CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Političke debate. Govor ministra vanjskih posala grofa Czernina od 2. o. mj., što smo ga prošli put rekapitulirali, izazvao je, kako je bilo i očekivati, pravu buru u svim političkim krugovima koli domaćim, toli inostranim. Cijela štampa kao neprijateljska tako i neu- tralna s njim se na dugo bavi, te je po- stao predmetom najrazličitijih diskusija. Radi tog govora počela je ispoljavati i kombina- cija, da će grof Czernin dati ostavku, što se sa mjerodavne strane opet dementuje. Osim njemačkih i magjarskih' novina sva je štampa u Monarhiji uzbugjena proti ministru, što je pohvalio poimence samo Nijemce i Magjare, kao da i drugi narodi nijesu doprinijeli za državu i u ovom ratu ogromnih žrtava u krvi i u novcu. Najvećma su ogorčeni Česi, što se je grof Czernin nabacio na neke političke vo- gje njihovog naroda objedom veleizdajstva. Cijeli se česki narod izjavljuje složnim i so- lidarnim sa svojim zastupnicima, te obara tvrdnju grofa Czernina, da česki narod ni- je sporazuman sa radom svojih političara porukom, nek slobodno raspusti parlamenat i ureče nove izbore, pak će čuti, kakav će "mu odgovor dati česki narod. I hrvatsko novinstvo, kao i ono osta- lih Slavena u Monarhiji, ne može da bude zadovoljno sa govorom ministra vanjskih iposala, jer zar Hrvali nijesu ni toliko za- služili, da im ministar -prizna njihova juna- čka djela, o kojima će Karpati, Soča i ina bojišta s udivljenjem govoriti dok bude vijeka i svijeta. Predsjednik zastupničkog kluba južnih Slavena Dr. Korošec poslao je českom klu- bu brzojavku, u kojoj izriče solidarnost svo- ju i svojih drugova sa zastupnicima českog naroda. Tako se je izjalovio pokušaj grofa Czernina, ako je mislio, da sa svojim ispa- dima unese razdor i neslogu bilo izmegju českog naroda i njegovih zastupnika, bilo izmegju česke sveze i kluba južnih Slavena. Značajno:je, da i neki njemački listo- vi osugjuju pristranost grofa Czernina. za Nijemce i Magjare, te se u čudu pitaju, kamo vodi ovakova politika i koliko oja- čava solidarnu ideju naroda u Austriji. Knjiga, koja je nazad 9 godina predvi- glela sadašnji svjetski rat. (Nastavak, v. br, 674, 675, 676 i 677.) Što čine Španjolska i Portugal u evropskom PRAVA IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. CRVENA HRVATSKA PRETPLATA 1:OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NET U DUBROVNIKU, 13. APRILA 1918. U stranoj pak štampi najvećma je in- teresa pobudila izjava grofa Czernina, da mu se je prije sadanje ofenzive na zapadu obratio francuski ministar Clemenceau s upitom, da li je pripravan stupiti u mirov- ne pregovore. Ententa se je rad ovoga strašno uzvrpoljila, a radikalni elementi u Francuskoj zovu ministra predsjednika na strogu odgovornost. Clemenceau se je našao u ne maloj neprilici i najprije je izjavio, da grof Czer- nin laže, a obećao da će kasnije dati po- tanje obrazloženje cijele te afere. Sad su započele razne izjave austrijske i francuske vlade, iz kojih se doznaje, da je izmegju francuskih i austrijskih pouzdanika u Švaj- carskoj zbilja dolazilo do takovih pokušaja. Pitanje se je mirovnih pregovora na žalost i ovaj put izjalovilo, a Ententa bi hotjela na svaki način, da zbaci sa sebe odgovornost za dalnje prolijevanje krvi, i ako je očito, da nikad nije htjela da pri- hvati mirovnih ponuda, koje su više puta iznosile centralne vlasti. Ententa nadalje nastoji, da i ovu upa- dicu izrabi, kako bi u svojim zemljama uzdržala još jači otpor proti miru, te kod »svojih naroda pobudila još ratoborniji duh. I ,miroljubivi“ Wilson regbi da je počeo plovit ratobornom strujom, tako da su iz- gledi u opći mir još uvijek na žalost veo- ma daleko. Wilsonov govor. Kod proslave prve obljetnice što su Ujedi- njene Države ušle u rat, te kod otvora kampanje za treći zajam slobode držao je predsjednik Wil- son u Baltimoreu govor, u kojem se sjetio na tu obljetnicu i rekao: Danas je godišnjica što smo prihvatili izazov Njemačke na