Str. 2. Ukrajini nešto jasnije. Poznato je, da se Češka Sveza odlučno ogradila protiv svake odgode par- lamenta i da je zaključke pročelnika njemačkih stranaka proglasila već unaprijed neobvezatnima za Slavene. Seidler se boji parlamenta, jer pred- vigja, da će namjeravani podhvat vlađe proiz- vesti megju sirankama veliko uzbugjenje. Vlada ne kani do 7. lipnja upotrijebiti $ 14., ali ako donle ne budu prilike po njenom ukusu sregje- me, doći će do svačesa. Nijemci kažu, da će sa- da uslijediti pritisak na Čehe i Jugoslavene. »Tagespost« od 4. svibnja slavodobitno na- »PRAVA CRVENA HRVATSKA« I duh vremena isključuje onako riješenje, doba, stvaraju nove države s još posvema ne- zavisnim narodima, danas se pazi na narodno- sno načelo, danas se ište makar i formalna pri- vola čak osvojenih naroda za promjenu njihova položaja, pa bi bilo izazivanje svakoga osjećaja čovječnosti, riješavati i naše pitanje bez nas a protiv nas. Isti list na koncu zaključuje : Budući da se radi o sudbini naše domovi- ne i o sudbini nasega cijeloga naroda, to se rad javljuje, da je austrijska vlada odlučila u prilog Nijemaca i da će prva posljedica novog kursa biti neodrživost pozicije jugoslavenskog ministra dra. Žolgera. Za Češku je Seidler na konferen- ciji njemačkih stranačkih pročelnika izjavio, da će se onih 13 kotarskih predstojništva u Češkoj imenovati okružnim kapetanatom, koji će u na- cijonalno omegjenom području preuzeti stanovite kompetencije od namjesništva. To da leži u pro- gramu austrijske vlade u pogledu nacijonalnih autonomija, a provesti se može na temelju zakona od godine 1868. Vlada je uvjerena, da time ne nanaša češkom narodu nikakvu štetu, jer je to i onako jedan dio češkog programa. On sam ne vidi nikakov razlog, da se to ne učini jedino zato, što je ta odluka i Nijemcima simpatična. Za jugoslavensku državu je Seidler izjavio u kratko ovo: Za sada je u nas sasvim nemoguće govoriti o tom, koće li ikad doći do jugoslaven- ske države ili neće, jer tu valja uzeti obzir na Ugarsku i na Bosnu. Prejudicirati ne želi, ali je stalno, da bi do priključka stanovitih austrijskih dijelova moglo doći samo pod habsburškim že- zlom, da takva država nipošto neće proizaći iz mirovnih uvjeta i da se dijelovi austrijskog pri- morja, te put onamo, ni u kojem slučaju neće k njoj pripojiti. Na nacijonalne tražbine južnih Slavena uzet će se svaki obzir, ali agitacije, koje idu za podjarivanjem mržnje megju narodnosti- ma neće biti dalje trpljene. Tako zahtjeva dr- žavna probit. Vlada će im predusrest zakonitim srestvima i pravedno. Agitacije s njemačke strane takodjer neće biti dozvoljene. Napetost je velika, | a slijedeći mjeseci imali bi donijeti velike odluke na ratištu i u politici. Pitanje opskrbe nije zdvoj- no, ali je vrlo ozbiljno. Pitanje Bosne i Hercegovine. | Najveću senzaciju i pravo ogorčenje u svim našim narodnim redovima pobudila je vijest, što ju je prošlih dana donio magjarski list »Az Est«, da je naime Ni. Veličanstvo privoljelo, da se Bo-' sna i Hercegovina pripoje »zemljama svete ugar- | ske krune«. Na taj glas svak je ostao iznenagjen : Ova je vijest i u Beču pobudila veliko začugje- nje i nemir, te su i njemačke stranke proti to- mu uložile svoj prosvjed, dok nije sa mjerodav- nog mjesta bila oprovrgnuta ta vijest kao po- svema neistinita. Sarajevski »Hrvatski Dnevnik« u članku »Nešto se plete« dokazuje, kako do toga ne mo- že da dogje ni po ustavima Monarhije ni po duhu vremena. Po ustavima Monarhije odlučuju o udesu Bosne i Hercegovine dva parlamenta : magjarski i austrijski. Kralj imade samo potvrditi njihove zaključke, a nema ustavnoga ovlaštenja, da bilo sam, bilo s kojim mu drago parlamentom