maa PRAVA NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU RADELAN NA aL A SLS No Mir s Rumunjskom. Poslije mira s Ukrajinom u Brest-Li- tovsku od 9. februara o. g. započeli su i mirovni pregovori u Bukareštu sa Rumunj- skom. Dugo su se ti pregovori vodili, tri mjeseca dana. Napokon u utorak dne: 7. o. mj. na podne potpisan je mirovni ugo- vor u kraljevskom dvorcu Kotroceni kraj Bukarešta. Tako je dovršen i sretnim us- pjehom okrunjen opsežni diplomatski rad. Toga časa prestalo je“ ratno i neprijatelj- sko stanje izmegju Rumunjske i centralnih vlasti, a nastupili su mirovni i prijateljski odnošaji. Uzrok da su ovi pregovori tako dugo trajali, nije samo u tomu, što su se imale riješiti razne poteškoće izmegju Rumunjske i centralnih vlasti, nego više u tom, što je trebalo izgladiti i možebitne sporove izme- gju Bugarske i Turske, izmegju Rumunjske i Ukrajine, te razna prijeporna pitanja, koja zasjecaju u interese pojedinih centralnih dr- žava izmegju sebe. Rumunjska nije samo znamenita radi svoga bogatstva i plodnosti tla, nego i 1a- di svoga geografskog položaja. Tu se iz- lijeva Dunav, žila kucavica pograničnih dr- žava i prirodni, najlakši put na istok. Od velike su zamašitosti i trgovačke rumunjske luke na Crnom moru, dobro poznate na- šim pomorcima. Nije stoga čuda, da je bilo malo po- teže riješiti sva ta pitanja, e da se u glav- nom sve stranke zadovolje. Mirovni ugo- vor sadrži osam -pogla.lja sa trideset i jed- nim člankom. Diplomatski i konsularni od- nošaji izmegju ugovarajućih stranaka bit će uspostavljeni, netom budu ratifikovani mi rovni ugovoit, Odmah poslije potpisanog ugovora pu- nomoćnici su se vratili svojim kućama, gdje su znatiželjno bili dočekani, te su tom pri- godom pule razne izjave. Budući da prili- I kamenje govori.... Niko I. Gjivanović. Da, i nijemo propadeno kamenje ima svoj zanimivi šapat, svoj značajni govor.... Znamo, kako je veoma slavna i zanimljiva crkvena po- vijest Dubrovnika. Slavna je i zanimljiva povi- jest i župnih crkava u našem gradu, u predgra- glu, u Gružu, a i onih tolikih crkava i crkvica u području triju tih župa. Za n koje od njih jedva se sada što zna, jer im se vanjski, vidljivi trag već zametnuo ili se brzo zameće. Srećom nam se sačuvao koji štampani ili fotografski snimak surih onih blagoslovljenih kamena iz negdašnjeg našeg Grada, tih muklih glasnika religioznog osjećaja i estetskog ukusa naših pregja. Željeti je, da bi se zanimljivi podaci i o ovim bogomoljama što prije odasvudu sakupili i štampom objelodanili, čime bi se oteo zabonavi i mnogi više manje važni dogogiaj, i s.brala bi se lijepa gragja za povijest slavnog, milog nam Grada. Trebat će, istina je, još mnogo istraži- vanja, dok se i te kao i druge naše starine kako treba objasne i ispitaju, ali čekanje ili otezanje znamo da ne koristi. Spasimo i od toga što se još dade. Želimo Il imati što prije dobru i kritičnu povijest Dubrovnika — a iko io ne želi? —, želimo li što prije ugledati u riječi i u slici vješto prikazan privatni život Dubrovnika, nešto poput Molmentijeve »Venezia nella vita privata«, a mi prionimo ozbiljno oko sakuplja- nja svega što za nas vrijedi te oku pisanja zgod- pih monografija. - ke u Rumunjskom nijesu tako nesregjene kao u Rusiji i u Ukrajini, to ima nade, da će se zaključci ugovora lako izvršiti, zašto će se poglavito brinuti centralne vlasti. U vojničkom pogledu ima ovaj mir ne samo to značenje, što je na cijeloj istoč- noj fronti cd baltičkoga do crnog mora nastupio mir, a prestalo ratno stanje, već što će većina rumunjske vojske biti demo- bilizovana, a ratni materijal bit će predan vojničkoj upravi centralnih vlasti, da ga