CRVENA HRVATSKA

PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-
ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 40 PARA PO PETIT RETKU

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU KO0l
NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 15

PRAVA

KO NEVRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DAJE PREDBROJEN

1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO ! UTUŽIVO U DUBROVNIKU

ARENI tr LA SELL SSA SLON Nat LA LN

Glas Dalmacije.

U Cetvrtak dne 20. o. mj. predsjednik je
sabora kraljevine Dalmacije Dr. Vicko Ivčević
osobnoj predao namjesniku Njegova Veličanstva
u Zadru posebnu predstavku, u kojoj zemaljski
odbor izjavija, da se kao predstavnik sabora kra-
ljevine Dalmacije i kao tumač narodnih osjećaja
i misli smatra dužnim svečano naglasiti, da se
o sudbini Kraljevine Dalmacije ne smije stvarati
nikakove odluke, a da njezino ustavno zastup-
stvo ne bude saslušano i privolu izjavilo.

Ovaj elementarni zahtjev sadašnjeg javnog
prava našao je glede Dalmacije svečano prizna-
pje i sa strane Nj. Veličanstva Frana Josipa I.
blage uspomene g. 1861. a bio je naglašen i u
adresama dalmatinskog sabora od 1870, 1871,
1902, te 1909, gdje je sabor dao izražaja želji
narodnog ujedinjenja na temelju hrvatskog dr-
| žavnog prava, koje potpuno odgovara i prirod-
| nomu narodnome pravu.

Nadalje se u predstavci veli, kako je Dal-
macija uvijek težila na tijesan spoj sa Bosnom
i Hercegovinom, kao prirodnim svojim zalegjem.
Mi su se sa strane Ugarske tom spoju stavljale

| zapreke kroz svih četrdeset godina od okupacije.

| Ako se je to moglo dogoditi, kad Ugarska nije
mogla sama po sebi raspolagati, nameće se za-
brinutost, da bi se taj položaj još većma pogor-
šao, kad bi vrhovna uprava Bosne i Hercegovine
prešla posve u njezine ruke. Ovaj projekt protivi
se i narodnim i gospodarskim interesima Dal-
macije.

Ideja narodnog ujedinjenja hrvatskih zeina-
lja u jednu državnu skupinu u Monarhiji pod
žezlom vladara slavne Habzburške kuće proteže
se i na Slovence, »planinske Hrvate«, a u tom
ujedinjenju leži jamstvo, opstanak i daljni raz-
vitak spomenutih zemalja.

Ovakovo bi ujedinjenje bio najprikladniji
način, da se riješi jugoslavensko (zašto ne hr-
vatsko ?) pitanje u Monarhiji, a najbolje bi od-
govaralo i duhu vremena i životnim potrebama
naroda.. Ovim ne bi nimalo oslabila moć Monar-
hije, već bi još ojačala, jer joj moć leži u prvom
redu u jakosti i zadovoljstvu njezinih naroda, a

koliko vrijedi jugoslavenski (I) narod i zemlje koje
on obitava, najbolje se je pokazalo u ovom ratu.

Radosno pozdravljamo ovakav korak gosp.
Ivčevića, što je učinio, da se čuje i glas Zemalj-
skog Odbora, tog najpozvanijeg i zakonitog fak-
tora zemlje, u ovom historičnom času, kad se
hoće da se riješi samo djelomično a ne i u cje-
losti hrvatsko pitanje, kako se to sa raznih strana
nabacuje. Hrvati su u Bosni, stranka prava u
Banovini, pak evo i Dalmacija stavile do previš-
njeg znanja svoje želje, da se ne bi ništa odlu-
čivalo o nama a bez nas, a ujeduo traže ostva-
renje svog historičnog i naravnog prava.

I nehote se nameće pitanje, a što radi u
ovom času hrvatski sabor? Sastaje se i rastaje se,
a da ne podigne svoga glasa za tražbinu svojih
prava. A vrijeme je ili sada ili već teško kada,
da ne rečemo nikada.

Slovenci, Hrvati i Srbi!

Na domaku je 5. jula, naš Narodni Blagdan!