od- lučuje. Zato se naše pitanje imade odlučiti u Beču i Pešti. Da u Beču neće ići posvema po ćeifu Magjara, posvema je jasno. korporacije osovi se i umnoži gradski stališ pu- ne smije ograničiti samo na jednu stranku. Mora biti rad cijeloga naroda. Sada je čas, da se i sve hrvatske narodne stranke preko granica Bosne i Herc govine založe za našu sudbinu, a skrajnje je vrijeme da svi Hrvati u Bosni i Hercegovini bez razlike stranaka i vjere započnu jedinstvenu akciju sa svrhom : ujedinjenje Bosne i Hercego- vine s Hrvatskom. Ovdje moraju prestati svi 0o- sobni obziri, sve stranačke razlike, jer nas sve do jednoga spaja volja, da se naša uža domo- vina sjedini s kraljevinom Hrvatskom. Tu se ne razlikujemo u ničemu. Na pozvanima je, da shvate ozbiljnost vre- mena i nuždu rada, pa da zajedničkim silama pregnu za zajedničkom svrhom. Hrvati moraju učiniti sve, da se naše pita- nje riješi u našem, u hrvatskom smislu. Nije do- voljno naglašavati opoziciju i prijetiti se, treba i raditi. O formi rada neka odluče pozvani. Sva- kako mora biti u granicama zakona. Ali se mora učiniti sve, da obezbijedimo svoju budućnost kao nezavisna, ujedinjena i samosvojna naroda pod Habzburškiim žezlom. o... O Finskoj i Ukrajini. | Berlin, 8 maja: Glavni je odbor njemačko- ga Reichstaga nastavio raspravu 0 dogagjajima u Ukrajini. Potkancelar Payer izjavljuje : Cilj je | njemačke politike prema narodima na granici, oda s njima u buduće živi u miru i prijateljstvu. | Priključak pograničnih naroda mđra Njemačkoj | pribaviti vojničku sigurnost prema Rusiji, jer niko ' ne može znati ne će li se Njemačka kasnije cpet zaplesti u rat sa Rusijom. U svojoj istočnoj po- litici Njemačka traži puteve sporazuma, a ne pu- tove nasilja. Glede Poljske Njemačka ne može sama odlučiti, jer u tom imade riječ i Austro- Ugarska. Tako islo stoji i sa Ukrajinom. | tu se imade uzeti najveći obzir prema Austro-Ugarskoj. Odatle slijedi, da se prema svakom od tih na- roda mora voditi posebna politika. Prelazeći na Finsku, potkancelar Paycr pobija prigovore kao da su se Nijemci umiješali tamo u težnji, da budu za pola svijeta redari i čuvari reda. Glavna je misao njemačkoga posredovanja da na sjeve- ru ishode mirno stanje bilo u vojničkom, bilo u političkom pogledu, a za to finska vlada nije sposobna. Onda Payer prikazuje unutarnje fin- ske prilike, zbog kojih je njemačko posredova- nje bilo postalo uužni.n. Naglašuje, da su Ni- jemci bili za to od finske vlade zamoljeni. Kako će se prilike dalje razvijati, to je posve nutarnja finska stvar. Njemačka je svojim posredovanjem htjela samo osigurati sigurnost i mir na Istoč- om moru. i : Upotrebiće prigodu, da i nadalje podržava prijateljske veze sa finskim i švedskim narodom. Što se tiče Estonske i Livonske, Pay2r se po- ziva na izjave, koje je državni kancelar u glavnom stanu dao estonsko-livonjskom odaslanstvu. Po- bija tvrdnju, da su Nijemci rastepli pravovaljani estonski sabor. Estonci i Livonci moraju najprije rasčistiti svoje veze sa Rusijom, pa stvoriti svoju čand (»dei popolani«), koji trgovinom i mornar- stvom, rasprostranjenim po najdaljim krajevima »levanta« (=> istočni kraj zapadne obale Azije na Sredozemnom moru i otoci onamo) i zapada, toliko doprinese slavi i gospodarskom napretku Dubrovnika. Kad istočna trgovina preuze velik mah, tada se god. 1531, od Antoninaca ocijepiše drugovi zvani »levantini«, koji su se bavili istoč- nom trgovinom (»mercadanti di levante«) i stvo- riše korporaciju svetog Lazara (»Lazarini«), ko- jih statut upriličen je prema onomu matice an- tuninske. Statut (matrikula) Lazarina srećom nam je sačuvan u dubrov. državnom arhivu, a antu- ninskoga je nažalost