čuva do zaključka općeg mira. Kasnije će se odrediti, kad će biti za- uzeto rumunjsko zemljište. Bugarskoj se vraćaju oni predjeli, sa ispravkom granica na njezinu korist, koji su joj bili oduzeti mirom u Bukareštu poslije balkanskog rata god. 1913. Rumunjska je pristala i na is- pravak granica prema Austro-Ugarskoj; a za to će centralne vlasti podupirati njezine opravdane zahtjeve u Besarabiji. Nade je, da će se od sada Rumunj- ska približiti“ savezu centralnih vlasti i u prijateljskim odnošajima: i trgovačkim ugo- vorima osigurati ljepšu svoju budućnost. Ententofilska politika u Rumunjskoj doži- vjela je svoj poraz; engleški novac nanio je Rumunjskoj golemu štetu, povukao je u ratno kolo, iz koga je sada mirom u Bu- kareštu spašena, Mir u Bukareštu treći je mir u ovom ratu, ali su nažalost još uvijek daleko iz- gledi u opći mir, za kojim se toliko čezne. Govor ministra predsjednika Sei- dlera na konferenciji pročelnika stra- naka Zastupničke Kuće. Pod predsjedanjem predsjednika Zastupni- čke Kuće Grossa bila je 3. o. mj. konferencija pročelnika stranaka Zastupničke Kuće. Predstav- nici češkog i jugoslavenskog kluba nijesu se prikazali. Ministar predsjednik Seidler istakao je do- sadašnje nastojanje vlade da stavi na dnevni red parlamentarnih rasprava pitanje o reviziji ustava Kao malen prilog povijesti te vrste naših spomenika iznosim za sada u kratkim potezima nekoliko podataka o trima područnim bogomo- IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. (4 ( ljama u predgragiu Ploča. Podaci se ovi ili na-. laze rastrkani u raznim monograf j ,ma, ili su još u znamenitim rukopisnim knjigama naših grad- skih arhiva i knjižnica. . Dubrovnik je na latinskom zapadu crpao svoju državnu žilavu organizaciju, kulturu i vje- ru, a na slavenskom istoku crpao je svoje bo- gatsvo, trgovačku i obrtnu silu. Dubrovačko dr- žavno i privatno bogatstvo obilno se trošilo u razne dobročinske svrhe i u razna vjerska po- duzeća. O tome nam megju ostalim govori i na- še staro, ruševno i porušeno kamenie, govorili su nam i oni ukusni i umjetnički Božji i sve- tački domovi, gdje su se skupljali naši imućni i čuveni gragjani i trgovci, a taj mudri govor, te značajne nauke može da sluša i moderni Du- brovčanin, koji s pietetom i s razumijevanjem pohodi ta tiha mjesta pri duevnom svijetlu, sred rada i razgovora, kao i po noći, kad se tišina i mjesečina pridružene preliju oko onih opustje- lih stanova nebeskih i zemaljskih stanovnika. Sv. Orsula. Tri kilometra daleko od grada put jugo- isloga, na visoku brijegu, više pustog manastira sv. Jakoba »od Višnjice«, nešto poviše strašne '»orsulske« cjepotine, vide se razvaline osamljene stare crkvice, sv. Orsule, otkle se uživa divan vidik na Grad, na čarobno i raznoliko kopno te ma široko, nedogledno more sa bližnjim i dalj- njim ostrvima. I taj brijeg, gdie je ta crkvica, b = & PRETPLATA | OGLASI tenja LA aL Ara LL EG SE je U DUBROVNIKU, i. MAJA 1918. : na osnovu nacijonalne autonomije. Glede pro- mjena u Češkoj, kaže, da to odgovara vladinu programu upogled nacijonalne autonomije, te se može već danas izvesti na osnovu postojećeg zakona. Vlada jasno osjeća, da se tim neće niti najmanje dirati u interese češkog naroda. Česi neće valjda smatrati, da je taj plan po njih opa- san jedino stoge, što je Nijemcima simpatičan. Što se juga tiče, to postoji jedno jugoslavensko pitanje, pa ga treba proučavati. Govornik ne zna, hoće li se jednom ustrojiti jedna jugoslavenska država; to svakako nije isključeno; ali ovdje o tome govoriti nije moguće, jer ne dolazi u obzir samo Austrija, nego i Ugarska i Bosna. Govor- nik neće da se dotakne ni pitanja, da li bi joj