Odbor slovenskih, hrvatskih i srpskih žena
za siročad, kao akcioni odbor Sred. Zem. Od
bora u Zagrebu, zajedno sa Družbom sv. Ćirila
i Metoda i Akademskom Omladinom našega sve-
učilišta upravlja ovime poziv na narod, da ove
pi arodni Blagdan bude u svim našim

rajevima proslavljen sabiranjem u korist naše

izgladnjele djece.

Slovenci, Hrvati i Sibi!

Bezbrojni i veliki su tereti koji počivaju
danas na našem narodu. Gubi se narodna krv i
imetak ; u gorkoj * sadašnjosti na svoje oči gle-
damo, gdje glad prijeti, da nam uništ djecu, te-
melj budućnosti naše.

Zahtjev je vremena u kom živemo, zahtjev
je budućnosti naše, da učinimo sve za očuvanje
svoga plemena, za spas naše krvi. Jer — ko

rema nama-biti pravedan, ako mi to sami ni-
o? Ko će imati samilosti prema nama, ako
mi prema svojoj rogjenoj krvi nemamo?

Zar da skrštenih ruku gledamo kako nam

umiru cijele pokrajine, kako na usahlim grudima

izdišu dječica, koja ipak nijesu ni zašto
Kako 4 e, amo nemar svoj pred
i buduć ?

'Svako naše dijele, koje umre od gladi ili
pada dušu

na od
je mogao otkinuti od usta, a nije htio.
dan 5. jula dokažimo, da u našem srcu
svuw-«naša široku otadžbinu i za

je! o se taj dan u lju-
Slovenci, Hrvati i Srbi, vaša je narodna du-
Blag date svoj

rase. vas mole za to;
pete upire u vas svoje

t će, koliko

 

 

 

 

 

«| Razne vijesti.

 

žena mora taj dan da položi svoj prilog za bolju
budućnost našeg plemena i naše zemlje!
Za Družbu Sv. Ćirila i Metoda :
prof. Vjekoslav Spinčić; Viktor Car Emin.
Za Odbor Slov., Hrv. i Stp. žena :
za siročad :
Zlata Kovačevićeva; Jelena Čukova,
Pipa Tavčar-Arkova.
Za akad. omladinu :
Stjepan Vukovac; Mirko Došen.

Ministarska kriza u Hustriji.
Ministar predsjednik Dr. vit. pl. Seidler pre-

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

sI ŠAL aL SSM LES SN
U DUBROVNIKU, 29. JUNA 1918.

 

 

dao je ostavku, ali Vladar želi, da se ispitaju
najprije sve mogućnosti, kako bi se parlamen-
tarnim putem moglo osigurati riješenje javnih ;
prilika, te je pridržao odluku glede demisije, 1
povjerio istomu Seidlerovu kabinetu privremeno |
daljnje vogjenje posala. Sad se vode pregovori,
sa raznim parlamentarnim strankama, osobito sa |
Poljacima, koji su kao jezičac na tezulji, e da'
uspije Dr: Seidleru osigurati većinu. Još se za
stalno nezna, hoće li uspjeti, ali regbi, da će i
ovog puta Poljaci popustiti.

Sa talijanskog ratišta.

Talijansko ratište izmegju Asiaga i Piave
bilo je 24. ov. mj. pozorištem žestokih borba, te
je neprijatelj sve upotrebio, da natrag osvoji vi
sove, koje je 15. lipnja izgubio. Talijani su bili
svugdje, a na više mjesta protunavalama, bačeni
natrag. — Tok bojeva na Piavi opisuje se cva-
ko: Talijanima nije uspjelo na nijednom odsječku
fronte na Piavi, dd ometlu po planu provedeno
napuštanje naših položaja na zapadnoj obali.
Hrabro izdržanje pokrivajućih četa 1 zalaznica
zadržalo je tako dugo neprijatelja, dok nijesu
uzmičuće divizije prešle na istočnu obalu. Ne-
prijateljski odjeli, koji su kušali, da se ukopaju |
kraj obale, bili su potjerani natiag. Ovaj dobitak
terena imaju Talijani da zahvale silnoj poplavi
rijeke, a ne svojoj taktičnoj premoći. Uzmak je
slijedio u toku od dva dana pod neprestanom
vatrom neprijateljskom. U tijeku ove akcije ni-
jesmo morali žrtvovati niti jednoga čovjeka. Što
se tiče broja zarobljenika to je bilanac naše zad-
nje ofenzive u Italiji ovaj: za vrijeme cijele o-
fenzive ukupno je palo naših u neprijateljsko
sužanjstvo 8.000 ljudi, naprotiv smo u isto vri-
jeme zarobili 50.000 neprijatelja.

