u di e i ge tt . trajan mir. To da je PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K10 IZLAZI SVAKE SUBOTE | PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- NEMAM GODINE RENEE SLINI? NA K.15 GE OETK ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 40 PARA PO PETIT RETKU ILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN ZA OGLASE 50 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODP te POJEDINI BRO ; 1 | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU J STOJI 20 PARA. 2 uzPOPUST.2UKOPISI SE NEVRAĆAJU. LISTOVI NEPRANKIRANI NEPRIMAJU St ALLA LN SNA SENN LA BLS | prošlosti, mora kupiti. Poljaci se neće da odluče, | dok se grof Burian ne povrati s namjeravanog | puta u Njemačku, jer će se i od vijećanja, što će se voditi kod ove prilike, odlučiti i o sud- Kraljeve političke izjave, Njegovo je Veličanstvo u nazočnosti mini- stra predsjednika Dra. Seidlera primilo 26/5. ne- koliko deputacija iz južnih alpinskih krajeva. bini Poljske. Poljaci drže svoje držanje ovisnim Megju Nijemcima iz Koruške, Štajerske i Kranj- 0 uspjehu ovih vijećanja. ke bili su zastupani i članovi slovenske stranke | tajerac, koje je program od uvijek bio naj- Sa ratišta. strože stajati na stajalištu, da su krunovine ne- | razdijeljive u moćncj i nerazdjeljivoj Austriji, i, Njemačka ofensiva na zapadu. zajednički privredni rad Nijemaca i Slovenaca. | Od 27. maja u toku su žestoke boibe na Zastupnici iz Trsta i Primorja istaknuše prirodnu zapadnom retištu. Nijemci su svom silom nava- važnu ulogu Nijemaca za odnose tršćanske lili na Engleze i Francuze južno od Laona i _ ke i čitave morske obale sa zalegjem, ie za: skršili ovdje iznenagjene divizije. Na juriš je za- moliše Vladera, da energično priskoči u pomoć | uzelo bido Chemin des Dames. Izvojšten je pre- Nijemcima na čitavoj obali i u državnom prista- | laz preko Allette izmegju Vavxaillenom i Craon- ništu Trsta zbog velikih uloga, što Nijemce .*keiu. neom. Prodiranjem dalje u engleške linije Nijemci Odgovarajući na govor koruške deputac j su već oko podne, vz neprestane bojeve vladar je obećao, da će vrlo ozbiljno i dobro stigli do A ... megju Vaillox ! Berry-au-Bac. hotno promisliti o željama i opasnostima, što si, o podne su navale nastavljene te je stiglo sve mu bile iznesene. Dan danas je, \ “icresti do Visle. Već prvi dan zarobljeno je 15.000 ne- pro. na : cvata naše domovine, još hitnija. po ala p 1:5ha,| prija«<l,s. Due _ 28, 3. nastavljene su navale preko VE Aisne, te su u borbi vodile o odsječak Vesle iz- da se riješe narodnosna državna pitanja, koja i : V Ć su još neriješena. Poslije kušnje se koja j do- megju Soissonsa i zapaduo od Reimsa. I slije- movini nametnuta i koju je ona sjajno prelurila, deći dan navale su uspješno nastavljene na ne- moraju, reče, odstraniti oni uzroci, koji uvijek koliko glavnih djelova fronte; kod Soissonsa nanovo izbijaju i koji ragjaju neugodna trvenja, osvojene su visočine sjeverno od grada; na ju- što samo troše snagu. | stoga treba razbistriti i žnoj obali Aisne r Vesle zauzete su visočine kod poboljšati uvjete, za zajednički život pojedinih Ciry, Braisne i Fismes su osvojeni; borilo se je naroda u monarhiji. Vladina će zadaća biti, reče, o visočine kod Thicriya. : da skupa sa pozvanim zastupnicima stanovništva Broj je zarobljenika narastao taj dan do nagje prave osnove srđačnome zajedničkome 25.000; megju tim je i po jedan francuski i en- radu. Ali, ma koje bile te promjene u državnim gleški general. ustanovama, ode ipak ne smiju rasklimati čvrstu 4 š državnu strukturu niti smiju povrijediti historička Razne vijesti. prava i predaje zemalja niti ne uzeti u obzir, : zasebne prilike u svakoj pojedinoj zemlji. »To Službeno suzbijanje jugoslavenske