nestalo. Na svečani dan sv. Vlaha držala bi se »voj- nička muštra gragjan&« (»rassegna«), koje sat- nici (scapitanei«) po zaključku Senata od 16. Ill. 1743. nijesu mogli biti nego pučani: Antonini ili Lazarini, imenovani od Malog Vijeća. Poslije velike trešnje od god. 1667, uslijed iščeznuća ili smanjenja uinogih aristokratskih familija, bijahu pozvani najotmeniji pučani, da zapreme niže državne časti (agregacija pučana). U ove dvije pučanske korporacije mogahu biti upisani u braću i vlastela i vladike dubrovačke, a i mnogi članovi obrtnici i trgovci inostran- skog porijekla. (V.: 1) De. Kosto Vojnović: Bratovštine | obrtne korporacije u republici dubrovačkoj*, sv. II., Zagreb, 1900., str."XIll., XXIX, XXX, 103., 2) Dr. Kosto Vojnović: »Crkva | država u dubrovačkoj republici: (Rad Jegosi. Aked) kn .| upravnu vladu, u čem će ih Njemačka podu- irali. ai "Glede Ukrajine Paycr ističe jedinstveno po- stupanje Austro-Ugarske i Njemačke, te potpuno složno mišljenje, da se uemamo miješati u nu- tarnje ukrajinske prilike. Što se tiče dobave žila, praktički je mnogo važniji njegov redoviti izvoz, nego li pitanje, ko je zakoniti gospodar u Ukra- jini, odnosno kako će se na kraju riješiti pitanje velikoga posjeda. Što se tiče promjene na vladi, mora se uvažiti veliki metež i mered, koji su posljednjih sedmica vladali u Ukrajini, prema kojima je vlada bila aeradina i bespomoćna, a to nije ni čudo, jer je sastojala od mladih ne- iskusnih ljudi. Kako sada stoje stvari u Ukrajini, one ne mogu biti bez vojničke uprave. Govornik upozoruje samo na bojeve, koji se moraju sada još voditi sa četama u susjednim zemljama. U- pozoruje na jednođušnost izmegju njemačkoga političkoga predstavnika i feldmaršala Eichhorna. Drži, da ne znamo, ne će li nam iz Ukrajine doći novih iznenagjenja. Tada je pravovremeno po- sredovanje tek onda moguće, ako se instancije, koje u njem sudjeluju, mogu na licu mjesta spo- razumjeti. Nakon sklopljenog mira. Vijest o potpisanom ugovoru primilo je stanovništvo u Bukareštu velikim veseljem. Vi. jest su listovi javili odmah iza podne posebnim izdanjima. Zadovoljstvo bijaše to veće, što su kakvo Magjari hoće. Danas se, u demokratsko | se u posljednje vrijeme pronosili glasovi, da su posvema oborene temeljne osnove preliminar- nog ugovora. K d potpisivanja ugovora držao je državni tajnik dr, Kiihimann govor, u kom je prema »Ljumini« rekao ovo: Nakon teških pegovora uspjelo je uglavit: mir izmegju saveznih sredi šnjih vlasti i Rumunije. Tijem je za središnje vlasti rat na istočnoj fronti dovršen. Očekujemo, da ovaj mir ne odgovara samo političkim i go- spodarskim interesima središnjih vlasti, već da će omoguć ti i Ramuniji, da_se opet pridigne i da zacijeli rane, koje joj je zadao rat. M.nistar predsjed iko Margiloman otposlao je kralju Ferdinandu ovaj brzojav: Velikim za- dovoljstvom saopćujem Vašem Vel činstvu, da je mir sklopljen. Ugovor, koji je u posljednjim pre- govorima dobio neke gpovoijne promjene za Ru- munjsku, potpisan je u 12 sati. On nosi naslov: »Mir u Bukureštu«. Pod vodstvom Vašega Ve: ličanstva i pod zaštitom dinastije opet će Ru- munjska moći otpočeti koristan rad za učvršće- nje budućnosti, — U brzojavu upravljenu na mi- nistra nutarnjih poslova Mitileanua u Jassy, na-' glasuje ministar predsjednik Marghiloman, da su uklonjene sve zapreke, koje su stajale na putu mirnom nutarnjem razvitku Rumunjske. Sad. se može Rumunjska pod okriljem svojih ust4vnih uredaba dati na posao, da konsolidira stanje, koje je stvoreno sklopljenjem mira i sjedinje- njem sa B :sarabijom. Predsjednik zastupničke kuće dr. Gross po- slao je ovaj brzojav caru: Povodom zaključnog mira s Rumunjskom