 

Novi kaos u Rusiji.

Prilike se u Rusiji nikako ne
Svaki dan donosi gotovo nova a.
Svako oveće područje ima svoju vladu. Osobiti
se dogagjaji zbivaju sa članovima carske kuće.
Vijesti pak, koje sa raznih strana stižu, protu-
slove kao obično jedna drugoj. Najnovije se jav-
lja, da je brat bivšeg ruskog cara, veliki knez
Mihajlo Aleksandrović pobjegao iz Perma, po
jednima u Moskvu, a po drugima u Sibiriju
k česko-slovačkim četama. Vijest, da je umoren
bivši ruski car, još se ne potvrgiuje. Ugrožen je
i položaj i život Lenjina, jer se organizuju čete

roti Boljševicima. Ministar Wolstarski bio je u
Petrogradu javno na ulici umoren.

dadu srediti.
iznenagjenja.

 

Ćesar i kralj Karlo posjetio je skorih
dana talijansko ratište. Pored obične posl bio
e s Vladarem i “feldmaršal nadvojvođa Fiidrih

šef generalnog stožera general Arz.

— Njemački car Vilim proslavio je ovih
dana svoj tridesetgodišnji vladalački jubilej.

— Clemenceau je 24 ov. mj. stigao u a-
merikanski glavni vojni stan, gdje je konferirao
s Pershigom i Fochom. Pretresena su važna voj:
nička pitanja i mjere, koje se imadu poduzeti
slijedeći mjesec. Kod toga se u svim pitanjima
postigao posvemašnji sporazum. Na veče se Cle-
ienceau povratio u Pariz. (Havas. agencija).

— Izmegju Bugarske i Turske nastao je
spor o komu se mnogo piše. Glavna je prepirka
o Drinopolje, u čijem će posjedu ostati, bugar-
skom ili turskom.

— Rimske novine javljaju, da
nju mirovnu Nobelovu nagradu do

, Benedikt XV.

e ovogodiš:-

io sv. Otac

— Od 15 do 25 juna zarobljeno je ge
50.000 Talijanaca, megju kojim okolo 100 čas-
nika. U talijanski gubitci u zadnjoj ofensivi
iznose 150.000.

Domaće vijesti.

Jučer, 28. Juna, navršila se je četvrta ob-
ljetnica 18: časa, kad su zlikova-
kom i fanatizovanom rukom usmrćena u Sara-
evu Njihova Visočanstva blsigopobcjai prijesto-
nasljednik nadvojvoda Frano dinand i ple-

menita mu draga kneginja Sofija Hohenberška.

I ovom prilikom duboko se klanjajući Nji-
hovoj svi se sa svim hrvatskim na-
rodom kličemo : Šlava im ! Slava !

 

s : :

 

ZA OGLASE 50 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODE!

UZPOPUST.RUKOP. SE

NEVRAĆAJU LISTOVI NEFRANKIRANI NEPRIMAJU SE.

VAL SNL SSM LANNSSSLN ALLENA

Potpisujte osmi ratni zajam!

