toga nam daje Rumunjska konti- genat od 300.000 ovaca i 100,000. svinja, a taj se kontigenat ima već sada podmiriti. To će do- vesti do maloga poboljšanja naše opskrbe me- som. Kako se iz ovoga vidi, sve je učinjeno i sve će se poduzeti da se dobije sve, što se može naći iz eksploativnih područja ma istoku, koja su nam otvorena zaključkom mira. Poteškoće su sabiranja u Ukrajini danas naravno još znatne, kako se to dogagja u državi, koja još nije kon- soliđarna, koja je bila u ratu više od 3 godine dana i u kojoj je bila revolucija, koja je iz te- melja potresla državni red. Nije drukčije mo- guće. Pretpostavivši dobru volju ukrajinske vlade, o kojoj mi nesumnjamo, da ispuni obveze, na koje se ugovorom obvezala, ipak. će s pomoću naših vlastitih organizacija poći za rukom da se prebrode ove poteškoće. Nadopunjujuć na ovo moram pripomenuti da opći mir, koji će nastu- piti odmah ili, u dogledno vrijeme, neće donijeti nikakove druge već ove prednosti, šio sam .ih upravo sad naveo. Cijela Evropa trpi potrebama. danas od oskuđiće na živežnim , Svjetska je oskudica na hrani najstrašnija po- sljedica ovoga rata. Nakon općega mira će o- stale države, koje se još smama nalaze u ratu, morati same vigjeti, da moraju poboljšati svoju opskrbu živežnim namirnicama. Uslijed toga, što je umanjena tonaža, neće morem moći izjedna- čiti manjak ma živežnim srestvima u Evropi. Tako ostaju evropske žitnice Ukrajina i Ru- munjska najvažnijim opskrbnim područjem Evro- pe, a ove je grupa naših država za nafedno vri- jeme osigurala samo za sebe. Što nam mir u ovom smjeru uopće može donijeti, to smo već postigli zaključcima mira na istoku. Izjava šefa gener. štaba. »Neus Wiener Abendblatt« objelodanjuje razgovor sa šefom gen. štaba gen.-puk. Arzom, koji je izjavio : Svjetski ratni položaj je za nas tako dobar kao još nikada. Na istoku je uspo- stavljen mir. Neugašenom duhu navale saveznih četa i njihovoj žilavoj izdržljivosti u obrani pre- Engleška je već odavna povukla svoje čete iz Holandije i Belgije, da ih upotrebi u Kapskoj i Indiji, tako da se samo ograničuje na blokira- nje luka u sjevernom njemačkom moru. lrska joj se izkazala nevijerna već nekoliko puta. Pa- triotizam španjolskih i portugalskih dobrovoljaca je popustio, a pokušaji s Norveškom nijesu En- gleškoj nikako uspjeli. i Francuska je morala, da reducira broj svo jih četa na istočnoj granici, da ih pošalje u Al- žir i Tunis. Ipak usprkos svih nezgoda, Fran- cuska ostaje poštena i ne šalje Njemačkoj ni- kakvih ponuda o separatnom miru. Na njemačkoj istočnoj granici zbivaju se važni dogogjaji. Njemačka je bacila što veći broj svojih četa na tu granicu, do iri milijuna vojske. Finska i provincije oko istočnog mora bune se svaki čas, a Rus ne može da uzdrži reda, jer su tii