molim Vaše Veličanstvo, da izvoli primiti najpo- daničkije čestitke zastupničke kuće carevinskog vijeća. Bog dao t2 ovaj zaključak mira bio ko- nac ratu na svoj istočnoj fronti, te nas približio , lakogjer vruće željenom općem časnom miru. Sa ratišta. Na talijanskoj fronti bili su prošle sedmi- ce živahniji lopnički bojevi, ali su zadnje dane popustili zbog nepovoljna vremena. I na pojedinim odsječcima zapadnog ra- tišta oživljela je topnička borba, osobito u pod- ručju Ken.mela i pred Verdunom. Francuski, pro- tunapadaii na Kemmelu ostali su bezuspješni. Nijemci su u Ukrajini na liniji Jekaterino- slav-Charkon ušli u područje Doneca, a na Azov- skom moru zaposjeli su Taganrog. U Finskoj su njemačke čete zajedno sa fin- skim bataljunima potukle u petdnevnoj bitci ne- prijatelja i oslobodile cijelu južnu Finsku. Za- robljeno je 20.000 ljudi, a oteto 50 topova, 300 strcjniqy pušaka i 1000 kola. U Palestini oko Jordana bilo je novih bo- jeva. Englezi su kušali, da pregju kod Jerikona na istočnu stranu rijeke. Svaki im je pokušaj ostao bezuspješan i skopčan sa znatnim gubit- cima i na ljudima i na materijalu. Razne vijesti. * Vladar na fronti. Ca; je, u pratnji šefa glavnog stožera Arza i njemačkoga opunomoćenika kod vojnog nad- zapovjedništva Cramona i ostalom pratnjom od- putovao na frontu, gdje je proboravio 2 dana. Ovaj je put posjet bio na venecijanskoj fronti, gdje monarh nije samo pregledao borbene čete, već je osobito svratio pažnju svima mjerama, ko- je smjeraju na izobražavanje u području vojske u polju. Cir je prisustvovao vježbama tcpništva u pucanju, onda bojnim vježbama pješadije, te je opetovano toplim riječima priznao zajednički rad izmjegju pješadije i topništva. Car je pohva- lio dobar duh i izvrstan izgled svih četa, nago- vorio je mnoge časnike i momčad te je vlasto- ručno predao više odlikovanja. Dalje je kralj pri- sustvovao u leoretičkom i praktičnom naukov- nom kursu i predavanjima o iskustvima, što su stečena posljednih faza rata, Nadovezujuć na ovo, car je nadzirao donjoausirijske, češke i ugar- ERA Zatim je car otputovao natrag Ententina rovarenja protiv Rusije. Ruske su oblasti u [lrkutsku: zatvorile Ja- panskog podkonsula i pročelnika japanskog dru- štva, okrivivši ih, da su špijuni, Moskovski dopisnik tokijske novine »Asabi« izvješćuje, da je povjerenik za izvanjske poslove generalnim konsulima u Japanu, Engleškoj, Fran- cuskoj i Sjedinjenim Državama upravio notu, u kojoj se veli, da je otkrivena zavjera protiv So- vjetove vlađe, u kojoj su bili učestvovali konsuli ovih država. Dalje okrivljuje zastupnike onih dr- žava u Vladivostoku i njihove diplomacije u Pe kingu, da su stupili u odnose s proturevolucio- narnom organizacijom. Ruslja spremna na rat. »Daily Express« javlja iz Pelograda: Izgleda da se Rusija ponovno sprema na rat. Izvršujući odbor Sovjeta odobrio je Trockijev program o vojničkoj izobrazbi sviju muškaraca u starosti od 6—40 godina. čin Br. 682. Nova vlada u Ukrajini. U Ukrajini su scjački zastupnici, koj, su došli u Kijev, srušili staru Radu i dosadašnju vladu. Novo osnovana je vlada izjavila, da će se odmah staviti na stanovište brest-litovskog ugo- vora. Dalje se izvešćuje, da su puštene iz zaivora osobe, koje su bile zatvorene u Kijevu. Zatvara- nja u ostalome nijesu ni bila u savezu $ drža- vnim prevratom u Ukrajini. Nove prilike u Ukrajini. U prehrambenom je odboru Reichstaga iz- javio državni podtajnik Brauu_o odnosima u U- krajini, da u tekućoj žetvenoj godini Uk:ajina može bez dvojbe dati mil;jun tona žita, Pobri- nulo se već unaprijed, da se prema programu mogu prebroditi prijevozne p: teškoće. Teško je prosugjivati upliv najnovijih