borbu za naše pravo da živimo slobodno, da budemo slobodni, te za jednako pravo naroda čitavoga svijeta. Znamo da nam rat nalaže najteže žrtve, znamo da će nam rat najbolje muževe oteti i — ako ustreba — sve što imamo, Nijesam došao da vam govorim o potrebi zajma, nego da vam da- dem živahniju predodžbu onih svrha kojima ima da služi, Uzroci ovoga najvećega rata i svega što o njem zavisi leže sad razgovjetnije pred nama nego li prije, Ujedinjene Države mogu sada biti sigurnije nego li ikada, da njihova sudbina zavisi o njemu, a ako se rat izgubi da će njihov položaj kao veliki narod biti izgubljen kao i njihova misija u svijetu. Zovem za svje- ali se to vrelo brzo zatvori, Francuska me daje ništa, Španjolska i Portugal nemaju novaca, Au- strija nešto malo, a o Rusiji, Turskoj i Italiji ne ću ni da govorim. Švedska i Norveška uzajmlju- ju, ali je to sasvim malo. Amerika dava svijem, a kasnije i Australija, možda i Japan. Stoga Nje- mačka, a i ostale zemlje, zalažu svoje otoke. Danas (1909) ima Njemačka 4 milijarde duga, uz kamate od 300.000 maraka; nakon rata imaće barem 12 milijarda, za koje se hoće jedna milijarda kamata, jer u to doba nijesu mnogo traženi državni papiri uz 8% kamata, I više bi se napravilo duga, kad bi se samo našlo, ko bi dao novaca. Kako Njemačkoj, tako doke svoje sugragjane, da u nijednoj fazi ovoga strašnoga rata nijesmo u svom sudu pretjerivali nazore Njemačke. Na očigled dogagjaja, — koji imaju tako duboki utjecaj na sudbinu čovječan- stva na čitavom svijetu, stidio bi se poslužiti krutim riječima ili izrazima mržnje ili osvete. Kušali smo, ne bi li doznali iz riječi njezinih vlastitih govornika nakane, za kojima Njemačka ide u ovome ratu, te prema njima isto tako otvoreno postupati, kao što želite, da postupamo prema vama. Ja sam ideale i nakane Amerike otkrio bez upotrebe fraza i bez primisanja, te pozvao neprijatelje neka i oni progovore isto tako otvoreno za čim idu. Oni su u posve razgovjet- nim izrazima odgovorili te izjavili da ne traže pravednost nego gospodstvo i bezuvjetnu pro- veđbu svoje volje. Nijemci nijesu odgovorili po svojim državnicima, nego po svojim vojničkim vogjama, koji zaista vladaju Njemačkom. U Uje- dinjenim Drževama mora se razumjeti što su učinili u Rusiji, Finskoj, Ukrajini i Rumunjskoj, a Amerika ima pravo uzeti, da bi na zapađsoj fronti to isto učinili, kad ne bi proti njoj stajale vojske, koje ne mogu svladati niti njene bez- brojne divizije, Kada Nijemci čim osjete da je taj otpor nepredobitan, postave povoljne i pra- vedne uvjete pogledom na Belgiju, Francusku i Italiju, zar bi onda mogli Američane prekoravati kad bi odatle povukli zaključak, da sve čine sa- mo za to, da neprijatelju puste slobodne ruke u Rusiji i na Istoku ? Nakarla neprijatelja da je bez dvojbe ta, svojoj volji i svojoj taštini pod- vrći sve slavenske narode, sve prvotne ciljeve naroda ma balkanskom poluotoku i sve zemlje kojima vlađa Turska i kojima tako loše upravlja. Sagrađiti svjetsko carstvo nasilja, lakomosti i tr- govačke premoći, koje bi za Američane bilo isto tako neprijateljsko kao i za Evropu, te koje bi na koncu svladalo Perziju, Indiju i narode dale- kog Istoka. Wilson završi: Što dakle da učinimo? Što se mene tiče, bio bi i sada jošte spreman govoriti o pravednom i poštenom miru i u svako doba, kad se iskreno želi, o miru, u kome je jednako dobro i jakim i slabim, ali kada sam predložio takav mir, dogje odgovor od njemačkoga zapovjednika u Rusiji, a ja nijesam zlo razumio znamenovanje toga odgovora. Prihvatio sam izaziv, a znadem, da ga prihvaćate i vi. Cijeli svijet neka znade da ga prihvaćate. Njemačka je još jednom rekla, da samo vlast ima da o tome odluči, ima li da zavlada pravedan mir megju ljudima, te da li pravo, kako ga shvaća Amerika, ima da odlučuje sudbinom čovječanstva ili vr- hovno' gospostvo, kako ga shvaća Njemačka. Mi za to možemo dati samo jedan odgovor: Sila, sila do skrajnosti, sila bez mjere i granica, prava ona slavna sila, koja će