agitacije. je«, reče vladar, »Moja čvrsta volja i toga će se Dr. Seidler izjavio je u zadnjoj pročelničkoj pravca Moja vlada u svome radu držati, U sva- | konferenciji, da su u pripravi mjere za stezanje kome svome nastojanju, da prokrči put zdra. jugoslavenske agitacije. Ministar je nutariajih po- vome i naprednome razvoju, ona će ipak uvijek slova već pripravio te mjere, te ih pokrajinskim biti na strani onih, koji visoko drže sve“u ostav- oblastima poslao s uputama. . štinu slavne prošlosti i koji hoće da tu ostav: R t izmegju Kube i Meksika. štinu očuvaju nepovrijegjenu budućim pokolje- Meksiko je prekinuo diplomatske odnošaje NINE ODA E ka propustiti, da sa s Kubom. Opozvani su meksikanski otpremu k laganje, stane na put agilacijama, koje ugroža- siku. To se što je opozvan meksikanski zaslup- vaju snagu i cjelokupnost države«, o \mik na Kubi, i što se zaključilo, da ga se'za , * Odgovarajući na ostale govore, vladar ie neodregjeno vrijeme ne nadomjesti, navodno do- izjavio, da se osobito raduje, što je u riječ ma vodi u savez s činjenicom rata, u kojem se ku- vogja deputacija našao kod ovih narodnih ple- banska republika nalazi. (Havasova agencija). mena, naseljenih u južnim Alpama, upravo uz-/ Enteata mijenja pol tiku prema Rusiji. višenu suglasnost osjećaja i što je u tome vidio | Novinstvo javlja iz Wasbi d novi dokaz čistog i pravog austrijskog duha, | liirci i Sledini e O ashingtona, da su se koli ih razumnom snagom nacija znade okupiti ti vort jedinjene Države sporanamje»e, o poli- u više, moćnije / blogoslovenije jedinstvo. Zatim | M01 e ax u gr u Rusiji. U isto su je vladar nastavio: »Mi trebamo da mnogo što. vrijem 2 ili Rusiji dovoz i svaku moguću šta kod nas poboljšamo u uvjetima narodnosnog pomoć. Za ovaj čas neće dakle nik ko posizati i kulturnog razvoja pojedinih naroda, a moja | 4. Pitanje Rusije. Engleška i Sjedinjene države vlada revno na tome radi, da nagje pravi put, saopčiše japanskoj vladi da njihov novi kurz kako da rijei ta načelna pitanja na opće zado- adi prožet zo - već da se kod toga voljstvo. To riješenje može samo da bude u radi samo 0 politici. austrijskom okviru i ne smije da ni malo bude Irsko pitanje. na štetu ni bistoričnoj osobitosti zemalja ni čvr- U Engleškoj izbilo je irsko pitanje opet na stoći njihove skupnosti ni slobodi naših velikih | površinu. Da uguši protivnost irskoga naroda privrednih cesta ni duševnim i materijalnim osno- | spram vojne dužnosti, latila se engleška vlada vama za cjelokupnost, snagu i procvat države. skrajnjih mjera, te uapsila sve irske vogje, u po I stoga vas ne budi briga, da će se agitacija, | vijestima + sve zastupnike. Hoće li se Irci ovim naperena protiv nepokolebivog držanja ovih vr-| mjerama dati zastrašiti, te se mirno dati unova- hovnih pravaca, moći nesmetano širiti, a kamo| čiti, drugo je pitanje. Utisak ovih vijesti mora da li da će u budućem obrazovanju stvari dobiti | je u Americi porazno djelovao. Naravno London faktične važnosti, pa budite uvjereni, da će tako | o tome širi protivne vijesti, srdačno izjavliene austrijske misli naći u Mene| jasno uvigjati, kako bi Englešku u vlastitoj kući uvijek jakog i stalnog zaštitnika«. riješila samoopredjeljenja naroda, za kogi Ame- Na koncu je vladar_izjavio deputaciji »Sa. | rika navodno istupa. veza njemačkih žena u Štajerskoj«, da se po- = uzdano nada, da ćemo u ne prie daleko vri- e postići konačan, pravedan, blagoslovljen i važan cilj njegova života. U budućem radu, reče, u okviru velike domo- vine čeka njemački narod u Austriji važna za- daća, dostojna onih besprimjernih pothvata, što su premašila sva očekivanja i što ih je izvršio u ratno doba, a kojima može da se s pravom : »Jaiu buduće računam na vjernu i pro- ušanu saradnju Nijemaca u gajenju državnih interesa. Već vas to može sasvim umiriti, da — Vladarski par na povratku iz Sofije i Carigrada zaustavio se je u Beograđu. : — lzvanredne redarstvene mjere u Pragu djelomično su ukinute. Francuski ministar-predsjednik Clemen- ceau izjavio je deputaciji austrijskih Slavena, da će Enteuta sklopiti takav mir, koji će odgovarati zahtjevima slavenskih naroda, koji živu u monarhiji. — Talijanski je kralj zamolio Ameriku, da bi poslala što prije vojske na talijansku frontu. — Austr.