- CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 10 PRAVA NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU BARNA LN NSA SELU LA DL U DUBROVNIKU, 18. MAJA (1918. Politička borba. G wor ministra predsjednika Dr. Sei- dlera od 3. o. mj. izazvao je silnih poli- ličkih trzavica. Iz istoga se čisto razabire, da je bečka vlada zaplovila njemačkim kur- som. Odgoda pak parlamenta do 18. ju- nija u ovakovim teškim i napetim prilikama pokazuje, da se unutrnja politička kriza ne misli riješiti ustavnim putem već iznimnim stanjem. Dr. Seidler hoće da ugodi i sudetskoj i alpinskoj struji njemačkih nacijonalaca. Za volju prvih, hoće da se Češka razdijeli na kotare, tako da manjina Nijemaca u Če- skoj dobije samostalnu državnu upravu u njemačkim okružjima Češke, a za volju drugih, hoće da izluči Slavene iz sklopa južnih Slavena e da bude Nijemcima slo- bodan put od Sjevernog do Jadranskog mora. Proti ovim namjerama Seidlerove vlad< pe samo da su najenergičnije prosvjedo- vali i češki i jugoslavenski zastupnici na carevinskom vijeću i izdali svečani mani- fest, nego su takogjer ustali na obranu prava češkog naroda i članovi gospodske kuće češkog velikog plemstva, koji od sta- rine imaju nekog upliva i na samom car- skom dvoru. Ova je izjava čeških magnata pobudila najveću senzaciju i kod samih Nijemaca. Austrijski Nijemci hoće da izrabe proti slavenskoj većini sadašnji čas, kad se kod sastanka vladara u njemačkom glavnom ratnom stanu još jače učvršćuje savez iz- megju Njemačke i Austro-Ugarske i nagla- suje potpuni sporazum, te izazovno uda- raju proti pravednih i opravdanih zahtjeva Slavena oslanjajući se na zalegja velikog njemačkog carstva. Borba se je razvila baš žestoko, te nije čuda, da su duhovi uznemireni, | hr- vatsko je pitanje na dnevnom i to prvom redu. Hrvati nemaju u zalegju jakog pri- t / Svijetie dubrovačke uspomene god. 1918. Niko 1. Ojivanović. Vrijeme nam leti, a uz to teški: ovaj rat, koji svakoga uvelike zaokuplja, čini, da nam i veći dogogjaji, koji s njime nijesu u svezi, pro- gju uopće jedva opaženi. Skromno se i mi u Dubrovniku za ovog rata sjetismo glasovitih : Oca J. Stulića, Biskupa M. Vodopića, Dr.a Gj. Pulića, a nazad malo dam i velikog nam P. Preradovića. Nu red je da se javnim načinom Ni i još drugih svijetlih lica i znamenitih ogogjaja. Dostojno i pravedno je. * Ove se godine, na 26. juna, vrši 25 ljeta od velebnog slavlja priregjenog u čast hrvatskog prvaka-pjesnika slobode, kad je, biva, »u Du- brovniku naše žarko sunce obasjalo spomenik prvom sinu Dubrovnika, slavi Slavenstva, dici ljudstva« : Gjivu Frana Gundulića. Prošlo je 280 godišta, da nam je »te zvijezde nestalo, ali što smeta ? — još se u našem plavom moru ogleda njezin sjaj, i trepteći kO da nas sokoli : »Vrijeme mrakom od zabiti : Care i carska krije imena ; Samo je sv" vik na sviti djela uzmožnieh uspomena !< ! Tome neumrlam svojem sinu novi Dubrov- nik zabilježio je lijepi vječni spomen na »Gun- dulićevoj poljani«, glasovitim Rendićevim djelom. | našu, Pred njim, a pred sjenom velikog pjesnika Slo- vinstva trebalo .bi da ponovimo i ove godine onaj zavjet, koji na usta poglavice odbora za A. rov u sadat.: glskri* br. 11.