Prava.

 

Pojedini broj 20 para.

 

rena Hrvatska -

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na
godina K 10. l;a po godine surazmjerno. Za ino-
zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Broj 690. — Godina XIV.
U Dubrovniku 6. Jula [19I8.

 

 

Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak.
Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik ivo
Birimisa. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare.

 

Pitanje složnog političkog rada.

Povodom raskola u hrvatsko-srpskoj koaliciji
sve su gotovo naše novine stale ponovno ras-
pravljati o »nacijonalnoj koncentraciji«, o »fede-
raciji stranaka«, o »općem narodnom sporazumu«,
o »narodnom jedinstvu«, o »fuziji«, o »unifika-
ciji« itd. itd. Počelo se je razlikovati »etničko«,
»kulturno« i »političko« narodno jedinstvo. Pri
tomu je naravno nastala taka zbrka pojmova, da
svak nateže koliko može na svoju, a sve ostaje
pri starom : još ne vidimo složnog rada uza sve
isticanje odlučnog sadašnjeg momemta za rije-
šenje hrvatskog pitanja.

»Hrvatska Riječ«, glavno glasilo hrvatske

ujedinjene samostalne stranke, koja će sada da"

postane službenim organom koalicije, nalazi ve-
likih poteškoća u realizovanju ideje narodnog
jedinstva, jer sadašnje organizovane političke
stranke u Banovini: pravaši, starčevićanci i se-
ljačka stranka nemaju tobože potrebitih preduvje-
ta, ni sposobnosti za narodnu koncentraciju.

»Hrvatska Njiva« vojuje protiv hrvatske dr-
žavne ideje i protiv hrvatskog državnog prava.
I uopće opaža se dosta jaki pokret, koji hoće da hr-
vatsko državno pravo zamijeni sa načelom narod-
nog samoodregjenja, a to znači, kako lijepo pre-
dočuje »Narodna Obrana«, narodni brod otisnuti
iz pouzdane luke na uzburkano nesigurno more,

Neki opet gledaju najopasnije protivnike ve-
like narodne misli u narodnim predstavnicima,
jer evo se i najuovije zasjedanje hrvatskog sa-
bora nije započelo onako, kako bi se očekivalo
prema političkim časovima. Za hrvatski sabor
može se nažalost reći, kao da ne predstoji ri-
ješenje hrvatskog pitanja; njegova odlučnog i
zakonitog glasa još čuti nije.

Ima ih, koji u ime koncentracije !'hoće da
osnivaju nove stranke, dok drugi, snivajući o
idealnom narodnom ujedinjenju, traže ne samo
da razne stranke napuste svoje stranačke _pro-
grame, već da zabace i svoje hrvatstvo, srpstvo
i slovenstvo, a da svi južni Slaveni postanu jedna
jedinstvena narodna stranka. To bi bila idealno
slavenska stranka, kakova ne opstoji nigdje
drugovdje.

Ovoj žalosnoj bezglavosti u našoj politici
uzrok je u tomu, što se neće da osloni na zdra-
vo temeljno načelo historičnog našeg prava. Bečka
deklaracija nakon godine dana svoga postanka
ne samo da se još ne može da podiči znatnijim
uspjesima, nego je doživjela, da joj baš oni, za
koje se je ona najvećma založila, proglasuju, da
se je njezina era preživjela.

Poput sjajnog meteora sjevnula je ta izjava
30. svibnja 1917. oslanjajući se i na hrvatsko
državno pravo i ma načela samoodregjenja. Iz-
otete je, da će okupiti oko sebe sve stranke

sve političare, ali jedni je stadoše natezati na
jednu, drugi na drugu stranu i od nje ne ostade
cjelina već se raspršala na protivne strane,

Sa zebnjom se u srcu pitamo, hoćemo li
i nadaije ostati u našoj politici pri velikim, buč-
nim frazama, a pri malenim, sitnim, nikakovim,
da ne rečemo razornim ka? Zar ja jebena
svaka nada pitanja složnog političkog rada
u ovako ozb momentima ? O 2 da
se svi na jednom, glavnom razboritom
pravcu, makar se i u koječem razilazili, tad se
neće ljč odlučivati od nami, a bez nas!

