PRAVA

CRVENA HRVATSKA

 

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10
NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15

KO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN

ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

RSS PRSRIS Parma
Reda ŠJ RSS SARA La NSS SSR MAJ NSS SRA SEEN SERE Pad

Br. 677.

Govor grofa Czernina,

Ministar vanjskih posala grof Czernin opet
je našao prigodu dne 2 o. mj. da javno pre-
govori, i to pred deputacijom beč. općin. vije-
ća, buduć delegacije ni dotični odboriradi us-
krsnih praznika nijesu na okupu. Ovog puta
hoće da nam podade sliku sadašnjeg me-
gjunarodnog političkog položaja, da infor-
mira javnost o pitanju općeg mira, kao i
o našoj narodnoj prehrani.

Govor dižavnika, kaošto je grof Czer-
nin, zaslužuje opću pažnju i od osobitog
je značenja u sadašnjim prilikama. Grof
Czernin uživa veliki ugled i u stranom svi-
jetu pak i kod samih neprijatelja, te je sma-
tran kao jedan od najvrsnijih diplomata, a
znao je steći osobitih simpatija kao jedan
od glavnih pobornika općeg mira, te je
puno u tom smislu i poradio. On je u to-
mu vjerni tumač želja i nastojanja za općim
mirom našeg Vladara, koji od početka svog
vladanja sve sile ulaže, e da čim prije pre-
stane ovo strašno krvoproliće.

U svom oduljem govoru najprije se
bavi grof Czernin sa odgovorima Wilsona,
te se izjavlja pripravnim, da se povede di-
skusija o mirovnim pregovorima na temelju
načela, koja Wilson postavlja kao bazu op-
ćeg mira, i ne slaže se sa tumačenjem onih,
koji u Wilsonovim poslanicima vide nasto-
janje, da se izazove spor imegju Beča i Ber-
lina, jer Wilson neće tražiti, da Austrija o-
stavi svoga saveznika.

Najznamenitiji dio Czerninova govora
jest izjava, da se je francuski ministar pred-
sjednik, a inače toli ratoborni Clemenceau,
prije sadanje ofenzive na zapadu obratio
Czerninu, da li je on pripravan upustiti se
u mirovne pregovore sa Ententom. Grof
se je Czernin u dogovoru sa Berlinom na
to najpripravnijim iskazao, samo ako Fran-
cuska neće iznositi pitanje Elzasa-Lontrin-
gije. Ovaj odgovor nije zadovoljio Enten-
tu, i tako je sada jasno, da je ovo pitanje
glavna zapreka mirovnim pregovorima.

Mirom sa Ukrajinom, velikom Rusijom
i Rumunjskom, izvagja dalje grof Czernin,
razbile su centralne vlasti blokadu na is-

Knjiga, koja je nazad 9 godina predvi-
gjela sadašnji svjetski rat.

(Nastavak, v. br, 674, 675 i 676.)

Dočim se u Evropi rat vodi, sad povoljno,
a malo zatim nepovoljno za pojedine države
(izuzev jedino Englešku, koja najbolje komade
vuče za sebe), izvan Evrope sastavljaju se grupe

Sl emopske države krvare u posljednjim čeno-
vima megjusobno, oboze ih želja, da budu sami
sebi gospodari, bez ičijega tugjega uplitanja, po

O A a OL Cr O OS CL aa SA AM
RA REV AL E SGi JEŽ SS Aa SEE RE ti BE

Rej taj

toku. Ukrajina i Rumunjska bogate su i u

sadašnjim prilikama jedine žitnice Evrope,

“te će svojim obilnim zalihama žita i svojim
! surovinama dovoljno opskrbljivati centralne
vlasti, samo treba da se urede prevozne
prilike..

Ispravci granica sa Rumunjskom ne-
maju se smatrati kao aneksije tugjeg ze-
mljišta, to inače pusto područje služi jedi-
no u vojničke svrhe osiguranja granica. Mo-
narhija će nastojnti, da dogje do prijatelj-
skih susjednih odnošaja i sa Rumunjskom
kao i sa Srbijom i Crnom Gorom. Sad je
posao diplomacije, da popuni djelo vojske.
Rumunjsku upućuje na njezinu budućnost
u Besarabiju, a Srbiji i Crnoj Gori zajam-
čuje njihovu samostalnost.

S ovim strašnim ratom države su se
do kraja istrošile, te je ministar Czernin
uvjeren, da će financijalne prilike prisiliti
svijet na megjunarodni kompromis o sni-
ženju naoružavanja. Ministar živo želi, da
državi donese častan mir, i radi, da ovaj
sadašnji rat bude posljednji za trajno vrijeme.

Na koncu svog govora grof Czernin
upozorava na zapreke općem i trajnom mi-
ru. Obara se na aneksijoniste, koji bi htje-
"li da se podjattne' tupjt ttarodi i da se pri-
poje tugje zemlje, što bi otešćalo opći mir
a ne bi ni državu ojačalo. Ustaje i proti
malodušnicima, koji bi htjeli, da se dogje
do mira pod svaku cijenu. | jedni i drugi
svojim nerazboritim radom samo da produ-
ljuju rat.