-ug. ministarstvu izvan, skih posala stigla je 24/5 vijest, da se Nicaragua smatra u prava njemačkog naroda, uvjeti za očuvanje nje- | ratnom stauju s Austro-Ugarskom. NAIVNI i slegne. ere e iu : - ksfordu u Engleškoj osnovana je njegova prokušana vrijednost u državi, neće ni-| srpska bogoslovija z+ srbijansko svećenstvo. Po- kad ni u čemu biti povrijegjeni«. Politički položaj u Austriji, U Beču se nastoji, kako bi se na koji na- čin stvorila većina-u parlomentu. U izgledu je lazi je 11 djaka, koji se najprije uče engleš. jeziku. — Princ od Walesa posjetio je u nedjelju sv. Oca Papu. Zadržao se je 1/4 ure. Zatim je bio kod dr.. tajnika kard. Gasparri. — Lisiovi donose, da će se princ od Wa: lesa zaručiti za Jolanđu, najstariju kćer talijan- snio ne ie skog kralja, kojoj je 17 godina. ip sk ministru-predsjedniku dru Seidleru neće poći | čija je, sleti iro e Latina zaklju- 14 rukom da do sredine lipnja sivori radnu ve+! <00.g0: se od Indije zatraži, da mora dati ćinu, pomoću koje bi Qo dobiti u najmanju | 500.000 momaka u ratne svrhe, ruku provizo na ili dva + > seca. U lipnju da purame meće biti sazva: | Naši dogisi. i ako bi to za vladu od izvan'edne važuo- iz Oskorušna (Pelješac). sti e proračunski rovizorij ističe | a 1. srpnia. (+ Kapt. Baro Sinković). Na \4/V. ovdje T će se morati ili upotrijebi $ 14. 1 ćena-| je preminuo čestiti starina a naš mili sumješć > stupiti izvanzakonsko je, ex lex. Nemački nin š Baro Sinković, orski kapetan duge bi necionsli i kršćanski ode o plovidbe, Moras q < oifeton i boot a mor teli vladu, * 08) 90, jugosla, o daš. u.olvalata " ei Mnnoo ie kao jgesa sera pa u DUBROVNIKU, I. JUNA 1918. što su joj na raspo- poslova u Lavahani i kubanski poslanik u Mek- ali će Amerika ipak od | po Site, Auti dne 9 juna | povukao u svoje rodno mjesto, da opočine me- | i | gju svojim milim ukućanima. Koliko je cijelo | Gradska kronika. | njegovo rodno mjesto bilo obradovano na vijest, | Tijelovo. U četvriak na Tijelovo radi | da. nam _se dolazi sasvim nastaniti, toliko je jed- | kiš nije se mogla prirediti običajna svečana pro- | nako bilo žalosno kad ga je nazad koju godinu cesija po gradu, za koju je svrhu bila došla i | bila udarila kap, a sada nadasve kad ga nemila | vojna muzika. Tako se nije održala procesija ni smit pokosi. — Bio mu je sjajan sprovod, uz! na Pilama, ni u Gružu. | učešće cij log injesta i svega okoliša. Vječni po- | ' kO i koj njeg.:0j dobroj duši! — Za sobom ostavlja | ,, Dubrovčani] »Mnoge je tisuće mladih teško ucvijeljenu ggju. suprugu, sina i kćer udatu »ljudi ovaj strašni rat osakatio, te ih više ili ma- za om. kaot. g. M. Štuka te nevjestu sa troje *0I€ (a vrlo mnoge avaj! i potpuno) za rad_ne- unu. adi, koj ma izrazujemo naše duboko saučešće. »sposobnim učinio: noge ženske glave s njega | »obudovješe, mnog:. ievine djece uljecija: SNJ | : s | »li, može li, h>će li aomovina dopustiti, da ovi | Domaće vijesti. | »nevoljnici, koji za nju nastradaše, za sjen | stakt g g \ »slobodu, za sigurnost i opstanak njezin, provedu suu sustrijeki ratni zala, 3 "tromi švot pažjući kui iećio tm pr. mj. a svrša a 2. srpnja 1918. Izdane su Sipo o get? Boki sto pote ne! rio )e moje Pe po sto državne otkažljive