str. 2. pismo, u kojemu nije bilo nikakvog naloga prin- cu da pripremi kod predsjednika francuske re- publike jedno posredovanje ili što drugo, i ono što mu se saopćilo da dalje saopći, kao god da dađe povoda i "sasluša kojekakvih protuizjavi. Ono pismo uopće nije ni spominjalo pitanje o Belgiji, a upogled Elsas-Lotringena sadržavalo je ovu stavku: »Ja bih bio uložio sav moj lični utjecaj u korist francuskih prohtjeva povraćanja odnosno Elsas-Lotringena, da ti prohtjevi budu bili pravedni, ali pravedni nijesu.« Drugo ćesarevo pismo, što ga spominje sa- općenje presjedništva francuskog ministarskog vijeća, dana 9. aprila, a u kojemu Njegovo c. i k. Apoštolsko Veličanstvo bilo bi izjavilo, da je »sa svojim ministrom složan«, značajno je, da ga francusko saopćenje ne spominje. Za pripojenje Besarabije Rumunjskoj. Rumunjski je ministar predsjednik Marghi- loman brzojavno obavijestio ministra izvanjskih poslova Ariona, da je besarabijsko zemaljsko vi- jeće zaključilo, da se Besarabija sjedini s Ru- munjskom. Ujedno je izjavio, da je to uzeo na znanje u ime rumunjskog maroda i kralja i pro- glasio prisajedinjenje. Ministar je izvanjskih \poslova vesela srca Marghilomanu čestitao na sjajnoj pobjedi. _ Vijest je o prisajedinjenju Besarabije u ru- munjskom pučanstvu izazvala veliko zadovoljstvo, koje se odrazuje u člancima bukareškog novin- stva, jer Rumunjska iz nesretnog rata unatoč sve- ga izlazi ne samo sposobna za život, već i oja- čana, te u istinu može misliti na dobru buduć- nost. Opće je mišljenje, da je Marghilomanov kabinet ovim prisajedinjenjem svoj položaj zna- tno učvrstio, i da će mu sada biti lakše, da se odupre svojim neprijateljima. Ovaj je otpor nuž- dan da zemlja dogje do mira i da ne bude iz- vrgnuta novim potresima. , Ali Ukrajina nije tim zadovoljna. S toga je predsjednik ukrajinske vlađe, pučki miaistar Ho- lubović poslao rumunjskoj vladi notu, u kojoj se veli: Ukrajinska se vlada živo interesira za sud- binu Besarabije. Nema nikakove sumnje, da u sjevernom dijelu besarabijskog teritorija žive naj- većim dijelom Ukrajinci, a u južnom dijelu iz- megju Dunava i ušća Dnjestra na Crnom moru Ukrajinci imadu relativnu većinu. I na ovaj na- čin Besarabija — obzirom na njezin geografski- ekonomski i politički položaj — sačinjava ne- razdjelivu cjelinu s teritorijem ukrajinske pučke republike. Ukrajinska se vlada stavlja na stano- vište, da svaka promjena bivše rusko-rumunjske granice, a osobito u njezinom sjevernom i juž- nom dijelu, jako dira političke i ekonomske in- terese ukrajinske pučke repubiike. Obzirom na to, što su u ovom času rumunjske čete zaposjele znatni dio Besarabije, i obzirom na to, da pitanja o daljnjoj pripadnosti Besara- bije, može biti predmetom dogovora na buka- reškim pregovorima, ukrajinska vlada drži odlu- ku u ovom pitanju mogućim samo uz učestvo- vanje i u sporazumu sa zastupnicima ukrajinske pučke republike. Sa ratišta. Na zapadnom ratištu bojevi traju. — Ni- jemci su jurišem osvojili Bois Grenier i Neuwe Chapelle i svladali postranu ravnicu, koja je bila uregjena za žestoku obranu jakim uporištem, Dne Kao uzor glazbe s tim vrlinama postavlja »Motu proprio« koral i donckle klasičnu polifo- niju XVI. vijeka. O modernoj glazbi veli, da je i njoj mijesto u crkvama »pošto i ona pruža sklad- be takove savršenosti, ozbiljnosti i dostojanstve- nosti, koje nijesu ni najmanje nedolične za litur- gične čine. Nu pošto ta glazba ponajpače služi svjetovnim