Pripreme za proslavu Narod.
nog Blagdana u punom su jeku i u Hrvat:
skoj i Slavoniji, a tako isto i u Dalmaciji, u
Istri, u Kranjskoj, Primorju, u Bosni i Hercego-
vini, Upozoravamo sva naša društva i korpora-
cije, kao i sve pojedince, kojima je na srcu ova
velika narodna stvar, nek se pobrinu, da Narodni
Blagdan donese šio više olakšanja u nevolji na-
ših malih sirota, pa gdje se još nije počelo pri-
premama, neka se čim prije | očne. Sve potrebite
upute i informacije mogu se dobiti od »Odbora
SHS Žena za siročad«, u Zigrebu, kipni trg 9
(telefon 12-94), odakle će w najkraće vrijeme biti
razaslani proglasi, pisma, sabirni arci i druge
tiskanice za olakšanje sabiranja doprinosa. Hi-
ljade i hiljade djece očekuje pomoć i spas. Sa-
biranje sa sabirnim arcima traje od 1—8 jula,
po osobania koje će biti naročito za to ovlaštene,
a sav novac neka se šalje Prvoj Hrvatskoj Šte-
dionici u Zagrebu, uz oznaku : Sabrano za siro-
čad, prigodom Narodnog Blagdana. O. SHS. ž.

Odbor za jubilej Narodnog ka-
zališta 1868.1918 šalje nam slijedeću za-
hvalu: Draga braćo Jugoslaveni ! Na jubilarne
svečanosti češkog »Narodnog kazališta« poslaste
u zlatni slavenski Prag toliko svojih ponajboljih
sinova, koliko ih već odavna naša stara prijestol-
nica uije imala prigodu da pozdravi u svojoj
srećini. Proslaviste s nama narodnu svetkovinu
našu srdačno i bratski, a u tim povijesnim da-/
nima združismo se ponovno u svetoj megjusob-
noj zavjeri tako čvrsto i nerazdruživo, da će taj
dogagiaj ostati na vječna vremena» uklesan u ka-
menitim ljetcp'sima našega češko-slovačkog na-
roda. Vaši predstavnici donesoše u majčicu Prahu
bezbrej srdačnih i vrelih pozdrava sa svih strana ,
Vaše prostrane domovine, koji u našim srcima
nagjoše bratskog odjeka; Vaši časopisi iznesoše
tom prigodom toliko krasnih i dirljivih članaka,
te osjetismo, da u tim svečanim danima bije
s mama hiljade i hiljade bratskih srdaca naroda
Vašega. Nije nam moguće da se napose zahva-
limo svakome od Vas, koji dohrliste s nama na

| ski jezik.

nE

God. XIV.
| šalju na: Tajništvo »Matice Hrvatske«, zap.
Matičiria ulica 2. najkasnije do 1. rujna 1918. —
Ivo Vojnović, Ljuba Babić-Gjalski, , Vladimir
Mažuranić, Zofka Kveder-Demetrović, Tugomir
Alaupović, Vladimir Ćorević, Juraj Demetrović,
Dragutin M. Domjanić, Joza Ivakić, Dragutin
Prohaska, Ferdo Rožić, Ljubo Weisner.

Naši junaci. Javljaju nam iz Schardin-
ga, da vič. Don Nikola Gligo, ć. i k. vojni ku-
rat naše 37 puk, pripravlja za štampu knjigu, u
kojoj će biti opisana po pučku junačka djela
37 puk., te mole sve naše listove, da bi upozo-
iili narod, kako bi mu svak u tom poslu pomo-
gao. Oni koji imaju kakvo pismo ili sliku svojih
milih, a palih junaka, umoljeni su, da je pošalju
na njegovu adresu u Sch4rding (Gornja Austrija).

Dolazak dvorskog opernog pje-
vača Tina Pattiere. Pišu nam iz Cavtata:
Prošle sedmice došao je u svoje rodno mjesto
Cavtat dvorski operni pjevač g. Tino Pattiera.
Ne znamo pok hoće li se kojom zgodom pro-
ducirati, što bi poželjno bilo. Zadržat će se ov-
dje kojih desetak dana, da uživa u društvu svo-
jih prijatelja naše milo, lazurno more. Zatim pu-
tuje u Dresden, gdje je angažovan za tri godine
i gdje će se o Božiću oženili. Radujemo se s nje-
govim roditeljima ! Pratila ga svaka sreća, a sve
na diku hrvatskoga roda! ra

Austro-ugarska banka i hrvat.

Sinžbeni »Objavitelj Dalmatinski«

u broju od 15. ov. mj. donosi neku objavu Au-

stro-Ugarske Banke: njemački, talijanski, a naj-
poslije hrvatski. Bez komenata !