pokladnice, plative 1.IX. EŠE od uetraovi, Zadie NE pere | i : 9 , | S joe e e 9250, za druge 96 uz) ,koja"će nesrećnim sakatima, udovicama i siro- o svih tie će Oi priskočiti u pomicć u svim potrebama nji- aš š ete : »hno ' ) \- čiviti svoju patriotsku dužnost. R odoljubi, potpi- M O a o nniike | sreditvh, da | sujte VIII. ratni zajam | »sami dobivaju svoje življenje marljivošću i ra- »dom, koji čovjeka podiže i oplemenjuje«. Čitavo pučanstvo naše prostrane Carevine potresoše ove carske, ove očinske, ove kršćan- sie riječi dobroga i ljabljenoga nam Vladara. Prva se na njih maknu vojska, kao najpozvanija i najinteresamja, ali ni gragjansko pučanstvo ue htjede zaostali za njom u ovom velikodušnom * poihvatu, te joj se pridruži, da »viribus unitis« pomognu ostvarati ovu veliku zamtsao huma- noga Vladara, te se u svim mjestima, malim i velikim, naše velike Domovine stade priregjivati Car-i-Kralj-Karlova sedmica na korist rečenoga fonda. Gdje se ona već provela, ondje je svuda sjajno uspjela, a gdje se ona još tek priregjuje, | I Dubrovn k i sada u- | | | Naknadni izbori za hrvatski | sabor. Na 21. maja obavljeni su naknadni | izbori zastupnika za hrvatski sabor u kotaru Sel-| | cima i u Dclncama. U Selcima je izabran kaa- | | didat hrvatsko-srpske koalicije dr. Milutin Mažu: \ ranić s većinom od 300 glasova. Kandidat Star- | | čevićeve stranke prava (milinovac) Petar Božiče- | vić ostao e u manjini, dobivši samo 300 glasova. | U Delnicama je izabran kandidat Starčevićeve stranke prava (milinovac) dr. Ivan K_rnic s ve-| ćinom od preko 500 glasova. — Za njega su glasovali i pristaše hrvatske stranke prava. Davanje od imetka. U ugarskom je saboru kod rasprave o poreznim osnova: bivši sao 8 lik avlisia cijalni položaj vrlo loš, .ier je Austrija suviše| &, : : | opteretila sar A za not dva se popravi valna Cesarevina naša oduševljeno odazvala. pozivu | zagovara i eleszky jedu avanje cd imeika: | ' > Re | Austrija da mora na to"ristati, jer će inače pro- PERE čini nego misliti se i E tiv nje biti potrebna najradikalnija politika, pa), kto 4 napaćenim narodima Svojima po- čak i riješenje gospodarskog odnošaja. (Oduzi- | ,iqiti žugjeni mir i gorke im patnje ublažiti, a manje od imetka svih državljana zagovara I PO“ | hoće li se jedini Dubrovnik oglušiti, onaj Du- [ saa bosanski rodoljub iz Tešnja, Ademaga Me. brovnik, koji je od vajkada ra glasu. sa zaduž- a ve MISPANIK MP u svojoj bro-| pina svojih, sa svojih čovjekoljubnih ustanova ? uri »Namet na vilajet«.) onaj Dubrovnik, koji je u ove četiri godine rata | Velika pučka svečanost priregjuje u bezbroj prilika posvjedočio i putvrdio sinov- | se na 9. o. mj. u Stonu, na korist ratnih inva- | sku odanost svoju i tvrdu vjernost svoju prema lida, udovica i siročadi. Program je vilo ugodan | Caru i Otadžbini prinoseći milijune na domo- \ i obilat. Sadjeluje i vojna muzika. Iz Gruža i| vinski otar na ratne i ratno-dobrotvorne svihe ? Trpnja bit će upriličeni izleti. O svemu će biti | Ne! Dubrovčani, mi smo po iskustvu uvjereni, objavljeno zasebnim oglasima. da se vi ni ovaj put — kako ni dosad što ni- - = s .. ša *ač i ne- 1 šijenje hrane sa bojno polje. L80. nječieči drgoBinO. og, | Iz Beča javljaju, da s« tamo bave mišlju da za- Molimo Vas dakle Dubrovčani da mno- brane šiljanje paketa na b jno bolje. Učinit će te gobrojni i darežljivo posjetite sve zabave, koje | to stoga, što se paketima šalje hrana, koja se| € se preko Karlove sedmice prirediti, a kojih | Brzo poi: e ratnik ne dobije ništa, a 2a-| će ge potanji program objelođaniti na vrijeme. til» seta EIA. — Dubrovnik, Maja mjeseca 1918. — Odbor. | Razne domaće vijesti. Pišu nam Odlikovanja naših pomoraca. (s Pelješca, da se je kod njih silno raskotilo | Glikovano je slijedeće osoblje »Dubrovačke Pa- | čagalja, pa im mnogo marve utamaniše. | u po-| robrodske Plovidbe«, ukrcano na militarizovanim \ lju im nanose dosta štete. Uz svu bijedu još su| društvenim parobrodima, u priznanje izvrsnog manjkali čaglji, a narodu još se ne povraćaju | službovanja u ratnom pomors om saobraćaju : | lovačke puške! : g iaši : : . | Zlatnim križem za zasluge s krunom na vrpci — Upravitelj općine Melković, g. Andreis, | kolajne za hrabrost: kapetan g. Antun Bisazza ; dao je ostavku. Sada se namjerava imenovati| zlatnim križem za zasluge na vrpci kolajne za dva gragjanina i vladina po- Ermenegiildo Krstelj i trojicu za upravu, Filandro Janossevich; vjerenika. Umir. major pl. Kirchmayr, radi zdrav- lja nastanio se u Budvi, pa će sada ondje gra- diti kupalište i hotel. U tu svrhu da imu neka budimpeštanska banka šalje više milijuna kruna, \ a združio se s još jednim Magjarom. — U Budimpešti je u vojnoj bolnici umro bivši narodni zastupnik bosansko-herc. sabora Stojan Stojčević, seljak, član Kočićeve grupe. Bio je dugo vremena na ratištu i u tamnici, Dne 9. o. mj. proslaviće preuzviš, nad- biskup Dr. J. Stadler 50 godišnjicu misnikovanja. U Sarajevu se pripravljaju posebne svečanosti. Sastavljen je naročiti odbor za proslavu. — Ljubljanski knez-biskup presvij. Dr. A. hrabrost: kapetani gg. Ivan Andrijašević i strojar — srebrnim križem za zasluge $ krunom na vrpci kolajne za brabrost: strojir g. Karlo Mosellig 1 »nostromo« g. Ivan Kisić. — Čestitamo ! Svibanjska pobožnost : »Miloj- Braći« sinoć je svršena u dupkom punoj crkvi obojega spola. Odbor gospogja za pripomaga- je siromašno djece dubrovačko- ga kotara. | u našem je gradu započela akcija za pripomaganje siromašne djece, kako je to već davno započeto po Dalmaciji, Istri, Bo- sni i Hercegovini. O nevolji naših primorskih krajeva ne treba da govorimo, nju svak danat J glić pr e 21. prošlog mj. 20-godišnjicu osjeća, ona zabrinjuje već uvelike i najveće opti- svog biskupovanja. : miste. Najprva nam je i najsvetija dužnost di — Veleposjedniku g Serafinu Topiću na|se pobrinemo kako ćemo djecu od bijede d: Visu udij:ljeno je austrijsko plemstvo. spasimo. Ali uz najbolju volju ne bi nam bilc —\: Beča se javlja, da će ovih dana izaći | moguće da sami izvršimo to spasouosno djelo naredba kojom se otpuštaju iz vojske dva naj:| da nije bratske pomoći iz sretn jih krajeva naš star ja godišta nar. ustanka. domovine, koje je priroda bogato na arila. Ni — Nicgovo Veličanstvo doznačilo je dalm. | kada još uije naš narod pokazao toliko solidar Namijesniku sedam milijuna kruna za poboljšanje | nosti, toliko bratske ljubavi i sloge kao baš ' nevoljnom pučanstvu u Dalmaciji, ovom ratu. | akcija koju povedoše stanovni« Bačke i Banata .a spasenj kao dokaz naše nerazrje ljudi tih krajeva poz: spremni su da ih hran oluja ne min —- Svišetak škole na srednjim zavodima | Hrvatske, Slavonije, bit će, kako se javlja, na 28 juna, jer da 10) našeedjece, služi nam dana zimskih praznika nije djelovalo na uspjeh | šive bratske veze. Imućn u nauku. vlju našu djecu k sebi — Umirovljenjem Dra. Luke Jelića, profe-| i da se brinu za njih sve dok ova sora na centraluoj osloviji u Zadru, otvoren | i mir božji svijetom ne zavlada. je natječaj na mjesto profesora c kv. prava i po- Na hiljade naše djece već je našlo utočiši vijesti. | kod mile svojš biačće | sa zadovoljstvom bilj« — žimo, da odasvuda stižu od mile naše djece na utješljivije vijesti. Svi se oni veoma vale t život što ga tamo provođe. Seljsk je tamošr čist i uredan, & živi u obilju: djecu našu kia ie nr ovnin i ule im uprav očinsku na želju Njeg. Austrijski je RR io molitve za mir & i k. Ap. Veličanstva od vedenje duhanskih karata naišlo je nal