PRAVA

   

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 IZLAZI SV AKE SUBOTE
NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15
KO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN
POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

 

A HRVATSKA

PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI
ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETITRETKU
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUSTRUKOPISI SE NEVRAČAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NEPRIMAJU SE

 

 

 

 

 

 

 
  

1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO r uruživo U DUBROVNIKU
gr. 680. M DUBROVNIKU, 27. APRILA 1918. NANA siieiei"
Glas naroda strane naglasuju, da deklaracija od 30. maja Resolucije na sastanku zastupnika slobodan izvoz i uvoz iz jedne pole mčilaciije
f nije nego proširen program, pak|\u Zadru u drugu, da se tako oduzme nekim javnim or-
: ganima mogućnost sebičnih zloporaba živežirim

da se ova dva programa megjusobno po-
punjuju, a ne isključuju, jer oba traže slobo-
du i samostalnost naše izmučene domovine.

Da se je sa obe strane onoliko i onako

Istodobno dok su braća Česi tako sjajao zaga
manifestirali proti ispadima grofa Czernina
i dok je cjelokupni česki narod polagao
svoj zavjet u Zlatnom Pragu, sastali su se
u Zadru i predstavnici naroda naše pokra- | žestoke vatre sasulo na srpsko-hrvatsku ko-
jine, da zajednički zboruju nakon šest go-| aliciju, za koju su i jedni i drugi uvjereni,
ši| da ne radi za samostalnost Hrvatske, bili
bi je sigurno prisilili, da već jednom izigje
iz svoje tajanstvene reserve i da zauzme
oporbeno stanovište prema dosadašnjem
sistemu, te da stupi u zajedničko političko
kolo za ostvarenje narodnih ideala.

Narodni su zastupnici baš iz duše na-
šeg puka progovorili, kad su prikazali g
su našli pravi put obratiti se hrvatskomu
banu i saboru, jer su
pozvana, da nam u ov
pruže pomoćnicu ruku

Da je postignut ideal političkog sjedi-
njenja, Za koji se je stranka prava toliko
borila, koliko bi sada bile olakšane i te
prilike. Političko je odijeljenje krivo, da! zne svi krivci —
hrana iz Hrvatske i Slavonije tako teško | terora iznudili — već

može da dogje do Dalmacije.

  
   
  
  
 
 
  
 
 
 
 
  
  

  
 
 
 
 
 
 
 
  
  
 
  
 
  
  

njem Jugoslavenskog
mostalno

su zastupnici uzeli u pretres ekonomske i
političke sadašnje prilike naše pokrajine i
kroz dva dana, što su vijećali, dotaknuli
su se svih aktuelnijih pitanja, te o tom
stvorili važnih rezolucija.

Bilo bi mnogo probitačnije da su se
ovakovi sastanci još prije upriličili i da se
nije moralo tako dugo čekati, dok narodni
zastupnici, na kojima leži ponajveći dio od-
govornosti za našu budućnost, dadu 0
sebi znak života. No ipak se jč jednom
čuo glas i vapaj svih narodnih  predstav-
nika, što se ima smatrati kao pravi glas
samog naroda.

Ne smije se naravno ovaj sastanak
dalmatinskih zastupnika uporegjivati sa Ve-
ličajnim prizorom českog sastanka u Pragu.
nak samo jedne po-

ll. U ime grubo

sabora redovito jedan

 

ska zastupstva, koja

gonima, kojima

gjana Dalmacije
te zahtijevamo,
njenim i mu
priznanju samih

i srpski zastupnici Dalmacije u
Saboru i na Carevinskom vijeću na sastanko u
Zadru dne 13. i 14. travnja 0. &- izjavljuju :

1. Jednodušni smo i soliđarni sa djelova-

ujedinjenja Slovenaca,
državno tijelo,
ostvarenje tog cilja svim

žavnih i zemaljskih zakona,

nije prosvjedujemo, što
preko šest godina bio sazvan, te zahtijevamo,
da budu raspisani novi izbori

novljena, a u mnogim se
nito podržava komisarijat.

ll. Prosvjedajemo proti dosadašnjem po naš
narod zatornom sistemu,
padoše žrtvom tisuće čestitih

da se
čenima — a to su skoro svi, po
političkih oblasti i sudova —
dade potpuna zadovoljština ;
makar kakve počasti u metežu

našem narodu počinjenih grozota.

