Str. 2.

interesu vanredno izložio grof Czernin. Čini se,
da je sastanak grofa Buriana sa Dr. Kilhimanom
u Bukureštu proizveo ovu promjenu, za koju je
mjerodavna i austrijska unutrnja politika.

Izlučenje galicijske Poljske iz carevinskog
Vijeća veoma bi olakšalo, da Nijemci uzimaju
premoć prama slavenskom elementu. Računa se
matavno i na protimbu sa strane južnih Slavena,
ali je s druge strane misao voditeljica vodećih
političara Monarhije, kad su se odlučile za pri-
pojenje Ugarskoj, da se ove pokrajine ocjepe od
južnih austrijskih pokrajina, a da se njihova u-
prava povjeri energičnim rukama ugarske politike.

Tako »Deli Hirlap«. Očekuje se, da li će i
ova vijest biti sa mjerodavne strane dementirana,
kao i ona »Až Esta«, ali sve to pokazuje, da se
nešto iza brđa valja.

I ostalo novinstvo donosi ove vijesti, te drži
da bi tim bila ujedno spojena Hrvatska, Slavo-
nija, Bosna, Hercegovina i Dalmacija sa svojim
saborom, svojom vladom, svojim palatinom, ali
pod kontrolom Austrije i Ugarske.

»Naše Jedinstvo« primjećuje: »Dužnost je
priznati, da bi tada naše stanje bilo bolje od
današnjega ; ustav Hrvatske, jer se nemože po-
ništiti, protegao bi se na čitav grup gornjih ze-
malja, a tako i današnje donekle pravo Bosne
da upravlja svojim financijama, kakova prava
ipak nema Hrvatska, proširilo bi se na sve druge.

Ali pod kontrolom ili vrhovnom upravom
Ugarske i Austrije sva ova prava i slobode bile
bi iluzorne. Procijegjivale bi se kroz kanale
bečki i peštanski.«

Isti način riješenja zastupa i L. v. Siidland

' u knjizi: »Die siidslavische Frage und der Welt-
krieg«, koja je izišla u Beču, a napisana je od
juriste, koji je dobro poučen u narodnom go-
spođartvu i u drugim okolnostima južnih Sla-
vena. Nije za trijalizam, a misli, da su jugosla-
venske pokrajine najopasnija tačka u državi, koja
bi mogla poremetiti sadašnji red u Monarhiji.
Značajno je, da Slovenaca ni on ne spominje.

Ovakovo riješenje hrvatskoga pitanja ne bi
odgovaralo naravno ni ekstensivno ni intensivno
zahtjevima hrvatskog državnog prava i načelima
samoodregjenja. Gdje je Istra i gdje su Slovenci,
koji se listom izjavljuju i pozivlju na hrvatsko
državno pravo, a što je glavr.o, gdje je slobodna
i samostalna velika Hrvatska. Ovakove vijesti
imogu biti nabacivane samo sa strane magjarskth
političara, kojima bi dobro došlo u prilog tako-
vo riješenje, a hrvatski narod ne može da vje-
ruje, da bi takovu nagradu primio za stoljetnu
svoju vjernost i krv prolivenu.

 

Sadržaj ugovora o miru
s Rumunjskom.

Ugovor o miru, koji je ma temelju ugovora

o preliminarnom miru, potpisanog 5. marta o. g.
u Buftei, zaključen u zamku Cotroceni izmegju
Njemačke, Austro-Ugarske, Bugarske i Turske
s jedne i Rumunjske s druge strane, sadržaje u
I. članku izjavu ugovarajućih stranaka, da ratno
stanje smatraju dovršenim pa da će u buduće
živjeti u prijateljstvu. Diplomatski i konsularni
odnosi uspostaviće se odmah po ratifikaciji ugo-
vosa 0 leu. Član. II. sadržaje utanačenje o de-
rumunjskih borbenih snaga. U bit-

nom će se Rumunjskoj dozvoliti, da drži vojsku
u smanjenom mirnodobskom stanju. Izuzetak
čine rumunjske trupe, koje stoje u Besarabiji,
dok ne dovrše operacije u Ukrajini i dok ovdje

počastio. Prećen prejasnom svojom družicom,
Caricem Karolinom, proboravio je 10 dana (od
24. V. do 3. VI.) u ovom milom iin gradu. Sta-
novali su u kući vlasteoske obitelji Bassegli-
Gozze (Gučetić) kod stolne crkve. ! Bilježaka o
tome boravljenju u Dubrovniku ima u poznatom
»Diariju Vlaha Stulića«.?