Najoštrije se zatim obara na one po-
litičke vogje u Austriji, koji da očekuju re-
alizovanje svojih političkih ciljeva od po-
bjeda Ententa. Takovim svojim držanjem
pobugjuju nadu kod neprijatelja, te ovi o-
težu sa mirovnim pregovorima, jer da par-
lamentarni i politički dogcgjaji kod nas da-
vaju nade, da će Monarhija ubrzo ostati
bez obrane.

Osobitu optužbu diže protiv nekih vo-
gla češkog naroda, koji da bi htjeli dovr-
šiti rat pobjedom Entente i tako postići
svoj cilj. Ovaj oštri istup grofa Czernina
pobudio je ogorčenje kod českih zastupni-
ka, te su se odmah dali, da traže razjašnje-

cijela Evropa. Sve kulturne države, osobito e-
vropske, uvijek su navješćivale rat na pošteni
način »poput vitezova«, al Japan se o to ogri-
ješio, a gnjila Evropa zbog političke slaboće,
mržnje i slabog morala, bijaše preslaba, da se
opriječi razbojničkom rušitelju mira. Ne samo,
već je kod tako slabovijernog naroda prosjačila
sklonost i prijateljstvo. A ovaj će postupak u
evropskoj povijesti ostaviti za uvijek sram»otnu
ljagu, koja je ljuto zavadila megju sobom En-
glešku i Njemačku. Prva (Engleška) nije trebala
prijateljstva i saveza poganskog naroda, a druga
(Njemačka) mogla je svoje orđene dijeliti i
kod kuće.

U kršenju savezništva Rusija je moderni
učitelj, jer ona se ne brine za savez s Francus.
kom. Prema ovom savezu Rusija nije smjela di-
četa sa svoje zapadne granice, ali ih je

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

RSD E SNI
tii

U DUBROVNIKU, 6. APRILA 1918.

 

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI
ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI

RA

nja, a kadar je, da dade povoda, te se još
većma zaoštri unutrnji politički konflikt.

Ministar završava svoj govor apelira-
jući na opću slogu i izjavlja, da je tada
opći častan mir bliži, nego što šira javnost
o tom i sluti.

 

Hrana iz Ukrajine i Rumunjske.

U svom govoru ministar se je vanjskih po-
sala grof Czernin pozabavio podulje i pitanjem
prehrane, pa je izjavio :

Kao.i kod sklapanja mira s Ukrajinom i
kod sklapanja mira s Rumunjskom, u prvom je
redu lebdila pred očima misao, da se osigura
opskrba Monarhije najnužnijim živežnim sred-
stvima i drugim surovinama. Rusija kod toga
nije došla u obzir, jer uslijed njezine dalekosež-
nosti i desorganizacije nije nikako u stanju da sa-
ma za se podmiri surovina, što su joj nužne i

da ih kod sebe podijeli. Vi znate, da nam je

Ukrajina zajamčila da će nam dati svoj suvišak
na gospodarskim produktima. Već se u Kijevu
sastalo povjerenstvo, koje je pozvano da s Ukra-
jinom organizira izmjenu robe, i to povjerenstvo
radi u potpunom jeku. Čim budu zaključeni pte-
govori s ukrajinskom vladom o ovoj točci — a
nadam se da će to brzo biti — moći će se u
većem opsegu dopremati od tuda roda. S ukra-
jinskom smo vladom uglavili, da količine žita,
koje < pe ugovom: moraju lićerovati četvornome
savezu, iznose najinanje jedan milijun tona i na-
damo se da će organizacija biti u stanju, da u
nekome primjerenome roku sabere i popremi ovu
količinu. U ovaj su čas prema naravi stvari do-
preme iz Ukrajine samo neznatne, kako omogu-
ćuju dosadanje improvizacije. Do sada je u sve-
mu iz Ukrajine u Austriji dopremljeno istom 30
vagona žita i mahunastih plodina,' Daljnji su
prevozi na putu. U Ukrajini stoji spremljeno za
otpremu u naše zalegje 600 vagona različitih ži-
vežnih namirnica i ovi će se prijevozi nastaviti
dok doprema bude organizovana i dok mogne
redovito otpočeti u većem opsegu. Mogućnost je
ovim prijevozima pružena tim, što je zaključen
mir s Rumunjskom, koja nam otvara put Duna-
vom i omogućuje prijevoze morem iz Odese u
dunavske luke. Nadamo se, da ćemo tokom vre-
mena moći provesti redovito i dalje prijevoze iz
Ukrajine pretežnim dijelom ovim putem, a ma-
njim dijelom željeznicama. No kod toga ne treba
zaboraviti na to, da naše mnogobrojne čete, koje
su sada u Ukrajini, žive od same zemlje, a to
je okolnost, koja naravno našem zalegju dolazi
indirektno vrlo dobro.

I ako dopuštam, da su današnji dovozi iz

glasi ništetnim sve akcije osim akcija, koje
su u posjedu njenih saveznika — Njemačke i
Austrije.