Našoj obali prijeti pogibelj.
»Reichspost« javlja iz Ziiricha, što po »Nar.
L.« prenosimo: »Admiral Degony, koji od po-
četka rata propovjeda zajednićku navalu morna-
tice saveznika na dalmatinsku obatu, ali koji je
napokon svoj plan bio pokopao, pošto je napo-
kon uvidio, da se neće ostvariti, sad ga pota-
knut jugoslavenskim manifestacijama ponovo iz-
nosi na javili. Čestitajući momčadi neuspjelog na-
padaja na Pulj, koja je, kako je poznato, zaro-

 

naše svečanosti, kao ni Vama svima, koji se na
domu sjećaste nas i naš.h skupnih slavnosnih |
dana. Pozdravljamo Vas u Vašoj krasnoj domo-'
vini i toplo Vam zahvaljujemo za sve, što nas je
tih nezaboravnih dana tako tijesno združilo:
za Vašu bratimsku ljubav, za sve izraze Vašega
pouzdanja u nas, za pozdrave i govore Vaše,
za drago uvjeravanje, da je naša borva i Vaša
borba i da ćemo u toj borbi ustrajati čvrsto, po-
stojano i nerazdruživo za čast i slobodu svojih
krasnih otadžbina i da ćemo svakim danom sve
više i više savladavati prepreke, koje nas dosada
dijeliše, nam na škodu a tugjincu na korist. Vje-
rujemo, draga braćo, čvrsto u Vašu prisegu, koju
nam prisegoste, pa smo uvjereni, da ćemo skupno
prebrditi i sve zamke, koje nam naš zajednički
neprijatelj stavlja na maš put do zajedničkog
cilja. Danas znademo i mi i Vi,_i u to duboko
vjerujemo, da i naš čas nije daleko, i što budc-
mo složniji i vjerniji jedan drugome, da ćemo
tim prije i bolje svoj cilj jamačno_i post'guti. —
Češki Savez u Parlamentu. — Češko Narodno

 

Me — Svečani odbor za jubilej »Narodnog

azališta« 1868 — 1918. .

Slovenci i more. Zemaljski odbor u
Ljubljani ustanovio je pet godišujih štipendija
po 1000 K za slovenske učenike hrvatskih nau-
tičkih škola n Bakru i Kotoru. Tim hoće da stvori
Slovencima nove pute i da im pokaže važnost
mora, pa da podigne maleni ustuk njemačkoj
nautici u Trstu.

Književnici za našu djecu. Slo-
venočki, Hrvatski i Srpski književnici! Već če-
tiri godine dana proživljuje narod naš časove
najteže kušnje i najvećih žrtava. Rat ovaj prijeti
da nas iskopa. Krv naša teče, a glad i oskudica
potkopavaju temelje naše budućnosti, piju zadnju
snagu i onim najmlagjim, na kojima svijet o-
staje. Prepanuta tom crnom perspektivom i osvi-
jota sadašnjošću digla se je sva naša javnost

ao jedan čovjek, da se spase bar ono, što se
spasiti dade — »da se e djeca«. Oriješni i
zle sreće podaosimo sa uree kako najbolje
možemo, ali spasimo budućnost, da ne ostane
zazor na nama i kletva budućih koljena.

Književnici, koji živu u Zagrebu, sastavi)i
su odbor, u kom su zastupana sva literarna dru-
štva i listovi i kome je zadaća da uredi jedan
zajednički almanah svih hrvatskih, srpskih i slo-
venačkih književnika. Sviha je tome almanahu :

Prvo: da donese što veći prihod za spasa-
vanje naše diece i da se u što većem broju ra-
širi po kućama našim, Drugo: da najbiranijim
redovima naših književnika i kulturnih radenika
proi narodu jedno djelo, koje će mu u dana-

njim vremenima biti utjehom i okrepom, a uje-
o spomenik za daleke naraštaje, kakove smo
tinuli oko spasavanja uzdanice narodne.