svrhama, valja u velike paziti, da se u crkve ne prepuste takove skladbe modernog stila, koje sadrže što svjetovna ili podsjećaju na kazališne motive ili su ma i vanjskoj samo formi izragjene prama svjetovnim komadđima«. ! Razjasnimo malo gori spomenute vlastitosti crkvene glazbe. . Crkvena glazba mora biti 1) sveta, jer je ona tek ruho liturgijskog teksta, molitve, »Njoj je glavna svrha, da tekstu pribavi veću snagu € da po njoj vjernici budu što više potaknuti na pobožnost i na što veće primanje plodova mi- losti, što ih sadrže svete tajne«. * Ako glazba sačinja cjelinu s molitvom, to ona mora imati svojstva molitve, a ova su o8so- bito: iskrenost, poniznost i pouzdanje. ' Mnogi će priznati, da crkvena glazba mora biti sveta, pobožna, ali tu svetost i pobožnost razumiju na svoj način. Oni misle, da pobožnost sastoji u nekom blagom raspoloženju, što im ga glazba prouzročuje. Varaju se, jer sijelo pobož- 1 u s $ »Motu proprio« I. 1. & Vidi nekoje moje radnje (Cecilijanac franjevac) u Sv. Ceciliji« god, VI. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« 12. 0. mj. pao je grad Armentieres. Opkoljena engleška posada predala se je nakon kraikog otpora. Nijemcima je dopalo u ruke 200 topova, mnogo strojnih pušaka i municije, te oko 20.000 zarobljenika. — I Merville je osvojen. Nijemci su u uspješnom napredovanju duboko prodrli 4 ravnicu Lysa izmegju Armentieresa i Marwiile, Sa plijenom u Armentieresu ukupni plijen od 21. marta iznosi preko 112.000 zarotijenika i preko 1500 topova. Od mnogo hiijada strojnih pušaka neke s. odmak upotrebljene — pro- ti neprijatelja. Plijen se tanksa povisio do 200. Zadnje se dane vode bojevi na Lysu. Welworg- hen i neprijateljske linije sjevero-istočno od ovo- ga mjesta uzete su na juriš. Grad Baiilcul i jako branjena uporišta sjeverno njega osvojena su. Na drugim bojištima nije bilo većih operacija. Wolfov ared javlja: Od 15. listopada 1917. do 15. travnja 1918. zarobile su središnje vlasti preko 517.000 zarobljenika, a odnijele plijena 7246 topova, oko 20.000 strojnih pušaka, preko 30 tankova, preko 100 oklopnih automobila, 630 automobila, 7000 plovila, nepregledni željeznički materijal, megju tim preko 800 lokomotiva, 8000 vagona. Stanje municijskih skladišta nije još ni približno ustanovljeno. Samo topničke municije su do sad nabrojena 3 milijona metaka. U isto vrijeme oboreno je preko 1100 zrakoplova i pre- ko 100 vezanih balona. Naši dopisi. Iz Cavtata. * (Proslava 100-godišnjice Petra Preradovića.) I maieni Cavtat dostojno se je odužio uspomeni velikog našeg pjesnika. Najprvo na 19. pr. mj., na dan Njegovog rogjenja, bje u ovdješnjoj fra- njevačkoj crkvi otpjevana Misa za upokoj ovog velikana, dočim naumljena večernja zabava, radi onda padajućeg korizmenog vremena, obdržala se je u nedjelju dne 7. ov. mj., sa bogatim ras- poredom, koja je uspjela u svakom pogledu. Mnogopošt. O. Frano Jurić, prikazao je kratko ali jezgrovito Preradovića kao pjesnika i rodoljuba, što bje zaključeno sa »Slava mu !