-12., god. 1898. — jatelja, na koga bi se osloniti mogli, a sa -svih atrana pohlepni susjedi lakomo vrebaju na hrvatske zemlje. Poznate su talijanske aspiracije za lstrom i Dalma- cijom, Magjari opet gledaju na Bosnu i Hercegovinu, a Nijemci hoće slobodan put na Jadran. Izmegju ova tri moćna susjeda treba u sadanjem času i potpune sloge i viso- kog naglašivanja svojih prava, te da svak poradi prema svojim silama za ujedinjenje, samostalnost i slobodu hrvatske domovine a u okviru Monarhije pod žezlom zakoni- tog nam Vladara. Od Njega hrvatski narod očekiva ostvarenje svojih historičnih i na- cijonalnih prava, u Njem polaže sve svoje ufanje. Samo se od sebe nameće pitanje, a što radi u ovo najteže i najkritičnije doba hrvatska vlada u Zagrebu, što hrvatski sa- bor? Zašto sada odvažno ne istupe i ne naglase prava hrvatskoga naroda? Hrvatski je sabor svojedobno u adresi na Njegovo Veličanstvo ponovno izrazio želju naroda, da se hrvatske zemlje sjedine. Sad je hora, da se taj zahtjev ponovi i naglasi, kako on stoji na zakonskom temelju, a spada baš u kompetenciju sabora. Hrvatski .narod svijestan svoga prava, pun pouzdanja u svog Vladara, uvjerer je, da nema sile, koja bi mogla uništiti jedan narod, dok u njemu živi narodna svijest i pouzdanje u pravednu stvar. Odolio je kroz stoljeća i stoljeća i jačim silama i tolikim zulumima, odoljet če i sadašnjim kušnjama, dok sunce pravde ne zasjaje i na njego- vom pragu ! Prosvjedna izjava jugoslavenskih i čeških zastupnika. U zajedničkoj sjednici Jugoslavenskoga kluba i Češkoga Saveza, koja je održana 7. ov. mj. jednoglasno je zaključena slijedeća izjava : U času, kad je apsolutističkom odlukom vlade dra. Seidlera odgogjena zastupnička kuća otkriće onog spomenika, pok. Marinite pl. Gjorgjića učinismo nazad 25 godišta : »da ćemo živo raditi za narodnu ideju i razvitak narodne kulture, uz štovanje narodnih tradicija i domaćih svetinja, što nam je jamstvo za bolju i veseliju budućnost.« S radošću ističemo, da je Jugosl. Akademija zn. i umjetn, u Zagrebu izvršila baš ove godine plemenito djelo, primiv za štampu vršnu radnju vrlog prof. Dr,a Gjura Korbler-a : kritično izda- nje Gundulićeva »Osmana«, gdje je naš veliki pjesnik propleo i nanizao svoja pobožna načela, rodoljubne osjećaje i velebni zanos za ljepotu i svetu slobodu. Kroz prvu polu ovog mjeseca navršilo se 50 godina od onog svijetlog dana, kad je češki narod položio temeljni kamen svojem prosvjet- nom hramu »Narodnom Divadiu« u Pragu, gdje se uvijek lijepo gojila pozorišna umjetnost. Cijeli češko-slovački narod slavi ovih dana na način upravo veličanstven, i slavljima i spomen- publikacijama, uspomenu toga velikog dogogjaja, 'koji ima za njih veliko kulturno i nacijonalno značenje. O toj velebnoj slavenskoj proslavi, ko- joj sudjeluju i izaslanici svih slavenskih pleme- na u monarhiji, pa i Hrvati, donijet će i naš list detaljniji prikaz. Ovdje pak želimo da istaknemo i jednu dubrovačku uspomenu, koja je preklani, prošla baš ne- IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. ŠIVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU ZA OOLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODB proti volji svoje većine, te u kom se preko glava i proti volji zainleresovanih naroda pripravljaju dalekosežne ustavne promjene, sastaše se na za- jedničku sjednicu Češki Savez i Jugoslavenski Klub, da u ime sveukupnih čeških i jugoslaven- skih klubova, bez razlike stranaka solidarno dig- nu ovaj javni prosvjed : Zastupnici češkoga i jugoslavenskoga naroda prosvjeduju sa najvećim ogorčenjem proti svim pokušajima vlade, da nanovo naredbenim putem uredi davno preživjele i od naroda nepsiznate ustavne prilike bez sudjelovanja naših naroda i proti njima. Mi prosvjedujemo tim odlučnije, što se to čini samo od njemačkih šovinista iznugje- nim utemeljenjem okružnih poglavarstva u Češ- koj. Isto tako prosvjedujemo