političkih dogagjaja u Kijevu. S padom se Rade, koja je imala malo upliva, već ot dulje računalo. Jedva se može očekivati, da bi se stanje moglo pogoršati. N»v- čano će se tržište uslijed t ga, što neprestano raste produkcija papirnatog novca, naskoro skr- šiti. Već sada stoji marka u kursu više od ru- e No ipak je unatoč svih poteškoća provedba akcije moguća i i inički e a guća, kada _pripomogne jaki vojnički Interniranje srpske oporbe na Krfu. »N. Wiener Tagblatt« javlja, da je srpska oporba na Kifu uskratila prihvat posljednjeg zajma od 250 milijuna dinara, i da je demo- strativno ostavila skupštinu. Ona se već odavna grozi s Pašićem, te je samo ma kratko ostala mirna, jer je on obećao, da će sastaviti koali- cionu vladu. Kad iz tog qbećanja nije bilo ništa, položili su oporbenjaci svi do jednog svoje man- date i zatražili, da ih se kao obične vojnike po- šalje na frontu, jer da u skupštini ne mogu no- siti više nikakovu odgovornost. Oporba je na- stala samo protiv Pašića i P:otića, a nipošto protiv Sporazuma. Pašiću je megjutim uspjelo, da njezin otpor u krivom svijetlu prikaže. Oa je razglasio, da se buntovne zastupnike ne smije poslati na frontu, jer da su skloni Centralnim vlastima i da će loše djelovati na cijelu vojsku Tršćanska nautička akademija njemačka. U upućenim krugovima govore, da je 1. svibnja austrijsko ministarsko vijeće raspravljalo o promjeni dosadašnje nautičke akademije u Tr- stu u njemačku. Boje se, da će time izazvati odlučne prosvjede Jugoslavena. Dogje li do te proimjene, postaće njemački jezik i službeni u pomorskim uredima, a hrvatski, koji jedini ima pravo, da to bude, zapostavljen je. Njemačko-holandijski ugovor. Wolfow ured javlja: 27. travnja su do spo- razuma doveli njemačko-nizozemski pregovori o provozu i izvozu pijeska i šljunka, kojeg će se množina uzeti od nizozemske vlade. Samo je još jedna točka trebala razjašnjenja, a ta je u savezu - osobito s ponovnim otvorom - tovarnog prometa na željeznici Romond-Helmond. Megju- tim je i u ovome postignut sporazum tako da se slvar može smatrati uregjenom. Trojni savez Italije, Engleške i Francuske. Zilrich: Prema vijestima iz Italije, biće do- skora sklopljen trojni savez izmegju Italije, En- gleške i Francuske. Italija h.će da se timi nači- nom domogne jednakopravnosti s ovim dvim vla- stima, jer se one do sada nijesu na njene želje mnogo osvrtale. Time se Italija ujedno za vazda odriče uspostave bivšeg trojnog saveza. Njemačka nije ponudila mir. London: Reuterov ured javlja, da je Slow- de interpelirao u donjoj kući radi izjave Cecila i glasina, koje se pronose o pokušaju predlaga- nja mirovnih uvjeta engleškoj vlađi preko neu- tralnih ličaosti, Balfour je odgovorio, da je Cecil rekao što je htio reći, ono on sa svoje strane ne može u cjelosti potvrditi glasove štampe. U zad- nje vrijeme nije nikakav pripadnik neutralne dr- žave britskoj vladi podastro neobvezatne mirov- ne uvjete. Na daljnje upite je Balfour odg«vo- rio, da pojedinosti, što ih brzojav iz Haaga na- vagja o stavljenom prijedlogu, predloženom brit- skoj vladi po nekoj uglednoj ličnosti, nijesu aru- go van nesmisao. - či Austrijski je parlamenat odgogjen do , juna. \ -— teor je upravio poe ko gre ralje pismo, u kojem ga ponovno imenuje u m stimisirom-prodtjedišikom i očekuje o glede sastava nove vlade. — Iz Beča javljaju, da bi Dr. Ernest pi. Korber imao biti imenovan zajedničkim mini- strom financija i upraviteljem i Herce. sz govine. — Crnogcrski kralj Niko da poto: svoj kćer, kra ele." Conti stigla Uamenčka_ vojska. Kri je primio ebno da fešte 8 prije i ito više —' Vri rijateljskih je/do sada. vlada. preuzet, iznosi 280 ml: Maća. koja drž da .