Dok se Njemačka sama bori proti izolira-
nju, uzdržat će se u defenzivi, ali kada joj us-
pije, da uništi francuski »pohod« i da baci fran-
cusku vojsku iza istočnih tvrgjava, tada će doći
do velikih bitaka, pri čemu će dosta pomoći zrač-
na vozila i baloni, Kad se putem ovih Njema-
čka uvjeri, da ima pred sobom mnogo jačeg ne-
prijatelja, tada će samo uznemtirivati neprijatelji-
ma tražeći njegovu slabu stranu, dakle to će
biti neka vrsta gverilskog rata. Dočim, kad se
uvjeri, da je snaga s obje strane jednaka,
ne će niko moći da je suspregne od otvorene

bitke. :
Njemačka flota ne može da se ogleda ma
otvorenu moru sa engleškom i francuskom, jer

UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.L

AA MA i IA SSA IE EEA DAJ SM
te A RJ RG PA J ENGL RAEEJEN Ru RJETARA EJ ARE

 

JU SE

nt I st At tt PSA DU
ARARA

Ukrajine još neznatni i da se moraju povećati,
to ipak ostaje logični zaključak, da bi naš .pre-
hranbeni položaj bez ovih dovoza bio znatno
gori. To dvostruko dokazuje nuždu, da se sklopi
mir s Ukrajinom.

Iz same Rumunjske dobivamo od prošlo-
godišnje žetve još preko sedamdeset hiljada tona
kukuruza. Nastajna će žetva Rumunjske, koje će
više u jednakim djelovima biti podijeljena iz-
megju nas i Njemačke, moči donijeti monarhiji
dovoz od okruglo 400.000 tona žita, mahunskih
plodina i druge hrane. I ovo će se dovesti Du-
navom. Osim toga nam daje Rumunjska konti-
genat od 300.000 ovaca i 100,000. svinja, a taj
se kontigenat ima već sada podmiriti. To će do-
vesti do maloga poboljšanja naše opskrbe me-
som. Kako se iz ovoga vidi, sve je učinjeno i
sve će se poduzeti da se dobije sve, što se može
naći iz eksploativnih područja ma istoku, koja
su nam otvorena zaključkom mira. Poteškoće su
sabiranja u Ukrajini danas naravno još znatne,
kako se to dogagja u državi, koja još nije kon-
soliđarna, koja je bila u ratu više od 3 godine
dana i u kojoj je bila revolucija, koja je iz te-
melja potresla državni red. Nije drukčije mo-
guće. Pretpostavivši dobru volju ukrajinske vlade,
o kojoj mi nesumnjamo, da ispuni obveze, na
koje se ugovorom obvezala, ipak. će s pomoću
naših vlastitih organizacija poći za rukom da se
prebrode ove poteškoće. Nadopunjujuć na ovo
moram pripomenuti da opći mir, koji će nastu-
piti odmah ili, u dogledno vrijeme, neće donijeti
nikakove druge već ove prednosti, šio

sam .ih upravo sad naveo. Cijela Evropa trpi
potrebama.

danas od oskuđiće na živežnim ,
Svjetska je oskudica na hrani najstrašnija po-
sljedica ovoga rata. Nakon općega mira će o-
stale države, koje se još smama nalaze u ratu,
morati same vigjeti, da moraju poboljšati svoju
opskrbu živežnim namirnicama. Uslijed toga, što
je umanjena tonaža, neće morem moći izjedna-
čiti manjak ma živežnim srestvima u Evropi.
Tako ostaju evropske žitnice Ukrajina i Ru-
munjska najvažnijim opskrbnim područjem Evro-
pe, a ove je grupa naših država za nafedno vri-

jeme osigurala samo za sebe. Što nam mir u

ovom smjeru uopće može donijeti, to smo već
postigli zaključcima mira na istoku.

 

Izjava šefa gener. štaba.

»Neus Wiener Abendblatt« objelodanjuje
razgovor sa šefom gen. štaba gen.-puk. Arzom,
koji je izjavio : Svjetski ratni položaj je za nas
tako dobar kao još nikada. Na istoku je uspo-
stavljen mir. Neugašenom duhu navale saveznih
četa i njihovoj žilavoj izdržljivosti u obrani pre-

Engleška je već odavna povukla svoje čete
iz Holandije i Belgije, da ih upotrebi u Kapskoj
i Indiji, tako da se samo ograničuje na blokira-
nje luka u sjevernom njemačkom moru. lrska
joj se izkazala nevijerna već nekoliko puta. Pa-
triotizam španjolskih i portugalskih dobrovoljaca
je popustio, a pokušaji s Norveškom nijesu En-
gleškoj nikako uspjeli. i

Francuska je morala, da reducira broj svo
jih četa na istočnoj granici, da ih pošalje u Al-
žir i Tunis. Ipak usprkos svih nezgoda, Fran-
cuska ostaje poštena i ne šalje Njemačkoj ni-
kakvih ponuda o separatnom miru.

Na njemačkoj istočnoj granici zbivaju se
važni dogogjaji. Njemačka je bacila što veći broj
svojih četa na tu granicu, do iri milijuna vojske.
Finska i provincije oko istočnog mora bune se
svaki čas, a Rus ne može da uzdrži reda, jer su

tii