To je prvi put od vremena austiijskog vla-
danja u Dubrovniku, da je prejasni austrijski
Wilsđar pohodio naš grad. Na uspomenu ugo-
dnog boravljenja njihova u onoj vlasteoskoj kući
postavljena je odmah na vanjskoj strani one kuće
lijepo vidljiva mramorna spomen-ploča s nat-
pisom.*

9.

Izgledalo je baš nazad 100 godina, da će
se megju izdavatelje Gundulićeva »Osmana« bro-
jiti, i to kao prvi, glasoviti Antun Mihanović,
hrvatski Zagorac, autor himne-budnice »Lijepa
naša domovino«. On je, zanesen dubrovačkom
literaturom, poslao »znunostih i narodnoga jezika
prijateljem« svoj poziv datovan na 1, I. 1818.
u kome javlja, da će u julu iste godine izaći iz
štampe Gundulićev »Osman«, priregjen po sta-
rom jednom rukopisu nagjenom u Padovi god.
1817. Nu Mihanovićeva se želja ne ostvari, i
»Osman« izagje prvi put potpuno u Dubrovniku
stoprv g. 1826. kako g1 je priredio zaslužni naš
Franjevac O, Ambroz Marković.

1 D. Stelano Skurla: ,Raguss, cenni storici*, Zaga-
bria, 1876, 9. 31., 1,

% Dubr. kalendar »Epidsuritano« za god. 1906., str.
49.—52.

4 D. 6. Skurla, op. cit, p. 104.

 

 

,PRAVA CRVENA HRVATSKA“

postoji opasnost za rumunjsku granicu. Ustanav-
ljena je količina municije, koju Rumunjska smije
posjedovati. Sve rumunjske demobilizirane trupe
imadu do ispražnjenja zaposjednutih oblasti o-
stati u Moldavskoj. Rumuniske |.tačke i pomor:
ske snage imadu se poslije razbistrenja odnosa
u Besarabiji reducirati na obično mirnodobsko
stanje. Naročito se uzeo 1 obzir zahtjev o riječ-
noj policiji i zaštiti motnarice. Pripadnici vojske
mornarice, koji su u mirno vrijeme bili zaposleni
u pristaništima ili kod brodarske plovidbe, imadu
se kod demobilizacije prvi otpustiti, kako bi se
mogli uposliti u svom ranijem zvanju. Član. III.
sadržaje utanačenja o odstupanju područja.

Državna svojina u ustupljenim rumunjskim
oblastima prelazi bez odštete i bez tereta a uz
čuvanje na njemu počivajućeg privatnog prava
na države, u čije ruke te oblasti prelaze. Iz pre-
gjašnje pripaćnosti Rumunjskoj ne mogu se niti
po tu pripadnost niti po države, koje posjed do-
bivaju, izvoditi nikakve obveze. O pripadnosti
dosadašnjih rumunjskih stanovnika tih ohlasti i
o drugim posebnim pitanjima, koja s ovim stoje
u vezi, raspravljaće se posebno. Član. IV. go
vori o odiicanju ugovornih stranaka na rat-
ne odstete. Član. V. posvećen je ispražnjivanju
posjednutih krajeva. Posjednute krajeve, izuzi-
majući ustupljene, napustiće saveznici u vre-
menu, koje će se tek odrediti. Do ratifikacije mi-
rovirog ugovora ostaje sadašnja okupacijona u-
prava sa svojim do sad postojavšim pravima,
ali je rumunjska vlada vlasna, da odmah po-
slije potpisa mirovnog ugovora pristupi reorga-
nizaciji činovništva da po svome nahogjenju pri-
stupi namještanju i otpuštanju činovnika.