se pojedini austrijski krajevi mogli priključiti. Kako god bilo, jedno je prilično jasno, da ako do jedne države dogie, to bi moglo da bude je- dino država, koja bi bila pod žezlom Njegova Veličanstva te sačinjavala integralan dio monar- hije. Ona ne bi smjela da postane uslijed uvje- ta za mir; a prije svega ne bi mogla obuhvatiti one djelove austrijske države, koji leže na putu što vodi na Jadransko More i koji su u tijesnoj svezi sa njemačkim jezičnim područjem. Megju- tim i u ovim područjima ima nacijonalnih težnja pa se već razumije, da se i s ovim nacijonalnim željama južu:h Slavena mora sa velikom oba- zrivošću postupali. Govornik priznaje, da bi se južnim Slavenima moglo učiniti i kulturaih i gospodarskih koncesija. Ali jedno treba upamtiti: nikakvo nastojanje u tom pravcu ne može se podupirati agitacijama, što narodnosti jedna na | drugu razdražaje; ovo pače može samo da tim štetuje. Ovakove agitacije, koje ugrožavaju mir izmegju narodnosti, on će zakonitim sredstvima pobijati. Naravno je, da se ta'rove agitacije ne mogu ni na njemačkoj strani trpjeti. Sva je naša. vojnička i politička situacija doprla na vršak. Narednih mjeseca pastit će velike odluke. Govornik je tvrdo uvjeren, da će ta od- luka pasti na bojnom polju nama i našim savez- nicima u prilog. Prilike našeg gospodarstva, po- glavito našeg opskrbljivanja vrlo su ozbiljne ali nipošto očajne. Izdržavati do konačne sretne od- luke, to je pitanje o opstanku države. Zbog to- ga treba, da prije nego se iznova sastane parla- menat, imamo stanovitih: jamstva, da će se vlada moći sa svom energijom posvećivati ovim zadi- cima, i da je parlamentarni zapleti neće u tome sprečavati. Odautnost dviju stranaka dokazuje, zove se još i sada »Orsula«; preko njega je, po- više novog kolnog puta, stari — sada zapušteni — put, zvat »put od Orsule«. Taj je iz Grada vodio u Župu, i nad njm se, malo metara više, uzdiže pomenuta crkvica. Blizu toga starog puta a poviše manastira sv. Jakoba ima tamo i amo rasijanih omirina od-kuća, što su pripadale ne- kadašnjim selima »Višnjica« i »Gjare«. Ova je crkvica ruševina okrenuta pročeljem prema zapado sjevero zapadu, četvorinasta je tlo- risa, svoga krova više nema, ali su joj zidovi još sačuvani. Izvana je duga 6:80 m a široka 420 metra. Ulazna vra'a ruše se, pošto je vratnog okvira nestalo, Na pobočnom zidu, što je prema moru, otvoren je mali prozor. Crkvica ova pripadala je bez sumnje po- menutomu selu »Gjare«. Znamo za odluku dubrov. Velikog Vijeća od 11. X. 1343., kojom je od op ćinske zemlje poviše sv. Jakoba ustupljen jedan komad za gradnju crkvice i težačkih kuća. Mož- da se baš na tu crkvicu odnosi ova odluka. Dva: deset godina kisnije, prigodom pojave kuge u Dubrovniku Gjive »de Bielle« (dandanas »Plat«, u župi »Mlin&4«) ostavila je svojom oporukom jednu svotu »per addobbi e ristauri alla Chiesa di Sant Orsola«. U uporuci Petra Mihajlova, ko- ji preminu u Provatu početkom XVII. vijeka veli se »ostavgliat i zarquu od suete Orsule, koja ie visce svetoga Jacoba sa ucinit suwomo, i kampagnio p.p.ri trenta.« Blizu ove crkvice bješe pod republikom stratište. Do tamo bi osugjenika pratili i članovi dubrovačke jedne glasovite bratovštine. G d. 1490. nasta u Dubrovniku bratovština sv, Ivana Gla- | CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI \ ŠTVU. — ZA ZAHVALE |I PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUSTRUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF da ta jamstva ne postoje. Stoga ministar pred- sjednik preporuča, da se početak parlamentarnog rada odgodi za nekoliko nedjelja, te da se za ovo vrijeme pokuša da se stvori jedna snošljiva | parlamentarna