«, a na to mješoviti zbor ispjeva »Lijepa naša«. Zatim ispjeva »Bože živi, blagoslovi« od Prera- dovića i »Večer na Savi« od Zajca, što se je na opći zahtjev moralo ponoviti. G. A. Bratić ču- stveno deklamirao je »Rodu o jeziku« od Pre- radovića, a gca. R. Rizzi »Putnika«. Solo-pjeva- nje ggje. Wande Alačević pobudilo je osobitu pažnju. Pjesme »Kad mlidija umrijeti« (Hatze), »Probudi se« (Tosti), »Stara pjesma« (Tosti), »Kineska pjesma« (Kilin), ispjevane su po zahti- jevima moderne škole. Ggja. Alačević raspolaže zvučnim i školovanim sopranom, te je prisutnima priredila krasan užitak. Bila je obdarena burnim aplauzom i kitom cvijeća, koju je upravo i za- služila. G. S. Radovani iz Dubrovnika izvršio je na glasoviru jednu mučnu »Fantasie de Concert«. Svi su komadi bili odigrani uz opće odobrava- nje mnogobrojnih" pozvanika. Na opće zadovolj- stvo diletsnti prikazaše dvije šaljive igre »Česti- tam« i »Školski nadzornik« od Trifkovića. Pu- blika mauživala se je čistog humora, kojeg su g-g. prestavljači znali vješto prikazati. Dvorana bila je prepuna naroda. Čist prihod zabave bio je u korist ovdješnjih siromaha. Svak sa zabave odnio je najbolju uspomenu, koja neka služi na čast Cavtaćanima, da se ovako dostojno odužiše uspomeni velikog Prerada. — Ućesnik. * Kasno stiglo za prošli broj. Ur. nosti nije u osjetilima, nego u višem dijelu čo- vječjem, u duši. Ta molitva nije ugodno živčano raspolo- ženje, nego uzdignuće pameti i srca k Bogu. Ina- če bismo i religiju postavili u osjetila, te napo- kon dopustili, da i životinje mogu biti religijoz- ne i pobožne, što niko pametan ne će dopustiti. Crkvena glazba mora biti 2) prava umjet- nost. Ovo je osobita točka, koja dijeli ukus u više vrsti. Crkvena glazba mora imati sva svoj- stva prave glazbene umjetnosti, »jer inače ne može u slušaocima proizvesti onaj učinak, koji Crkva nastoji postići tim, što liturgiji pridružuje glazbu«.' Mnogi dolaze u crkvu, da se zabave, kao da iđu u koncertnu dvoranu ili točnije na ope- retu. Kad u crkvenoj glazbi ne nagju štogod buč- ma, »da noge od sebe poigravaju« ili »vesela« ili »melodično-nježna, da im se srce rastapa« ne- go »turobna, mrtvačka«, ostavljaju nezadovoljni hram Božji — prevareni u svojim nadama. Ta- kvi ne samo da nemaju pojma ob ovoj crkvenoj umjetnosti, nego ni o glazbi uopće. Naučni na neke ulične, valcerne ili operetne motive misle, da nije melodija, ako im već prije u uhu ne gvo+ ni, ako im me dogju neki »nježni«, zavodijivi prelazi, da im se duša i srce rastapa. Znak glaz- bene neizobrazbe ili pokvarenog ukusa. Dobar glazben ukus znati će razlikovati uličnu, operet. nu, opernu ili koncertnu glazbu od crkvene, te mušku, ozbiljnu, solidnu melodiju od rezmazane. (Nastavit će se.) 7 »Mota proprio« 1. 2 Sa Ošojnika. (Odlikovanje upravitelja župe.) U nedjelju je naše selo proslavilo odlikovanje našeg za- služnog wpravitelja župe, koji bje odlikovan zla- tnim križem sa krunom ma vrpci kolajne. Za- uzetni i patriotični njegov rad to i zaslužuje, koji od početka rata neumornim radom uz svoj zvanični posao nastoji da riječju i djelom do- prinosi na opću dobrobit. U nedjelju naše se selo okitilo barjacima i hrv. trobojama. Ispred crkve bio je podignut mali slavoluk sa slikom Nj. Veličanstva Cara i Kralja Karla, okićen zelenilom i lovorom. U 10 sati prispješe gg. časnici, na čelu sa g. majo- rom Rost. Na doćeku bi!e su na okupu sve ča- sti mjesta uz pučanstvo i školsku djecu. Tada naš svečar otpjeva svečanu službu Božju. Zatim gosti se sakupiše ispod slavoluka, gdje gosp. major prikazavši narodu značenje odlikovanja njihovog upravitelja, oslovi na koncu i svečara, te uz oduševljeno klicanje Ni. Veli- čanstvu, hrabroj vojsci, prikopča svečaru odli- kovanje. Svečar ganut srdačno se zahvali, a školska djeca uz pućanstvo ispjevaše Carevku i »Lijepu našu«. Stupi pred svečara učenik mje- sne škole te uz prigodnu pjesmu preda svečaru kitu cvijeća. Svečar