Poslije ratifikacije ugovora o miru civilna
će se uprava u zaposjednutim oblastima predati
opet u ruke rumunjskih vlasti. Da se za 1umunj-
ske vlasti što je moguće više olakša -prijelaz ka
civilnoj upravi, pridodaće se na želju rumunjske
vlade kod ispražnjivanja zaposjednutih oblasti
rumunjskim ministrima po jedan gragjanski či-
novnik okupacijone uprave. Rimunjske vlasti
imadu ispuniti naregjenja zapovjedaika vojničke
posade. Saobraćajna sredstva, naročito željezn'ce,
pošta i brzojav ostaju do daljeg u rukama voj-
ne uprave. Sudjelovanje vrhovnog zapovjedništva
kod uregjivanja novčanog i otplatnog saobra-
ćaja, naročito kod vogjenja poslova rumunjske
Narodne Banke i središnje blagajne pučkih banka
urediće se naročitim utanačenjem. Od ratifikacije
ugovora o miru uzdržavaće se vojnička posada
na račun Rumunjske. Rekvirirani predmeti, koji
nijesu uzeti za vojničku posadu, plačaće od ra-
tifikacije ugovora o miru savezničke sile iz vla-
stitih sredstava. O postepenom ukidanju od
strane okupacijone uprave izdanih  naregjenja
stvoriće se posebna utanačenja. Protiv tih nare-
gjenja ne mogu se podići tražbine za odštetu.
Izdatci iz sredstava savezničkih sila, učinjeni u
posjednutim oblastima za javne radove, računa-
jući ovamo i preduzeća raznih nadleštava, vra-
tiće se ovima prilikom predaje. Član. VI. govori
o.regulisanju dunavske plovidbe. Član. VII. bavi
se vjeroispovijedima u Rumunjskoj. Član. VIII.
sadrži konačne odredbe izmegju saveznih vlasti
i Rumunjske.

Mirovni ugovor stupa na snagu načelno sa
ratifikacijom.

Naši dopisi. O

(Primjer osobite energije i okretnosti.) Za
dugo i dugo ostat će u pameti našoj potresni
dogogjaj, koji se je odigrao sred oluje na moru
na 9. ov. mj. Toga dana oko 7 sati popodne
parobrodićem »Cavtatom« vraćao se je lijepi broj
izletnika sa već objavljene zabave iz Cavtata u
Dubrovnik. Veselim mahanjem ostaviše ovu luku,
i svuda je vladalo ugodno raspoloženje. Vrijeme
u taj čas nije bilo loše i niko nije slutio, da će
do po sata parobrodić, izletnici biti u čeljusti
očite smrti. Već polovicu puta prevalio parobro-
dić, kad nenadno, razmaha zlo vrijeme, pravi
strašni orkan. Nebo kao potamnilo, udrio silni
pljusak kiše, more pobjesnilo, vitlalo, dimilo :
pravi oganj. Sred tog pakla našao se maleni
parobrodić »Cavtat« od 18 tona, a pun izlet-
nik», S njime upravlja vrsni kapetan duge plo-
vidbe, g. Ivo Bradašić. Vijavica silnog vjetra pri-
tisne parobrodić sada s lijeve, sada s desne strane,
Veliki valovi drmaju snjime kao zipkum, v4-
ljaju ga, tresu, dok ga svega ne obliju morem,
koje se po njemu razlijeva. Časom silnije zavitla
vjetar, uskomešaju se valovi i čamac s desne
strane parobrodića zagrabi more. .koje prodre u
stroj, te za neko vrijeme parobrodić osta na-
gnut. Na tuj prizor nasta plać, zapomaganje,
jauk putnika. Neki leže onesviješteni, neki se
kupe kao u jedno klupko, neki se stišću oko

,: Ovaj dogogjaj, zebnjom promatran | iz naše
smo namjere da u današnjem broju po-

E
ž

danas na životu.

=
:
€
E

;
|

 

 

kapetana, te od Boga i od njegi vape pomoći,
Svi su u smrtnom trzaju: svima pred očima
lebdi očita katastrofa. A što čini kapetan-zapo-
vjednik g. Ivo Bradašić? U tem mahnitanju vje-
tra,* u tome vrtlogu mora, u oblaku kiše, koji
mu zastre pravac put Dubrovnika, «pkoljen ljud-
stvom prestrašenog iz »bličenog lica, ncustrašivo
ste ji na svojemu mjestu. Zorno m tri svaki kre-
taj vjetra, svaki uđarac vala i njemu gleda iz-
bjeći. Sav je mokar, umoran, mireći prestrašene,
ali čvrsto drži kormilo i snjime pomnjivo ravna.
Pred očima mu lebdi dužnost i odgovornošt.