situacija. Ne radi se o isključivanju Parlamenta. Parlamentu ostaće vremena, da prije ljetnih praznika otrsi državne potrebe. Razumije se, da vlada ne misli na primjenjivanje paragrafa 14. Za rasprave njemački rađikalac Wolf izjavi, da podjela Češke u okruge nije jedno pogodo- vanje Nijemaca, nego jedna državna nužda. Pot- puno isključivanje parlamenta ne bi bilo u in- teresu Nijemaca. I predstavnici drugih njemačkih stranaka izraziše se za to, da se odgodi sjednica, ali da se ne isključi parlamenat. Socijalni demokrat Adler proteslova protiv odgagjaja parlamenta, a predstavnici drugih stra- naka, megju njima Poljaci, izjaviše se protiv sva- kog, bilo i privremenog isključivanja parlamenta. Nijemci protiv Slavena. »Tagespost« od 3. svibnja javija, da su nje- mačke stranke u noći od 30 travnja stavile do znanja uvjete, što su ih kao neke vrsti ultima- tuma sastavili tekom pet satnog vijećanja. Sta- | vljeni zahtjevi protežu se i na upravu i na ustav. | Na jugu monarhije ima se pomoću iznimnih sred- stava uspostaviti steri red i dokrajčiti svako ro- | varenje protiv Nijemaca. S običnim sredstvima | i riječima — piše »Tagespost« — ne može se više raditi, valjaće pomoću sile svakom objasni- | ti, da su minula vremena slavenskih užbuna na _ štetu države i Nijemstva. Ministar predsjednik je zahtjeve prihvatio, te će ih predložiti ministar- | skom vijeću. Odmah za prvih dana parlamen- tarnog života ima uslijediti odgovor, jer su nje- mačke stranke izjavile, da dalje ne će čekati, i da će se latiti drugih sredstava, ako se vlada ne | bi pokaz la dosta energičnom. Doskora će se | pokazati, hoće li Austrija prihvatiti novi kurs ili \ će radje promijeniti osobe, koje su na vladi. Ovo potonje je vjerojatnije, ali ne znači radikal- nu mjeru nego opet samo odgagjanje konačnog riješenja. Za sada je Seidler odlučio, da se par- lamenat odgodi ponovno na mjesec dana, dotle će vlada pokušati doći do većine. U računu su naravno opet Poljaci, koji bi se na svaki način imali predobiti. Time nam postaju i mjere u vosječenog (»S. Giov. Decolato«), sa jedinom svrhom, da pruža duhovnu pomoć osugjenim na suart, te da ih sprovede do groba; ova se bra- tovština po svoj prilici preustrojila god. 1542. u osu sv. Roka u Građu, koja je izmegju raznih dužnosti postavljala članovima i ovu: tješiti o- sugjenike na smrt tri dana prije izvršenja kazne i pratiti ih k stratištu, obučeni u bratimsko obredno očijelo, s križem u ruci, izgovarajući propisane moliive i pred smrt pjevajući litanije svih Svetih. Do kada je u toj crkvici bila obavljana služba Božija, nijesam mogao obaznati. Sada je ta ruševina vlasnost obitelji Ko- jaković. (V. ovu literaturu : 1) Monumenta ragusina, Librl re- formationum, tom 1., Zagreb (izdanje -jugosl. Akad.) 1879. str. 145., 2) prof. Antun Vučetić: ,Sitnice iz dubrov. pro- šlosti. ,Sv. Jakob*, u ,Srgj-u*, Dubrovnik, 1904., br. 14, str. 659., 651., 662., 3) Dr. Kosto Vojnović : Bratovštine i obrtne korporacije u republici dubrovačkoj“, Zagreb, 1899., sv. I, str. XXII, XXI, 112, 113., 4) prof. Josip Gelcich : A proposito di certi ipogei disstpolti a Ragusa nel novem- bre 1895.“, Zadar, 1896., str. 15., izvadak iz oporuke Gjive iz Bijele, 5) kp. Testamenta Notariae* de 1609 —, to 201., oporuka Petra Mihajlova, 6) A. P. ,Matrikula 6v. Spasa na Bosanci“, u ,Srgj-u*, 1904., br. 20., 21., str. 986.). .,. Pučani, otmeni srednji slališ gragjanstva u Dubrovniku, spadahu u dvije historijske bratov- štine ; ili u onu sv. Antuna ili u onu sv, La- zara, te se stoga zvahu: jedni Antonini, a drugi Lazarini. Glasovita bratovština Antoninaca pridruži se crkvi sv. Antuna 0, na Pločama. Oko ove 3+