se zahvali školskoj djeci pro- govorivši im o svrsi škole, pokaže im da o školi ovisi pravi napredak društva, budućnost mla- deži, budućnost našega naroda, a na to školska djeca ispjevaše »Ljubimo te naša diko«. U 12 sati obveseli nas svojim dolaskom naše gore list gosp. potpukovnik Kašaj. U 1 sat po podne gg. časnici i prestavnici seoskih vlasti i gg. uči- teljice bili su gosti našega svcčara. Bilo je oduševljenih govora i nazdravica Ni. Veličanstvu, nepobjedivoj vojsci, domovini i svečaru. Sve je bilo oduševljeno i ushićeno na osobitoj časti, koja je pala u dio našem selu odlikovanjem našeg zaslužnog duhovnog pastira. Domaće vijesti. Za naše ratnike na povratku | Molba >»Crvenoga Križa«. Mnogo će se tisuća pripadnika austro-ugarske vojske ovih dana povratiti iz ruskog ratnog zarobljeništva. Mi svi ćuiimo zapovjed našeg srca, da o- nim, koji se kući vraćaju, pri nastupu na dugo željenu domovinsku zemlju, podademo znak ljubavi. Njegovo Veličanstvo Cesar, potaknuto Sve- jom opće poznatom očinskom brigom, naredilo je austrijskom i ugarskom »Crvenom Križu«, da zajednto sa drugim uredbama stvore što moguće bržu i djelotvorniju organizaciju pripomoćnog djela za ratnike, koji se sada povraćaju. Austrijsko društvo »Crvenoga Križa« poko- rava se s oduševljenjem nalogu svog Previšnjeg pokrovitelja. Pozvana po svojim pravilima da se brine za vojnike ranjene i oboljele u ratu, mora se savezna vprava obratiti na požrtvovnost pu- čanstva, zaštitnika i promicatelja »Crvenog Križa«, da uzmogne u smislu Previšnjih namjena po- brinuti se za svoje nove štićenike, biva za ra- taike, koji se vraćaju u domovinu. Ove treba da pri njihovom dolasku razveselimo, okrijepimo i predajom darka. Na tisuće obitelji očekuju sada čežnjom i veseljem sretni povratak kojega od svojih milih članova iz ruskog zarobljeništva. Pomisao, da doprinos, što posvećuju novom djelu ljubavi »Crvenog Križa«, dolazi u prilog takogjer svome ocu, sinu ili bratu, bit će im jamačno poticajem, da našu akciju krepko potpomognu. Na milijune kruna bit će potrebito, da se ovo lijepo djelo izvede. Ali »Crveni Križ« neće se uzalud obratiti na velikodušje posjedujućih, na požrtvovnost privrednih krugova, kada se radi da se povratak naše braće i sinova iz R«- sije proslavi dobročinstvom. — Za austrijsko društvo »Crvenog Križa«: Rudolf grof Traun. — Za pokrajinsko pripomoćno društvo »Crve- nog Križa« : Predsjednik: Marij grof Attems. — G Za gospojinsko društvo »Crvenog Križa« : Predsjednica: Jelka Ivčević. Za Družbu Sv. Ćirila i Metoda za Istru primili smo od M. P. O. Evangjeliste Brajno- vića iz Kune na Pelješcu svotu od K 92'—, sa- kupljenu na prijedlog istoga dne 7.0. mj. pri- godom proslave Malog Uskrsa u ondješnjem fra- njevačkom samostanu. Vrlom rodoljubu, koji se svakom zgodom u- spješno sjeća naše zaslužne a vrlo potrebne Dru- žbe, i & naše mu strane hvala, kao takogjer i svim pojedinim darovateljima, a drugim bilo na izgled ! Hrvatsko Sokolstvo. Predstavnici hrv. Sokolstva bili su se obratili hrv. vladi, mol- bom, da bi dozvolila djelovanje hrv. sokolskim društvima. Ban je tu molbu odbio. Pie. CG. Pavao Kralj, ć. k. natporučnik, ro: iz Stona, vjenčat će se dne 28. o, mj. sa gcom. Katicom Medi u Stonu. Čestitamo! OI oO Br, 679 _ Čitu ja. Javljaju nam iz Šibenika, da je dae 13. o. mj. ondje preminula gca. Milka Ku- lić pok. Mihovila, u cvijetu mladosti, vri pučka Nie u Rogoznici. vk joj vječni | Ožalošćenoj stričevima naša sućut. “950 