 

Posebni odbor, komu Dr.
>SP=mnarlsns

stališa i iz različitih slojeva. Glavni izvjestitelj
za prehrambeno stanje u Dalmaciji, bio je Don
Frano Ivanišević, te je poprimljeno petnaest go-
spodarskih rezolucija, koje zasijecaju u sve grane
našeg gospodarstva i u sva moguća pitanja pre-
hrane. Izabran je i posebni gospodarski odbor.

Zatim se je povela riječ i o političkom po-
ložaju u zemlji, ističuci potrebu, da se svi udru-
žimo u radu za ujedinjenje i slobodu našeg na-
roda. Dr. Perislav Grisogono nagiasuje, kako
treba da porušimo sve stranačke ograde, te da
se udružimo u jednom cilju: imamo da formu-
liramo svoj jedinstveni nacijonalni program. Iza-
bran je posebni politički odbor i prihvaćene su
jednodušno razne političke rezolucije.

:»Novo Doba« ističe, da ovaj -zbor otvara
novu periodu našeg narodnog života u radu za
bolju i sretniju budućnost.

 

Ministarska kriza u Austriji.

Ni D.ru Seidieru ni ministru poljodjeljstva
Silva-Tarouki nije pošlo za rukom, da slože Po-
ljake i Nijemce, ili da inače osiguraju većinu u
zastupničkoj kući, koja će votirati indemnitet i
ratne potrebe. Poljaci bezuvjetno zahtijevaju, da
dr. Seidler odstupi. Nijemci nikako neće da on
odstupi. Svi narodni zastupnici, koji su bili kod
cara ugaudjienciji, istakli su potrebu, da se sa-
zove carevinsko vijeće, a isto je tako cijelo mi-
nistarsko vijeće, osim dra Seilera, izreklo potre-
bu, da se.ono sazove. Vladar je uslijed toga
previšnjim ručnim pismom otkonilo ostavku ka-
bineta, i naredio, da se 16 o. mj. sazove zastup-
nička kuća carevinskog vijeća.

Ali po pisanju novinstva izgleda, da tim
kriza nije riješena. Poljaci izjavljuju, da ručno
pismo od 28. lipnja odregjuje, da dr. Seidler
ostaje i nadalje na vladi. Ta činjenica onemo-
gućuje svako riješenje krize. Ona politička si-
tuacija, koja je postojala prije demisije dra. Sei-
dlera, postoji i sada, kad je ta demisija otklonje-
na. Poljaci da neće pregovarati sa ovom vladom,
koja je pristala na podijcijenje Galicije. Naprotiv
izjavljuju Ukrajinci, da oni ne mogu nikako pri-
hvatiti poljačko stajalište, da Galicija ostane cje-
lokupna, Zi Ukrajince samo je onakav prijedlog
prihvatljiv za diskusiju, koji ide za podijeljenjem
Galicije u jednu poijačku i u jednu ukrajin-
sku krajinu.

Sa talijanskog ratišta.

Radi uzmaka naše vojske preko rijeke Piave
talijanske su novine a i sami službeni izvještaji
donijeli pretjeranih vijesti. To je potaklo ugar-
skog ministra predsjednika Dr. Wekerla, da u
zastupničkoj kući u Budimpešti iznese činjenice
na temelju informacija sa strane vojnog vod-
stva. Dr. Wekerle konstatira, da su Talijani za-
robili 12.000 naših ljudi, dočim smo mi zaro-
bili 50.000 Talijana. Puno je žalosniji gubitak,
što smo ga imali na mrtvima i ranjenima, tih
je 100.000 ljudi. Ali ovdje su ubrojeni mrtvi,
teško i lako ranjeni te inače oboljeli vojnici,
koji su se poveaiih Talijani su za vrijeme ofen-
zive izgubili 150,000 ljudi, Kad je bi voda
odnijela tri mosta s Piave, teško je

3

ziti municiju i hranu. Uza sve to nije bilo slu-
čajeva smrti od gladi. U za padoše
oće 26, de a bili ostavljeni s one strane
Piave, da ju uzmak na obalu. Ma
kako bili žalosni _ ministar —
No E ES SAKE O A ere:
daljnji tečaj očekivati s

a

Rijeka je Piave još uvijek nabujala. Uzduž
cijele fronte na Piavi topovska je vatra vilo ži-
vahna, a na mjestima znade da naraste do bu-
bnjarske vatre. Neprijateljska pješadija, koja pre-
lazi u napadaj, nigdje axe može da postigne u-
spjeha. Na drugim dijelima fronte vlada tako-
gjer topovska vatra promjenljive snage, a navale
su neprijatelja svuda krvavo odbijene.