 
 
  
 
 
  
 
 
 
 
  
 
 
  
  
   
  
 
  
  
 

namirnicama, koje prouzročiše ovo užasno

V. Najogorčenije osugjujemo i sve one bez-
koji ove kritične prehrambene
i trgovačke prilike izrabiše u svoju korist, a na
štetu pučanstva i to često sa znanjem i pogo-
dovanjem javnih organa.

VI. Želimo, da vlada, na umirenje pučanstva,
bezodvlačno objelodani nabavne fakture svojih
aprovizacijonih nabavljača i popis svih količina
šećera i krušne te ine hrane, koje bi bile poslate
u Dalmaciju te kojim korporacijama i kojim o-
sobama i u &ojoj mjeri bjehu razdijeljene. Ob-
zirom pak na općenito opažene nerede u opskrbi
Dalmacije zahtijevamo, da Zemaljskom Odboru
ili od njega odaslanim povjerenicima buđe do:
pušten uvid u sve opskrbne poslove i dano pra-
vo kontrole.

Kluba u Beču u pogledu
Hrvata i Srba u jedno sa-
te ćemo ga u radu za
silama podupirati.

povrijegjenih temeljnih dr-
koji zajamčuju saziv
put na godinu, najogorče-
Dalmatinski Sabor nije

koliko za općin-
su morala biti odavno ob-
još uvijek protuzako-

s

Promjena u vanjskom ministarstvu.

Njegovo je Veličanstvo car i kralj primio
u audijenciju bivšeg ministra izvanjskih poslova
grofa Czernina, koji polazi u Opatiju na opo-
ravak. Ova je audijencija prošla na vanredno
počastan način za ministra, koji se oprašta. Kraj
mu je osobno predao briljante k velikom križu
reda zahvalio mu_najtoplijim rije-
čima na njegovu vrlo uspješnom i požrtvovnom

 

te proti nasiljima i pro-
bratskih susjednih zemalja,
svim nepravedno progo-
i da se strogo ka-

cijelom svijetu poznatih na

U Za bio sasta
eh IOM eek lui ijo predlog IV. Dalmacija je financijalno potpuno iscrp-
krajiie, Salo a na Dobro je, što se je usvojio Pr : ) ancijali iscrp-
1 tup- | ljena. Nestalo je iz blagajna svih uložaka i pri-| adu i dao više puta izraza želji da bi gro!
roda. Utješna je ipak činjenica, da su dal-| časnog Don Iva Prodana, da bi se zastup-| čednja. Vinogradi uniš M ojača de ta u Opatiji našao čim prije ona) opom-

   
 
  
 
  
 
  
  
 
 
 
  
 
  

nici do brzo ponovno sastali, i da bi se u
ovim sudbonosnim momentima češće sa-
stajali, te razna pitanja u pretres uzeli.
Gospodarski momenat ne smije se po
gotovo i ako je naša
zemlja siromašna hranom, a ono je ipak
bogata svojim ljepotama i prirodnim silama.
Nemojmo i ne dajmo, da naše blago pre-
u tugje ruke *\ da tugjinci budu isko-
rišćivali našu zemlju. Obrt, trgovina, paro-
brodarstvo nek bude u rukama domaćih odgovornost
sinova, a tad ih neće nijedna sila gonit sa
domaće grude.
Glas narodnih zastupnika nek bude
navještaj zore boljeg i ljepšeg dana naše
budućnosti !

matinski zastupnici mogli konstatovati, da su siubokom, a za četiri

razna stranačka pak čak i osobna trvenja
te nesuglasice većim dijelom širom cijele
zemlje prestale.

Drugo je pitanje, da li se to može
reći za cijelu hrvatsku domovinu. Nažalost
vidimo osobito u Banovini,
ni izdaleka ne dolazi do političkog jedin-
stvenog mišljenja i rada, već se pomalja i
kulturna borba, za koju se je mislilo, da.
se je bar utišala, ako ne i prestala.