U neko doba vjetar je raznio oblak kiše,
Vidi s: luka grada ; lukobran, preko kojega baca
silno more. Odahnu kapetan. Svom silom zapo-
vjedi: naprjed ! Parobrod ć nešto brže zaplovi i
hvala Bogu sretno doplovi obali, na kojoj sila
svijeta očekivalo je, u strahu i trepctn, svoje na

parobrodiću.
U ovome dogogjaju na osobiti način ot-

skače živa eriergija, okretnost i prisutnost duha
vrijednog pomorca g. kapetana Iva Bradašića.
Već na-obali mnogi mu čestitahu, što mu isto i
mi činimo. Njegovi starješine mogu se uprav
ponositi ovako okretnim i inteligentnim kapeta-

nom, čigova je zasluga da pomenutog dana nije |:

bilo na desetke žrtava silnog olujnog mora.
(Nagjena lješina talijanskog vojnika )
Nedaleko Cavtata u prošlu subotu dne 11. o. mj.
našli su ribari u moru gdje pluta lješina vojnika.
Obavijestiše vojničku i pomorsku vlast, koja je
odma pošla na lice mjesta. Lješina bila je izvu-
čina na Supetar (otočić oko sredine ušća zaljeva
dub". Župe.) Bila je u sasvim trulom stanju, a
po mišljenju liječnika već preko mjescc dana u
moru. Kod njega nagjena je novčarka a u njoj
krunica (»kralješ«) i jedan metalni prsten. Iz do-
bro sačuvane vojn. legitimacije, koja je takogjer
kod njega nagjena, očituje se, da je pripadnik
talijanske vojske. Legitimacija glasi: »Toscani
Luigi.  Distretto militare : Lodi. Classe 1895.
Categoria: 1. Nr. 177. Nato a Dregissa 27./2.
1894; figlio di Bassiano e di Colombi Angela;
Residenza della Famiglia : Bisuate. Prov. di Mi-
lano. N.| Corpo : Lodi 91 Fanteria. Corpo riparto
e servizio nel quale & mobilato : 59 Fanteria.«
Iza pogrebne molitve, koju je otčitao vojni
kapelan, tijelo je bilo pokopano na istom otoč.ću.

Sa ratišta.

Na talijanskom ratištu vodila se je zadnjih
dana živahna topovska borba, a osobito na Piavi.
Dne 11. ov. mj. neprijatelj je napao naše čete
u predjelu Possubia, te mu je tom prilikom u-
spjelo, di prodre u naše prednje položaje na
Monte Corno. Slijedeći su dan naši izveli pro-
tunapadaj i opet potjezali Talijane.

Na zapadnom ratištu bilo je živahnije to-
povske paljbe u predjelu Kemmela, s obje strane
potoka Lucc i na zapadnoj obali Avre. Na Sommi
došlo je i do pješadijskih bojeva. Engleške pu-
kovnije napale su nakon višesatnog djelovanja
vatrom njemačke linije kod Avelunga, ali su
njihovi napadaji bili bez uspjeha i skopčani sa
znatnim gubitcima. Tako su isto odbijeni engle-
ški napadaji sjeverno od kanala La Bassee,

Dne 8. svibnja na veče su jaka neprijetelj-
ska zrakoplovna jata bombama napala obale i
selo Zeebrigge, ali nije bilo vojničke štete. Od
bomba, što su bačene na crkvu u Zeebrigge,
usmrćena su tri Belgijaaca i dvoje djece, dočim
su dvije osobe teško, a više ih lako ranjeno.

U travnju su neprijatelji na njemačkoj fronti
izgubili 15 balona za prikopčavauje i 271 zra-
koplov, od kojih su 122 pala iza vojničkih li-
nija, dočim su ostali — kako se je ustanovilo —
pali iza neprijateljskih linija. Nijemci su u borbi
izgubili 123 zrakoplova i 13 bilona.

U Arbaniji na mjestima živahnije borbe.
U Palestini je izmegju obale i Jorđana došlo
gdjekad do žestokih mjesnih bojeva.

Domaće vijesti.

Cesarevinsko vijeće odgogijeno je,
po svoj prilici do polovice dojdućeg mjeseca, a
možda i dalje. Vladine novine tvrde, da će kroz
to vrijeme vlada uložiti sve sile oko poboljšanja
opskrbnih prilika.
Nova stranka u Hrvatskoj. U Za-
rebu rade neki da osnuju novu stranku. Poli-
ri, koji su za narodno jedinstvo, ali se ne
slažu s onima okolo »H:v, Države«, i drug', koji
se ne slažu s koalicijom, stvaraju novu stranku,

orazum Hrvate sa narodno.

 

sE u HNevatskoj. Osječki »Jug« donosi 4

članak iz

a» ugled unioniste i pri-
mag jednog uglednog pri

je«, u kojem se hrvatskoj delegaciji
na peštanskom saboru preporuča, da se u inte.
resu deoenčnjh ratske izborne reforme,
što p i sporazumi s ugarskim Srb.ma, Slova-
cima, Rumunjima te socijalistima, jer će im to
više koristiti eo dm poniznih sve ja u
ug. sabonu. » rbi protiv Magjara — vel
sac — moramo u buduće o gieše. .
garskoj saveznike«.

Ikovanje. Ni. Veličanstvo ćesarica-

zomorcu kr Zita odlikovala je p.n. gti groficu Anu
m,

Attems-Heiligenkreuz, suprugu namjesnika,

Jelisavinim redom prvoga razreda

 

1
i

Br.- 683.

Ex-lex. Dne 30. aprila o. g. istek1o je
dvomjesečni zemaljski proračun i f nancijalna na-
godba. Prema tome nastupilo je stanje ex.lexa.
To nije prvi, a možda ni zadnji put. To sve ne
smeta gospodi oko koalicije, a ne smeta ni nas.
Ov koi politički propusti idu u grijeh onih,
koji ih prave. Najinteresantnija je, da gospoda
od koal.cije znadu držati sjednice sabora i do 2
sata noća, ako im to pogoduje, a sada su od-
godili sabor, kad je trebalo raspraviti zak. o-
snovu o zemaljskom proračunu. Sada im nije
bilo sile da nas očuvaju cx:lexa, već dozvolja-
vaju piecedense. (»Hrvatski Ekonomista«).

Prosvjed istarskih Hrvata proti
njemačkoj nautici u Trstu. Pulski
»Hrvatski List« piše u uvodniku : Austrijska vlada
hoće (da ustanovi još za vrijeme rata u Trstu
njemačku pomorsku aka temiju s njemačkim kon-
viktom, gdje bi se imali odgajati ne samo tt-
šćanski Nijemci, nego i Nijemci, koji nijesu ni-
kada more ni vidjeli, i to oni iz Beča, Gornje
Austrije, Štajerske itd. Na državne troškove, da-
kle žuljevima naših ljudi imalo bi se uzdržavati
i uzgajati buduće njemačke pomorce na našem
i djelomično talijanskom, ali nikako njemačkom
Jadranu ! U Trsiu stanuje 11.000 Nijemaca uz
60.000 Slovenaca.

»Slovenski Narod« javlja : Jugoslavenski klub
je posebnim memorandumom prosvjedovao pro-
tiv uregjenja njemačke nautičke škole u Trstu.

Iz novinarstva. Javlja nam uprava
»Novog Doba« u Spljetu, da će ovaj novi dnev-
nik početi da izlazi na 1. dojdu e ne na-
stanu li nepredvigjene zapreke. (Dakle neće se
zvati »Novo Vrijeme«, kako je bilo javljeno.)
List će izlaziti svakog dana rano ujutro, sa obil-
nim brzojavnim izvještajima, informacijama o
svim pojavima našeg, slavenskog, a i stranog
javnog života, ne isključiv ni pitanja o prehtani
pučanstva. Cijena će mu biti, obzirom na da-
našnje silne troškove hartije i tiskanja, 15 K za
tromjesec. Pretplata se ima poslati unaprijed.
Pokretač je i urednik ovog lista naš sugragjanin
g. Vinko Kisić, dosadašnji dugogodišnji glavni
suradnik zadarskog »Narodnog Lista«. =.

— Osječki »Jug« obustavili su sami vlasnici,
jer ih redovito posjećuje drž. odvjetništvo sa
zapljenama.

Ban za medicinski fakultet.
Hrvatski ban Antun pl. Mich lovich darovao je
iz vlastitih sredstava pedeset hiljada kruna za
medicinski fakultet na zagrebačkoj universi.

Akcija za sakupljanje članova
i doprinosa za »Crveni Križ<« po
školskoj mladeži. Primamo od pokrajin-
skog pripomoćnog društva »Crvenoga Križa« za
Dalmaciju : Do malo dana započeti će pod upra-
vom ć. k. pokrajinskog školskog vijeća u Zadru
akcija za sakupljanje članova za ovo pokrajinsko
pripomoćno društvo »Crvenog Križa« i njegovih
podružnica u ovoj pokrajini, a to putew učenika
pučkih, gragjanskih i srednj:h škola.

Svrha je ove akcije ta, da se sakupljanjem
što većeg broji članova povisi “imovina koli.o-
vog pokrajinskog pripomoćnog društva »Crvenog
Križa« toli njegovih podružnica. Jedino, ako ovo
društvo i njegove podružnice budu imati na ras-
polaganje dovoljnu gotovinu, moći će da ne sa-
mo u vrijeme rata, nego i iza rata — kada će
morati udovoljiti velikom zahtjevu pripomoći ne-
moćnih i ranjenih vojnika — ispune svoju zadaću.

Članarina iznosi samo 4 krune na godinu,
koji iznos, može svaka osoba, ma' pripadala i
najnižem sloju pučanstva, lasno doprinijeti za
veliku, dapače najveću: humanitarnu svrhu: pri-
pomaganje bolesnih i ranjenih ty =>

Pokrajinsko se pripomoćno društvo »Crve-
noga Križa« nada, da će naša budna školska mla-
dež naći kod svakog pojedinog opće poznatu
dalmatinsku darežljivost.

Stranci u Bosni, Zagrebačkom »Hr-
vatskom Ekonomisti« pišu iz Bosne: U zadnje
doba doživjela je Bosna više procesa. Ti pro-
cesi su ogledalo naših prilka ili bolje rekuć
neprilika. Svagdje, gdje se ogledamo, vidimo
samo tugjince na djelu. N gdje u monarhiji nema
toliko stranaca kao kod nas i nigdje u monar-
hiji ne vidimo toliku eksploataciju maroda kao
upravo ovdje, a to sve samo zato, jer stranci
rade bez osjećaja i ljubavi samo za sebe, a ni-
šta za narod. Domaći ljudi, koji bi htjeli i mo-
gli preuzeti vodstvo u vlastite ruke, ne mogu
to polučiti, jer su ih stranci istisnuli. Nigdje u
monarhiji nema tako malo inicijative za rad u
narodu, kao baš u Bosni i Hercegovini, & sve
to se dade konstatirati i u narodu, Nas zemalj-
ski proračun nije baš tako mršav, pa se ne vidi
pravi uspjeh od svih do sada učinjenih investi-
cija. Dogie li do rekonstrukcije monarhije, biti
će najpreća zadaća, da se pom stranaca riješi,
jer ne riješi li se Bosna tih, onda se ne može
ni u buduće računati na bilo kakav napredak i
uspjeh, jer je strani elemenat u Bosni onaj, koji
spriječava svaki pravi razvitek.

Imenovanje. Dosadašnji tajnik na dalm.
namjesništvu, dr. Erih Bandi, imenovan i-
nistarskim podtajnikom kud ureda za pučku pre-
hranu u Beču.

Skrb za djecu | mladež. Ministar.
stvo za socijalnu povelo je akciju o pripo-

i ustanova raznih u-

maganju važnih poedaniće i ala kol

, korporacija, odbora, zavoda, ., se
a genie, I djece i mladeži, svrhom da
se ti pothvati, uredbe i ustanove uz
dinom pripomoći, što bolje razvijati
uspješnije poslizavati cilj za kojim teže, biva
peponk = i. i đa ana granama nje-

c su i vladine subvencije
snivanje takovih pothvaćanja, u koliko
stalno zajamčen njihov spjeh.

je već ove go-

počimi
matt akan

za postignuće vladine

za o-
bi bio

mizacij&, ko:p0:aci itd.
orga R igo mima -

bvencije