U zadnjem okršaju na moru, službeno je
javljeno 3. ov. -mj.:

U jutarnje je sate 2. srpnja mali odio na-
ših torpedskih jedinica u sjevernoj Adriji naba-
sao na jako nadmoćnije neprijateljske torped-
njače. Razvila se živahna bitka na malu distan-
ciju. Kod toga je našim jedinicama uspjelo da
pucanjem zapale jedan veliki neprijateljski raza-
rač, a drugi da je teško oštećen. Neprijatelj je
prekinuo bitku, te se nadmoćnom brzinom po-
vukao prema svojoj bazi. Naše su jedinice pre-
trpjele samo posve neznatne štete i, osim neko-
liko ranjenih, nikakovih gubitaka.

Domaće vijesti.

Visoko odlikovanje. Naš uvaženi
i zaslužni domorodac, presvij. prepozit stolne
crkve u Spljetu, biskup Vicko Palunko, odliko-
van je od Njeg. Veličanstva komendatorskim kri-
žem reda Frana Josipa sa zvijezdom. Čestitamo!

Raskol u srpsko-hrvatskoj koa-
liciji. U srpsko-hrvatskoj koaliciji nastupila je
zadnjih dana akutna kriza, koja se je dne 24
prošlog mjeseca pretvorila u otvoreni raskol iz-
megju većine t. j. grupe nepokolebivih pristaša
svake vlade: Wildera, Krausza, Poljaka i dr.
s jedne strane, te manjine t. j. radikalne grupe
Lorković-Šurmin s druge strane.

Neposredan povod raskolu bila je borba
o vlasništvo lista »Hrvatska Riječ«.

Pobijedila je naravno većina, a manjina
tvrdi, da je ta »većina« izvojštena na protuza-
konit način, jer da dionice nijesu dosada ni Iz-
dane ni isplaćene, i nije disidentima Lorkoviću
i dr. ništa koristio utok na sudbeni stol, protiv
zaključka glavne skupštine dioničarskog društva
h. u. s. stranke od 23. ov. mj., na kojoj su iza-
brani u ravnateljstvo društva članovi većine Wil-
der i dr. i time postali vlasnici lista »Hrv. Riječ«.

istup dr. Lorkovića i dr. Šur+
mina iz koalicije. Narodni zastupnici dr.
Lorković i dr. Šurmin najavili su svoj istup iz
hrvatsko-srpske koalicije. Ujedno su se rečeni
zastupnici zahvalili na odborničkoj časti u svim
saborskim odborima, a dr. Lorković i na časti
izvjestitelja proračunskog odbora i kao član hr-
vatske regnikolarne deputacije. Glede manđata
na zajedničkom saboru u Budimpešti gospoda
su još pridržala odluku. '

Za unapregjenje pučkog škol.
stva. Uslijed ovlaštenja Ministarstva za bogo-
štovje i nastavu pokrajinsko školsko vijeće do-
značilo je Zemaljskom Odboru za upravnu go-
dinu 1917—1918 Kr. 300.000 za unapregjenje
pučkog školstva u Dalmaciji.

Zaključci na skupštini profe.
sera. Na zadnjoj skupštini srednjoškolskih

 

profesora u Spljetu. glasovana je preporuka
ra opa Dim ni
ratutu u jim zavodima i sloven-
ska literatura; da se uprava prof, društva za-
uzme oko otvorenja jedne ženske realne gimna-
zije u Spljetu; da se o pučkim
sveučilišnim i se poradi oko
stanja profesora, te se

.

a9

>