Čudna je pak stvar, kako se gotovo
jedino izmegju pristaša bečke deklaracije i

pristaša pravaškog programa od 1894. naj:
, Uzalud

ljuća | najzagriženija
umjereniji elementi

obnovile, ribarstvo

ad ne pred vratima

koja mu je obećala i

mi izjavljujemo,

jer je to jedini način

mo,

tionost, Kao
brote, tako je
tat svetosti i prave
crkveni čini odlikuju

biti proti tomu, da se gla-
zbenu umjetnost prosugjuje samo sa apsolutnog
glazba ne pozna
najmanje apsolutne
je uvijek spojena 8 riječima, te
veli »Motu proprio«, stoga

ista čuvstva, koja i riječi.

»Kyrie eleison«. To se ne

Glazbeni ukus

/ ( bitim obzirom na crkovnu glazbu.)
O. Brnardin Sokol, franjevac — Dubrovnik.
cima. Svete

buđe na svom mjestu i prama
u ime cijele Crkve.

svojoj svrsi! Pa opet melodija je tek jedan čim-
benik glazbene umjetnosti. Istina za vrijeme de-
kadence crkvene glazbe u drugoj polovici

vijeka melodija je bila oboža-
vana. Vrijeme je dekadence prošlo, zašto će-
vraćati i kao za ugor

Svaka neka

t. j. ne izražav
bio subjektivizam,

pi se tim izrazila servilnost ili
Boga. Pomislimo đa smo u ne-
; ne b

ismo li| tivne, pa im

jer ovise o riječima,
stva.
lodijom, ritmikom,
i načinom, te se

Megju osta-

 

 

 

(80. Cecilija g04.
% Dobronić
je. 38. str. 631.)

radnih raku, koje bi ih amerikanskom lozom
otpuno upropašteno, a mreže
poderane bez mogućnosti obnove ;
slina rekviriran i većinom otet domaćem potrošku,
sušom uništeni usjevi,

odavno uskratila narodu one živežne namirnice,

da ne imajući sabora,
da narodu pomoguemo,
za sve užasne posljedice, koje će
slijediti i koje već žrtvama napunjaju naša gro-
bišta i zahtijevamo od
dovede u Dalmaciju izostale

narod spasi od neminovne katastrofe. Zahtijeva-
da se uvede slobodno,

što je ljepota
objektivnost crkvene glazbe rezul-

sminister« i posrednik
čine ne obavlja
isto tako pjevači,
svetih čina ne pjevaju u
svih vjernika, pa stoga
ati svoja
koji isko pregje
talizam. »Nježne«, »drage«
stoga nema
zorišnoj glazbi motivi su većinom
koje izrazuju privatna čuv-
Ta svoja subjektivna

 
 
 
   
    
   
  
 
 
  
  
  
  
 
 
 
 
 
  
 
 

vak, koji može i za budućnost osigurati dina-
stiji i monarhiji njegove dragocjene radne sile.
Predsjednika austrijske delegacije = zemalj-
skog kapetana Hausera primilo je Njegovo Ve-
ličanstvo kralj u naročitu audijenciju. Kako ja-
vlja korespondencija Austria, je cari
kralj tečajem ove audijenci
javu ministra
tečaj naše izvanjske politike
posljednjim političkim dogagjajem ne smije pro-
mijenit, nego ostati isti.
Bečke novine javljaju, da
Jugoslavenski klub održali 19. o. mj.
sa kojega je izdano
štro osugjuje politika grofa
Češka i jugoslavenska
buduće demokratsku politiku,
narodnostima u Ugarskoj i u Austriji

godine ratovanja nije bilo

škrti red ma-

nestalo, a strahoviti
jer je vlada

stoke
već u kući;

koja mu je dužna. Stoga
ni načina

otklanjamo od sebe svaku
su češki Savez i

vijećanje,
vlade, da = bezodvlačno
živežne namirnice,
i skrajno vrijeme, da se

koja će donijeti
trgovanje živežem i trajan. mir.
rezultat istine i do-

umjetnosti njezine. Svi se
objektivnošća. Svećenik je
megju Bogom i vjemni-
u svoje ime, nego
sudionici

tovnom: na $
sozbiljna i dostojanstvena«
tu proprio«, te ne sadržaje što
se u čemugod drugom može kositi
crkvene glazbe. U maogim
moraju pjevati objektivno | litava
privatna čuvstva, što bi
u sentimen-
melodije su subjek-
mjesta u crkvi. U po: | subjekti
subjektivni,

čuvstva izrazuju me-

s
-

i

i
(S
t
i

 

m
|

m

:
ži.