proti istodobno na- viještenom državopravnom odcijepljenju sloven- skih zemalja od čitavoga nerazdjeljivoga naroda Slovenaca, Hrvata i Srba, kao i proti njemačkoj invaziji na Jadranskom moru. Mi izražavamo svoju uzrujanost rati toga, što se vlada usugjuje učiniti sve to u sudbonosnom času svjet. rata, te što na naš zahtjev glede samoodregjenja i posvemašnje samostalnosti naših naroda, koji su zahtjev čitavoga civilizovanoga i demokratskoga svijeta, odgovara apsolutističnim oktrojima, koji ne znače od nas željkovanoga mira niti moguć- nost prijateljskoga zajedničkoga života naroda, nego početak borba, kakovih još nije bilo, te koje mogu dalje poći, nego li slute sami začet- nici oktroja. Nadalje konstatujemo otvoreno, da se.ova pravna nasilja počinjaju na našim naro- dima u času, kada najširi slojevi naših naroda iza besprimjernog oskudjevanja, beskrajnih ratnih godina i iza posve izjalovljene opskrbne politike stoje pred pravom katastrofom. Za to dižemo ovu tešku optužbu, što se u doba, kad nema kruha, te kad stojimo pred posvemašnjim ne- znanjem onoga što će sutra biti, pomnožavaju beskrajne gospodarstvene i socijalne patnje još političkim, nacijonalnim i državopravnim patnja- ma, te što se općenita uzrujanost tim digla n4 takav stepen, da se danas posljedice ne mogu niti pregledati. Istodobno dižemo svoj glas proti nečuve- nom postupku vlade, koja u času kada čitav svijet prožimaju načela demokracije, gragjanske jednakosti i političke autonomije, nastupa proti nama sa eksperimentima, koji uistinu neznače ništa drugo, nego ponovno utvrgjenje apsoluti- zma, ponovno umnažanje apsolutističkoga apa- U tom našem malenom ali lijepom pro- svjetnom hramu mnogo je u ovo 50 godina odjekivao, uz melodiozni talijanski, i slavenski hrvatski pretežno | — lijepi govor i pjev; u onom teatru date su tolike izabrane hrvatske, srpske i ine slavenske drame, komedije, ope- re; čuli smo' i lijepih. djela dubrovačkih dra- maturga; priregjeno je toliko svečanih aka- demija, spomena, koncerata. Ondje smo s uži- vanjem slušali i 8. Smetanć remek-djelo : »Pro- danu nevjestu« i svjetske virtuoze F. Onmd?ičeka i J. Kociana, s uživanjem gledali smo reprodu- cirano u živoj slici koje lijepo djelo J. Čermaka. Ovaj naš Thalijin hram silno je počašćen bio dragocjenim posjetom blagopok. Ni. C. K. Apošt. Veličanstva Cara i Kralja Franja Josipa A te blagopok. Nj. C. K. Visosti Rudolfa. Pedeset minulih »kazališnih« godina dalo je mnogo momenata i fakata, što sačinjavaju zna- čajni život ovog važnog kulturnog našeg hrama, pa bi vrijedilo skupiti i objelodaniti važnije po- datke, kojima bi nam se pregledno prikazao u “riječi i u slici postanak i razvoj »Bundićevog teatra«. Ovaj je podignut na mjestu ruševina stare »palače velikog Vijeća«, a naslijedio je zad- nji »stari teatare na dnu »Zuzerine ulice.« Vojnovićeva i naša »Dubrovačka trilogija«, to je ono idealno djelo, koje bismo što prije, prvom svečanom prilikom, željeli čuti u našem teatru. Nijesu daleko, po svemu to suđimo, oni dani, kad ćemo braću Čehe imati u većem bioju i trajnije u svojoj sredini, jer ih silno privlači naše more, naše »Srebrno«. Eto nam tako, na UZ POPUST RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NEPRIMAJU SE umice ignorišu svi zahtjevi naših naroda. Jedna- kom odlučnošću prosvjedujemo i proti tome, što se u doba, kad parlamenti svih zaista demokrat- skih država neprekidno i Gdlučno učestvuju u sudbini svojih naroda, opet odgagja austrijski parlamenat bez svakoga uzroka i bez svake nu- žde, te na štetu javnih