Koliko paze, da li je čitljivo! Sada opet primamo od ć. k. Ravnateljstva Po- šta i Brzojava za Dalmaciju obavjest glede u- vjeta, pod kojim će poštanski uredi isplaćivati odštete za pakete manjkajućeg ili oštećenog sa- držaja, sto nas se moli da bi u općem interesu objelođanili. Rado bi smo udovoljili, ali napi- sano je sa nekakvim pisaćim strojem tako, da 0 najglavnije ne može nikako pročitati, pak radi toga uz najbolju volju ni > ćnosti da dia ; pm Nije ovo pak osamljeni slučaj, da primamo važnijih objava i uputa od dotičnih vlasti i ure- da, što se pak uza sve nastojanje ne može da pročita. Odnosnim činovnicima kao da je jedina briga, da samo po nalogu novinstvu otpreme, a kao da im je deveta može li se to proštiti ! Oko zemlje u sedam dana“, Uprava »Mladog Hrvata« u Opatiji izdala je knji- gu pod gornjim naslovom, koju ;će mladi čita- telji za sada obustavljenog »Mladog Hrvata« do- čekati s velikim veseljem. Ova knjiga otvara po- gled na čitav svijet, a to u ovo veliko doba i treba. Čitajući je u vrijeme, koje nam svakim da- nom pokazuje, kakva čudesa stvaraju ljudski na- pori, eneržije i tehničke spreme, naši će mladi čitatelji vidjeli, da ovo nije nikakva fantastična slika, već da se sve što je u njoj izneseno o$- niva na sušloj realnosti. Knjiga se dobiva kod Uprave »Mladog Hrvata« u Opatiji i kod naklad- nog zavoda »Jug« Zagreb, Ilica 7/1, pa i u knji- žarama, i to uz cijenu od K 3:50. Za poštarinu treba dodati 20 para, a pouzeće zapada 70 para. Gradska kronika. \ Preradovićeva proslava u Du. brewniku. Bilo je pravo i potrebito, da se naš grad, prema kojemu je pjesnik velikan go- jio osobitu simpatiju, što ljepše oduži njegovoj uspomeni proslavom 100. obljetnice rogjenja. Toj je dužnosti osim mjesnih srednjih zavoda udo- voljilo mjesno prosvjetno katol. društvo »Boško- vić«, sa proslavom prošle Nedjelje, kako smo to najavili u prošlom broju. Glavna tačka te pro- slave bilo je predavanje g. prof. M. Fabris, gdje nam je vješto iznio značajne crte Preradovićevih pjesama a osobito njegovu ljubav prema Hrvat- skoj domovini, slavjanskom rodu pak i cijelom čovječanstvu. Ne manje interesantno je bilo i predavanje velč. Dn. Nika Gjivanovića, koji je marno pokupio sve, što je mogao dozuati o o- dnošaju našeg Prerada sa Dubrovnikom. Nada- mo se, da će ove radnje biti objelodanjene ,jer će zanimati cijelu našu publiku. Ugodno se doj- milo svih slušalaca, kad su iz predavanja čuli, da je prijedlog o prenosu kosti Preradovićevih potaknuto od bivšeg »Boškovićeva« predsjednika, sada pokr. šk. nadzornika Dr. J, Posedela, onda mladog sveučilištarca u Beču. Deklamacija »Zora puca« i »Oda Bogu« bile su vješto izvedene, a »Putnik« melodramski izveden sa originalnom pratnjom na glasoviru od vrijednog konservatoriste O. B. Sokola upra- vo je bio potresan. Mješoviti zbor pod ravnanjem njegovim ispjevao je ma opće zadovoljstvo »Bo- že živi, blagoslovi« i »Laka noć«. Riječ u jednu cijela je proslava lijepo uspjela i na svakoga proizvela najugodniji dojam, te je brojna, ugle- dna publika one večeri sa zadovoljstvom u srcu ostavila društvenu dvoranu. imenovanja upravitelja 6,k. kot. poglavarstva i dubr, općine, Uprav- ljanje mjesnog ć. k. kotarskog poglavarstva po- vjereno je dosadašnjem upravitelju maše općine, ć. k. namjesništvenom tajniku g. Ivu pl, Celio- ega. Zemaljski je Odbor, dogovorno sa ć. k. Namjesništvom, povjerio upravljanje naše općine g. Josipu vit. pl. Rešetaru, namjesn. savjet, u m.