bljena, pita on nije [i došlo vrijeme, da se upo-
trebe ne samo mali već i veliki ratni brodovi
saveznika n Sredozemnom moru? Prijeka je po-
treba da se poduzme akcija protiv dalmatinske
i istarske obale, poštu joj sad utanačenja sa Ju-
goslavenima daju više izgleda na uspjeh. Jugo-
slavenski revolucionarni pokret mora se svima
sredstvima pomagati. Tu se isplati nešto rizi-
kovati.«

Popisivanje fondova za vojne
invalide i za udove i sirot?. Od i. do
7. jula o. g. slijedit će u cijeloj pokrajini popi-
sivanje spomenutih fondova. U svrhu da nijedan
fond ne izostane, pozivlju se uprave tih fondova
(dotično odbora) da se još prije dneva 30. ov. mj.
prijave općini, u kojoj imaju svoje prebivalište,
a to u svrhe, da im ista uzmogne izručiti upitni
arak, što će ga imati da ispune.

Novi ženski preparandij u Za-
dru. Kako javlja »Narodni List«, Zemaljski od-
bor izjavio se je spremnim, da se još početkom
iduće šk. godine otvori privatni zemaljski ženski
preparandij, koji bi kasnije postigao i pravo jav-
nosti, a bio bi spojen sa zavodom sv. Dimitrija
u Zadru. Odmah bi se imao otvoriti prvi i drugi
razred bez pripravnog tečaja, tako da bi do tri
godine već bilo svršenih učiteljica iz ovog za-
voda. Opravdanost takova zavoda baš u gradu
Zadru mije riam poznata, a ujedno je pitanje,
hoće li i učiteljice htjeti, bolje moći, službovati
sa današnjim učiteljskim plaćama.

AX A. Wenzelides: Književno stu.
dije. Nakladom autorovom izaći će krajem lip-

nja u Sarajgvu ova knjiga, koja sadrži slijedeće
radove (1YDabrovač pripovjedači : Mato Vo-
dopić, Ivo Vojnović, Kristijana S Iveigi Loiseau

i Mato Lisičar ; 2. Dr. Julije Roraver; 3. A. G
Matoš; 4. Vladimir Nazor; 5. Dragutin Domja-
nić; 6. Marin Bego; 7. Rikard Nikolić; 8. Hr-
vatska književnost i hrvatsko pomorstvo ; 9.0.
hrvatskoj prozi. — Knjiga je pretežno kriličke
naravi, bez biografskih i literarno-historijskih pri-
mjesa. Prve su dvije radnje preštampane uz ne:
koje preinake iz »Savremenika« ; treća nije još
objavljena ; a ostale su ge na temelju pred-
radnja koje su izlazile u »Šavremeniku« i »Knji-
ževnom Glasniku«, — Cijena je e 4 K; pre-
poručeno 4 K 40 h. Naručbe se imaju upraviti
na adresu: Arsen Wenzelides, Sarajevo, Apelova
obala, broj 44.

»Društvo srednjoškolskih pro-
fosora u Dalmaolji« držatće glavni skup-
štinu dne 30. ov. mj. a 11 sati prije podne u
c. k. vel. realci u Spljetu. ,

Natječaj. Na c. k. terezijskoj akademiji
u Beču raspoloživo je početkom škol, g. 1918.
1919. jedno od državnih zakladnih mjesta za
mladiće rodom iz Dalmacije, u njoj zavičajni i

 

dn

bri ja

Redakcioni odbor će u Maj vrijeme

svoj rad, pa se

hrvatski i sl i, da se što većim brojem i

što biranijim radovima odazovu ovome pozivu i

ispune tako maleni dio velike dužnosti, koja leži

na svima. Nije ovo glas molbe nego jecaj hi-
s hiljade žena naših, što memaju čime

te g da

nih očijn d svoje. | ko će se o-
vome .jecaju m gušiti Rukopis neku se

vaju svi književnici srpski,

tječu iz onih porodica koje su za niz godina
ile nastanjene u Dalmaciji, te st navršili 8 a
nijesu prekoračili 10 godinu života. Rok je na-
(oi do 15. jula o. g. Potanje upute mogu se
obili kod &. k. kolarskih poglavarstva.

\ — Dalmatinski podnamjesnik groi Thun-
Hohendittt m šten je u istom svojstvu u Beč
na namje o Donje Austrije,

i