i aprovizacijonih prilika, te što se zastupnici naših naroda opet lišavaju parlamentarne tribine bez koje su morali tri go- dine rata bili pod pritiskom vojničke diktature. Odgovornost za posljedice pada u prvom redu ma vladu, koja je ovim korakom, koji se nikako neda ispričati, opet pokazala pred čitavim svije- tom, da se Austrija ne može pozvati ustavnom državom, te da se brojčano neznatna i nikome odgovorna oligarhija i birokracija ne usteže pod pritiskom i uz privolu jednoga dijela njemačko- nacijonalnih zastupnika i članovima parlamenta općeg izbornog prava začepiti usta, čim se za- počne bojati da bi parlamenat smogao srčano- sti, da reče i konstatuje otvoreno, što je prava volja i faktično uvjerenje u tom parlamentu za- stupanih naroda. Zastupnici češkog i jugoslavenskog naroda izjavljuju stoga, da neće priznati nikakva oktroja niti ikakovu jednostranu administrativnu odredbu, ako bi im se ona nametnula, te da se skraj- njim ogorčenjem odbijaju ove mjere, da ne pre- uzimaju nikakove odgovoruosti za daljnji razvi- tak prilika, te da se neće nikakvom silom dati zastrašiti, nego će se solidarno ustrajati u borbi proti apsolutizmu, te za gospodstvo demmokrat- ske slobode, prava samoodregjenja i političke “samostalnosti. Hrvatsko pitanje, Prošli smo put donijeli, kako je magjarski list »Az Est« donio alarmantnu vijest, da će Bo- | sna i Hercegovina biti pripojena zemljama ugar- | ske krune, a sad opet »Deli Hirlap« dobiva sa | pouzdanja vrijedne strane, da će u najskorije | vrijeme biti objelodanjeno pripojenje Bosne i He.cegovine kao i Dalmacije zemljama ugarske | krune. Pripojenje južnih provincija Ugarskoj sli- | jedilo bi sa izmjenom, da Ugarska pristane na | takozvano austro-poljsko riješenje -pitanja Polj- | ske, kojemu je svrha sjedinjenje Galicije i Polj- ske pod Habsburškom kućom. Poljska bi država stupila sa Monarhijom u personalnu uniju. Do sada su Nijemci energično | rata. Na drugoj se strani svjesno prelaze i na-' proti tomu prosvjedovali, te se je u njihovom damo se, i lijepe prigode, da iu našem Thali- jinom hramu čujemo i. s naše pozornice češku riječ — govorenu i pjevanu,, pošto smo u onom teatru nazad koju godinu upoznali i čuli megju učesnicima »Slavenskog novinarskog kongresa« i glavn: zastupnike češkog čuvenog novinarstva. x | Revolucija marča mjeseca god. 1848., \rat- ka ali ozbiljna i žestoka, stvorila je u Austriji ustav. U Beču je već 15. marča izdat proglas, kojim se naviješta ustav narodima u Austriji. Data bijaše sloboda štampe, naviješteni sabori za sve pokrajine, biranje narodnih zastupnika, ustanovljene narodne garde. Objavljujući konsti- tuciju car Ferdinand /. ističe u proglasu nadu, da će se podanici umiriti i da će tijek javnih poslova mirno teći. Krvlju stečen ustav svakoga je u to vrijeme obeselio.' O učestvovanju nekojih Dubrovčana u do- gagjajima burne ove godine, o narodnoj gardi (»guardia nazionale«), o nekojim ekscesima ta- dašnjim nešto je već tamo i amo u štampi 1za- išlo. Nu dalo bi se i sada, nakon 70 godina, | mnogošta još iznijeti, što bi nas Dubrovčane | interesovalo. Ta dosta se i dandanas još kod stare nam čeljadi pominje »četrestiiosma«. +. God. 1815. bečki kongres dosudi Dubrov- nik Austriji. Od tada je i naš grad sastavni dio kraljevine Dalmacije, te pripada našoj carevini. God. 1818. bje Dubrovnik sretan, da ga je Ni. Veličanstvo Car Franjo 1, svojom prisutnošću OO. Kulišić: »Iz godine 1848. u Dubrovniku«, Du- brovnik, 1908. 4 CRVENA HRVATSKA PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI