CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU IL! S POŠTOM NA GODINU K 10 NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15 KO NEVRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU Br. 684. PRAVA POJEDINI BROJ Pregled dogagjaja. Sa ratišta nema važnih vijesti, koje bi po- budile iznenagjenia. I na zapadnoj fronti kao da | vina ostal je nastao zastoj. Talijanske novine prije su u strahu naviještale našu ofenzivu, ali sada, jer nije još slijedila, le su najavljivati svoju talijansku ofenzivu. Navršile su se uprav ovih dana tri pune godine, da je ltalija stupila u rat, i još uvijek može da umiri duhove u svojoj zemlji sa navi- ještanjem nove ofenzive! Koliko ih je već dosad poduzela i kako skupo platila! : U našoj domaćoj politici sve to veći U Banovini se najavlja osnutak nove stranke, kao da ih već malo i do sada ima! Napredni ele- menti u koaliciji nijesu zadovoljni ni sa koalici- jom ni sa Starčevićevom strankom prava, koja se je jedina izjavila za bečku deklaraciju, jer po nji- ma ni ona nema pravog »jugoslavenskog« smisla! Naknadni izbori u nekim kotarima raspalili su stranačke strasti, te se sve većma cijepaju du- hovi. Bečka deklaracija o prvoj svojoj godišnjici ne može da se podiči onakovim oduševljenjem u Banovini, na kakovo je naišla u Sloveniji. Nije ni ona bila kadra da ujedini duhove, € da dogje bar do političke xooperacije svih stranaka u ovira osudnim časovima. : i Držanje Srba postaje sve to više zagonetnim. Niti se izjavljuju za deklaraciju, niti se zanose 2, jugoslaviju, pak se mora zaključiti, da oni još uvijek imaju u pameti — veliku Srbiju. Prema hr. vatskim svetinjama ne iskazuju nikakove susretlji- vosti, tako za Preradovićeve proslave u innogo su. se slučajeva držali dosta pasivno, i ako se je sa hrv. strane prikazivalo pjesnika kao vjesnika sloge: Svi su uarodi već željni mira, a izgovor raz: nih državnika malo se o tom i nejasno dade što. razabrati. Jedino rimski papa diže ponovno svoj. glas, vrši neustrašivo zadatak svoje apoštolske dužnosti i kršćanskog milosrgja, te čini sve mo- g da bi prestale već jednom ove grozote rata. | je pouzdanje stavlja u Boga, te odregjuje, da | na se ljetos na blagdan prvaka apostola sv. Petra_i Pavla, zaštitnika kršćanstva, imađu upraviti mo. | litve i prikazati sve sv. mise kano žrtve pomirbe i | ljubavi. . nika svoga ! | | | Vladarski par na putovanju. Naš vladarski par otputovao je dne 16 0. mj. | ljudi, koji kažu, da nijesu zadovoljni s nijednom, Svevišnji uslišio poniznu molbu službe- , koju imamo. | u Sofiju i Carigrad, da poslije nastupa na pri- | jestolje po prvi put posjete u tom svojstvu bu garskog cara i sultana. U pratnji Njihovih Veli- čanstva nalaze se najviši dvorski dostojanstvenici i ministri, Carski je par i u Sofiji i u Carigradu sjajno pričekan. Razdioba Češke na okružja. Na 19. svitnja objelodanjene su u listu dr- žavnih zakona ministarske natedbe, koje sadržaju uvagjanje okružnih vlada u kraljevini Češkoj. o ovim naredbama, koje se sasvim kreću u programu, iznesenom više puta od vlade, ime- nnje se u Češkoj stalno 12 činovnika izvan sje- dišta namjesnika, kojima će biti povjereno vo- jenje namjesništvenih posala u ime namjesnika. Oni će se u ovome svojstvu zvati »okružni po- lavari«, a predio njima povjeren »okružje« dok će oni podpisivati »okružna vlada«. Naše vino. Čitamo u »Obzoru«, da su Magjari pokv- pili sve vino u Hrvatskoj i kod trgovaca i kod roducenata, pak i kod samih birlaša, tako da e sad u Hrvatskoj velika nestašica vina, a cijene su mu poskočile za dva do tri puta. A što će Magjari stim vinom? Oni od njega peku konjak, i ovaj prodavaju u Ukrajini * Češka velika kulturna slava. Dr. Servic Heller: >Jublleuu velkć doby«. Prag, 1918., str. 142. Pod ovim je naslovom na češkom jeziku izašla lijepa spomen-knjiga, sa 28 slika. Tu su ukratko opisani svijetli oni dani, kad je, pred so cijeli češki narod pio svojim preporo- diteljima polagao temeljni kamen svojem pro- jetnom hramu: »Narodnom Divadlu u Pragu«. Ovih pak dana slavi češki narod jubilej te »velk doby«, 50-godišnjicu »Naroduog Divadla«, kome su nad velom pozornicom upisane velikim zlat- nim slovima same dvije, zo. rječite riječi : (= sebi). U dijelu ove knjige (str. 5.-68.) opi- suju se u zanimljivim detaliima veliki oni, sve. čani dani ja temeljnih kamena (i tako su i dne 5. maja i po- do 18. maja 1868. tih čeških mjesta donesen je za SEE NOR po jedan kamen u Prag. Već je šs bu- | | u zamjenu za robu i za hranu. | tako se sa hr- vatskim vinom drugi obogaćuju, a Hrvatska ne samo, da pri tom nije ništa dobila, već još i bez a. Da se to u buduće ne dogodi pisac svjetuje, da se zabrani izvoz, vina, ida se jedino daje u zamjenu za robu i za hranu. Ako ovo vrijedi za Hrvatsku, kud i kamo više vrijedi za naše prilike u Dalmaciji. Za naše | vino mogli bi u zamjenu dobiti toliko toga, što nam nužno treba. | I druga nam stvar na srcu leži: Naše je| vino ponajbolje vrsti, i od njega daće'se napra: darmar.| viti najbolja vrst konjaka. Zašto da ta industrija bude u tugjim rukama i da ide pod tugjim a ne pod našim imenom ? Ne bi li se dao i kod nas' peći konjak ? Što pojedinac ne može i ne znade, to bi mogle učiniti zadruge, seoske biagajne i razna industrijalna društva. Na posao dakle, dok je još zgode i vremena, da nas drugi ne preteku! Sjetimo se nadalje, kako gospodarski mo- | menat igra veliku ulogu i u političkom smislu | \ Zalog naše bolie političke budućnosti leži u našoj gospodarskoj snazi, a ne u tugjoj slabosti u losti. Gospodarska samostalnost skupa sa zdia vom prosvjetom najvećma će doprinijeti riješenju našeg pitanja. Budimo gospodari u svojoj kući i ne dajmo, da drugi iskorišćuju maše izvore blaga i bogatstva ! Domaće vijesti. Nova organizacija. Tu skoro bio je u Zagrebu sastanak za novu organizaciju. Od Dalmatinaca bili su dr. Mate Drinković, dr. |. Krstelj, dr. Roko Joković, Gjino Marić, dr. Ivo Tartaglia i brat mu Oskar, dr. Miloš Martić. U rezoluciji, koju su prihvatili, kažu »da nijedna od današnjih stranaka ne može sama svojom stranačkom snagom da povede misao — velike narodne ideje, pa da to bezuvjetno laže »skupljanje cijelog naroda u jedinstvenu olitičku organizaciju«, a smatraju »da je ova |edinim sigurnim i uspješnim jamstvom« za uspjeli. Ovo bi bila navještivana nova stranka od Dogagjaji u Pragu. Za vrijeme tro- dnevne svečanosti 50 godišnjice opstanka češkog | mar. kazališta u Pragu, došlo je do opsežnih bučnih iskaza — kako službeno izvješće veli — »dogagjaja državi neprijateljskoga dapače veleiz- dajničkoga karaktera«. U oglasu policajnog di- | rektora veli se megju inim, da se je ova »kul-/ turna svečanost izrodila mnogo puta u političke. | demonstracije i pokazala na posljetku čitav niz i to pravo slavlje za sve krajeve, kud se ko mae va besbrojaim lijepim cvije ćem. Veliko značen i. kamen donesu Radkošta. u Morav m prikazana . padnost Moravske dedke kome su Moravci pričvrstili 3 su Mommeci pričvroii ovaj ostola: >900 Je ID veleizdajničkih zgoda za koje su potrebne naj: oštrije mjere.« S toga je »svako daljnje trpljenje s obzirom na ozbiljnost vremena isključeno.« Nadalje stoji: »Kazniće se nošenje znakova i, kokarda neprijateljskih država. Jugoslavenskim | mladim gostima narediće se, da ostave Prag.« Obustavljen ,,Narodni Listy““. Uslijec gorepomenutih dogagjaja u Pragu, po- licajna je direkcija upravila odluku dnevniku IZLAZI SVAKE SUBOTE CRVENA HRVATSK ŠTVU. — ZA ZAHVALE r a“ PRETPLATA | OILASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI I PRIOPĆENA PLAĆA SE 40 PARA PO PETIT RETKL ZA OGLASE 50 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODI STOJI 20 PARA. UZPOPUST. 2UOPISI SE NEVRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NEPRIMAJU Si _ 25. MAJA 1918. služe svakim uzorom. Ta nigda se nije čulo da | bi se koja od ovih niti što sumnjiva kamo li, onako teška izjavila ! | Predsjednik Jugoslavenske a- kademije. Pošto se je dosadašnji predsjednik | Jugoslavenske akademije u Zagiebu zahvalio, imenovan je novim r redsjednikom bivši predsjed: nik banskog stola dr. Vladimir Mažuranić, sin, pok. bana Ivana Mažuranića. Unapregjenje. Naš domorodac g An-. tun Zlošilo, rodom iz Orašca kraj Gruž», državni odvjetnik u Kotoru, imenovan je prvim drž. od-/ vjetnikom u Spljetu. Čestitamo! + Vilko Novak. U Zagrebu je premi- nuo prošle sedmice, u 54.0j godini žisota, pro- fesor glazbe na preparandiju, auktor raznih škol- | skih pjesmarica, jedan od vrijednih i rijetkih hrvatskih glazbenika Vilko Novak. Vječna mu slava! Nesreća automobilom. U nedelju. ujutro nalazio se automobilom na putu iz Boke | put Dubrovnika korvetni kapetan bojne morna- | rice g. Sučć, iz Senjske Rijeke, sa svojom ggjom. i djetetom. Kod Čilipa nastade eksplozija benzine automobila tako, da ih je teško aagrdilo; supruga mu je nakon malo umrla; on je čujemo najteže ranjen, a dijete i šofer lagano. Gradska kronika. | Od Uredništva. Nestašica novinske. hartije, koja je v ć prije nas zatekla sve naše | listove, doprla je i do nas. Stoga smo za sada. prisiljeni izdavati maš list na po arka. Molimo g.g. predbrojnike, da izvole ovo uvažiti. | Odlikovanja. U priznanje zaslužnog rada za vrijeme rata na polju dječje obrane i mla- | denačke njege, bjehu odlikovani: ratnim križem za gragjanske zasluge il. razreda: namj. tajnik i uprav. mjesnog kot. poglavarstva g. Ivo p!. Celio- | Cega i ravnatelj žens. prepar. vlad. savj. g. Antun Kriletić; — istim cdličjem lil razreda kanc. ravn. ešnje Javne Dobrotvornosti". Kosto 'Hoppe, — te istim odličjem IV. razreda: nadstojnica mjesnog zavoda »Domus Christi« č. S:stra Flo- | rentina_ Žagovec. — Naš sugragjanin g. Vlaho Zglav, financ. koncepista, sin g. prof. Mata, odlikovan je zlat- nim križem za zasluge na traku kolajne za hra- brost u priznanje izvrsnog poslovanji u posebroj službi, Čestitamo ! Lične vijesti. Prošle sedmice došao je u naš grad, da pohodi franjevačke samostane po okolici dubrovačkoj, mp. o. Antun Kozilari, pro- vincijal »Male braće«, u pratnji sa svojim tajni- kom mp. c. Hugolinom Didon. | Imenovanje. Našem sugragjaninu g. dru. Ivu Ucović-u, mjesnom državnom odvjet- niku, podijelilo je N;egovo Veličanstvo naziv i karakter prvog državnog odvjetnika. Čestitamo! / Lovro Ćurlica, shrvan kratkoin ali preteškom bolešću, ispusti svoju plemenitu dušu, ć. k. kotarski poglavar u Imotskome, u 42.0j »Narodni Listy«, koju sada novinstvo donosi, da/ godini života. | se izdavanje rečenog dnevnika od 19. o. mj. 0-. Preminuo je prošlog utorka uveče u rod- bustavlja, jer da »... način pisanja, usprkos po-| noj M i ti vaj : j Mokošici ubave Rijeke Dubrovačke, u zagr- licajne opomene, prema osnovi neprestano po- | ljaju ljubljenih svojih, supruge, starice majke, bugjuje raspoloženje i simpatiju za ententske i ih sinčića i i : države i promiče interese naših neprijatelja.« pe svojih sinčića i brojne rodbine. Neke austrijska njemačke opći“ ne i — lojalnost. Proli njemačkim opći- nama sjeverne Češke »vodi se istraga«: izjavile su se, da će se »radi prehrane« obratiti u Ber- lin željom, da se sjedine s Njemučkom. Kad se prosudi težina takove izjave, sve oue dalmatinske općine, koje su raspuštene, mo- gle bi da onim njemačkim austrijskim općinama želje Moravaca krasno je onda istaknuo Mora- vac Dr. Franjo 'Palacky, umni povjesničar, otac češke politike, koji je ovoj dao takav osnov, koji je mogla prihvatiti i dinastija i aristokra- cija, te na kojem se složila i cijela češka inte- ligencija. orba Čeh4 za svoje kazalište bila je že- stoka i ustrajna. Najprije su češki preporoditelji izvukli od njemačkog zemaljskog odbora škriu dozvolu, da se u starom njemačkom staleškom kazalištu smiju u svetačne i nedjeljne dane po ne točno od 3—5 u. predstavljati i Češki omađi. God. 1850. ustrojilo se društvo za sa- radnju češkog kazališta. Dne 18. Il. g. 1862, ila je prva predstava u privremenom kazalištu 'Na 17, maja velike god. 1868. sakupilo se red gradilištem kazališta oko 200,000 ljudi. 10 u. zagrmili su mužari i sosa se vele- bna svečana povorka. Tu su sudjelovale razne korporacije u slikovitim svojim nošnjama. Tu je bilo i tisuća djakd, i narod je neprestano odu- ševljeno pozdravljao tu milu »nađu domovine«. Megju njima bilo je i odaslanika hrvatskog djač- tva. Sosobitim uživanjem su gledani i t zv. »banderiji«. U svečanoj toj povorci zastupani su bili i Česi iz Berlina i Rusije, te od drugih Sla- ven&: Slovenci, Srbi, Slovaci, te Rusi. — Sa prozora palače grola Lažanskoga gledao je ovu svečanost car i kralj Ferdinand 1. Dobroćudi on se odrekao vlade g. 1848. a umr'o je g. 1875.). (on se odrekao vlade g je g. 1875.) nlico krasna svečanam aaAra ER Opće štovan i od svakoga rado vigjen tako, da je vijest o njegovoj ranoj smrti izazvala u. cijelom građu žalost i sućut, kao i kod svijeh onih, koji su poznavali njegov čelik-harakter, | uzor-poštenje i dobrotu prema svakome bez ra- zlike, Bio je upravo gospar; f.n i otmjen, a dru- štven i demokratičan, bez sjenke one neke biro- | kratske ukočenosti, kao brat prema svakome a nadasve prema siromahu, uvijek rado sklon na | predsjednika Dr.a Karla Sladkovskoga izvišen | je obred postavljanja temeljnog ka.nena i obred udaranja ček ćem o ni. Prvi to učini Dr. F. Pa- lacky, pa Dr. Schmeykal (u ime nenazočno.g diž. namjesnika), Dr. B. Rieger (kao predsjednik kluba čeških zastupnika), Dr. Pražak (kao predsjednik moravskih zastupnika) i drugi znameniti ljudi češkog naroda. 8. Smetana, zastupnik dramatske glazbe, izvrši taj obred s riječima: »U glazbi je život Čeha !« Iza ove bila je pučka svečanost na poznatoj visoravni »Le'ni«, a u večer svečana predstava u Novomjestskom Divađlu. Data je pteine : »Vještba Libušina« od Jos. J. Kolara, ojoj je glazbu sastavio 8. Smetana, a zatim je ispjevana, tada prvom, Smetanina glasovita opera »Dalibor« (spera s naj zrazitijim navodnim obi- lježjem). | tako je prvim zvucima »Daliborove« tragike posvećen bio osnovni kamen kulturnog hrama zvana od milinja: »zlatna kapelica na Vitavi.« Veličanstven je zatim bio na 17. maja kon- cerat udruženih češko-slavenskih pjevačkih dru- štava, izveđen u prije pomenutom kazalištu ; sastavljen je bio od nemanje nego 2000 pjevača. Taj dan izvršena je velika svečanost u počast brojnih slavenskih gostova, banket, gdje su se izredali divni, značajni govori i nazdravice. Go- vorili su megiu drugim i Rusi ; prof. La vanskij. i V. Ivanović Gubin, Slovenac Dr. Vošnjak, Slo- vak_J. Hqrban, Srbi Dr. J. Subotić, Geršić, Ko. otić F Pahen I Mniundšičć = Ducin C Toei. God. XIV. svako dobro djelo. U službi točan, tih, radišar i skroz objektivan, nije trpio udvaranje mi ula givanje. Dužnost, poštenje i čovieštvo bilo mu je voditeljicom. Bio je takovog srca, da je lju bavlju odvraćao i onim, za koje je znao da mi iskreno ne inisle. Do prošle je godine kao namjesništven tajnik bio dodijeljen mjesnom kot. poglavarstvu Zatim je bio imenovan kotarskim poglavaron za Iniotski. Svim je srcem ljubio svoj Dubrov nik tako privrženo, da je nerado primio vijes svoga unapregjenja, jer morao da ostavi mil ove svoje krajeve. I eto, kad je nakon sviju nauka ie naporni mnegogodičnjeg uzornog službovanja dopro ni visoki stepen, kad je na radost i diku svojin bio te mogao i da koristuje svome narodu, i muževnoj ga dobi kruta smrt ugrabi! Prekjučer na 10 sati jutra bio mu je prire gien veličanstven sprovod, kakav dolikuje cije lom njegovom djelovanju i osjećaju, uz saučešći cijelog Dubrovnika, Gruži i Dubr. Rijeke, a u: pratnju predstavnika vlasi i ureda i mnoštvi prij: telja i poštovatetja; mnogi su na sprovod 1 Mokošicu otišli zasebnim parobrodom »Cavtat« iz gradske te gruške luke. Nad grobom se je s blagopokojnikom opro stio gosp. Ivo pl. Celio-Cega, upravitelj naš: općine, izrekavši dirljiv govor, iz srca k srcu, št: je svakoga do suza dovelo. Vječni mu pokoj i njegovoj svije loj uspo meni slava! Teško ucvijeljenoj ud<vi ggii. Katici rogi Pehovac, majci ggii. Pavli ud. Ćarlica, nejakim sinovima Ivanu i Milivoju i svoj rodbini i svojt naše duboko saučešće. Unapregjenja u poštanskoj služ. bi. Oficijali mjesnog ć. k. poštansko-bizojavnog ureda g.g. Marin Tadin, Marko Curir i Autun pl Cvitković i g.g. J»sip Gandini i Ivo Depolo i Gružu imenovani su višim oficijalima, a pomoć nici g.g. Antun Brangjolica u Dubrovniku i As dro Korlaet u Gružu oficijalima. Čestitamo! > “ Električno osvjettješije. Doveze: f€ iz>Pule stroj za elektr. rstvjetu, te se pospje šno radi oko priključka na dosadašnje spojeve Već je sinoć bilo u općini i na obližnjim pre djelima električno osvjetljeno. Tako ćemo d: nekoliko dana barem u gradu opet imati elektr rasvjetu, iako zasad ograničenu. Pir. Danas se je vjenčao g. Rudoli lansky ć. k. narednik 37. strj. pukovnije, sa g.com Luc; A:banas iz Gruža. Čestitamo ! Odmjerenje ratnog poreza 28 godinu 1916. Javlja nam mjesna c. k. porezni vlast, da je na uredovnoj pl: či c. k. poreznoj ureda u Dubrovniku a za pripadnike porezno kotara Cavtat i Ston na ploči poreznih ureda 1 Cavtatu i Stonu izložen na opći uvid za 14 dan: popis pojedinaca podložnih ratnom porezu zi godinu 1916. Imenovanje. Naš sugragjanin g. Oska Zglav, svršeni pravnik, sin g. prot. Mata, ime novan je privremenim prislušnikom za okr. su u Sarajevu. Čestitamo ! Čitulje. U Kutima kraj Zelenike u Bok Kotorskoj preminuo je u cvijetu mladosti, u 21,0 godini života, pučki učitelj g. Vuko Čorbić i: ubrovnika. U Srijedu je slijedio sprovod ggji. Mar ud. Kovač, majci našeg sugragjanina g. Mihi Kovača, trgovca manufakture, koja premine u 75.0 godini života. okoj im vječni, a ucvijeljenim naše sau češće. WMojna pripomoć rodbini gažist: i pov šenje faktične namjene ot 50 na 100%. Javlja nam mjesno kol. pogla rović Kaćala, \užičanin P. Jos. Hornik. — Tom prigodom veličajni su bili govori Čeha Dra F. Palackoga, Dr.a Riegera, Dra Slad kovskoga, Dr.a Čižka i Skopalika. 1 tako su češkom »Narodnom Divadiu«, koji su češki inteligentni rodoljubi kroz ovo 50 go dina podigli na uzorni, svjetski niveau, a sa 080 binom slavenskom i češkom, temelji bili postav ljeni na najsvečaniji način, na udivljenje i on dašnj h i sadašnjih pokoljenja. Taj uzorni kul turni hram stvorili su Česi iz svoga naroda, be: mecena i pokrovitelja — uprav : »Narod sebi !« — Evala braći Česima ! " U drugom dijelu lijepe ove spomen-knjig: (str. 69-143.) podava Dr. Heller pregled poliiič kih dogogjaja u g. 1868., kad je baš došlo d« oštr g spora vlade sa češkim narodom. Zuamenitih dana 13, IV, o, g. kao i kro; duhovske prošle svečane dane češki je veliki na rod htio da položi i NR sobom kao pred ostalom svojom skom braćom svečan jedan zavjet, bolje reći, htio je da obnovi z.vje od god. 1868.: da će ostati vjeran svojim, na rodnim idealima i da se neće odreći borbe prot narodnim neprijateljima, dok mu ta ne bude uspje hom okrunjena. 4) Ovaj drugi dio krasne ove knjige So galerijom svih zaslužnih lica, . čeških prveha c sna .val nhu« ji A .