zakon svijeta opet staviti u njegova prava, te baciti u prah svako sebično vrhovno gospodstvo ! Francuska je takogjer izmorena, i traži mir, potaknuta i sa strane Engleške, e da bi se ova posljednja ma taj način mogla opet dokopati In- dije. Rusija .ne može da sklopi mira, jer nema vlade. Njemačka sklapa mir s Bngleškom i Fran- cuskom i obvezuje se, da neće smetati Engle- škoj u preosvojenju Indije, Australija i Kanada ostaju samostalne države, Njemačka dobija na-| trag svoje kolouije kao i zaplijenjene brodove. Na ratnu oštetu niko i ne misli, jer je ne može niko da plati. I njemačka pomorska trgo- vina opet se razveže, e da se miljarde, bačene u malo vremena, opet zadobiju u mnogo Rusija povlači svoje čete s granice i s nji- opsijeda Moskvu i Petrograd. U Rusiji se despotizam proti ustavu, a to oboje ne mari više za evropski zat. Njemačka bez ikakve za- i \JU ee God. XIV, Razne vijesti. — Na zapadnom ratištu, nakon stanke od osam dana, započela je druga faza u njemačkoj ofensivi. Nove su borbe započele s obje strane grada Moreuila na Avri. I sada je zarobljeno do 10.000 neprijatelja. — U ožujku iznosi gubitak neprijateljskih zrakoplova na zapadnom ratištu: 23 balona za privezivanje i 840 zrakoplovu, od kojih je njih 158 palo iza njemačkih linija, a ostali su se, što se opazilo, srušili s one strane neprijateljskih polo- žaja. Nijemci su u borbi izgubili 81 zrakoplov i 11 balona za privezivanje. — Stigla je vijest, da su se Japanske mor- narične čete iskrcale u Vladivostok, da štite ži- vot i imovinu Japanaca. Čete su se iskrcale po- slije sukoba s oružanim Rusima. U službenim američkim krugovima ne pripisuju tome dogo- gjaju političke važnosti. — Diplomatsko zastupstvo Japana dalo je uvjerenje, da je iskrcavanje u Vladivostoku samo mjesna upadica i da će se doskora stišati, — »Berl. Tageblati« javlja s. upućenog mje- sta, da je njemačka vlada bila točno upućena o pregovorima izmegju grofa Armanda i Revertera. — Agenciji Stefani javljaju iz Atene, da je vlada sazvala u vojsku za 16. aprila pričuvna godišta 1909. i 1910. rodom iz Arte i Epira. — Prema vijesti »Izvjestija«, pregovara vi- jeće pučkih povjerenika glede prodaje Kamčatke Americi. — Iz Bukarešta brzojavljaju 8. travnja, da je potpisan poštanski ugovor izmegju Austro- Ugarske i Rumunjske. — Dosadanji je austro-ugarski opunomo- ćenik u Rumunjskoj generalmajor pl. Sendier premješten u Odesu. Poglavica je austro-ugar- skog gospodarskog štopa u Bukareštu, pukov- nik pl. Kortz, preuzeo poslove punomoćnika. — Bečki »Fremdenblatt« javlja, da će se do- skora, kako je zaključeno, uvesti iskaz. za duhan. — »Arbeiter Zig.« donosi poziv na radni- štivo, da na 1. maja demonstrira za opći mir i bratstvo, naroda. Domaće vijesti. Car i kralj Karlo u leteri. Dne 4. o, mj. otputovao je car i kralj Karlo iz Beča.na jug, da pohodi Goricu i mjesta na prijašnjoj južno-zapadnoj fronti. Iz Gorice .otputio se vla- dar, svuda na putu vanredno srdačno dočekan, preko Cormonsa, Medeje, Duina, Miramara u Pazin, a odatle je nastavio put po Istri. Najprije je otišao u Labin, gdje je dulje vremena bora- vio megju stanovništvom i dao se izvijestiti o prilikama proizvodnje u bliskim ugljenim rudni- cima u Krpu i o stanju radništva. — Iz Plomi- nje krenuo je uzduž istočne istarske obale u ostanu bez pastira, reče lisica i ukrade pretilo jagnje. Eto je tako svršio evropski rat, niko nije? po- bijedio, niko nije pobijegjen, niko ne priznaje, da je izgubio, niko ne smije reći, da je dobio. Isključiv naravno Rusiju, koja i dalje vodi rat, ali u svojoj zemlji. Engleška opet osvoji Indiju. Francuska želi da se opet dočepa Tunisa i Al- žira, ali joj to ne pogje za rukom, jer ove žele vlastitu samoupravu uz savezništvo s Tur- skom. I nakon svršetka rata traje iseljivanje. Ev- ravnoprav- nost u državi. Ali države evropske ostaju i ga- kon rata policajske države, | feudalizam .opet podiže svoje glavu. Uz to su evropske države sasvim prezadu- gragjanski i siromašni stgleži 49