ZN
23 Itdzi svake subote

 

Pada

Prava

vena Heyatska

 

Pojed'ni broj 20 para.

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na
godinu K 10. la po godine surazmjerno. Za ino-
zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Broj 691. — Godina XIV.
U Dubrovniku 13. Jula 1918.

 

 

Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak.
Oglasi 30 para petit-redak.
Birimisa. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare.

Odgovorni urednik |lvo

 

Dogocijaji u Rusiji.

Otkako je u Rusiji buknula revolucija na-
zad 15 mjeseca, prilike se u toj zemlji nijesu
nimaio sredile, već s dana u dau nastaje sve to
veća zbrka. Najnovije vijesti, i ako dosta nejasne,
ipak svraćaju sada na se opću pozornost,

Dne 6. ov. mj. ubiven je u svom stanu u
Moskvi njemački poklisar za Rusiju grof Mirbach.
Umorstvo su počinila dva nepoznata, čovjeka čla-
novi socijalnih revolucijonaraca, koji su zašno-
vali čitavu zavjeru proti sadašnjoj vladi boljše-
vika. Uslijed toga planula je u Moskvi čitava
buna, u kojoj su boljševici konačno pobijedili.
Umorstvo njemačkog poslanika smatra se, da je
naručeno od Entente u svrhu da izazove razdor
izmegju Njemačke i sadanje vlade sovjeta, da
raspire još veći nered u zemlji, & imao je da
bude znak za ustanak proti vlasti boljševika.

Proti boljševicima ustaju ne samo menjše-
viki, već i gragjanski proturevolucijonarci i stran-
ka velikih knezova  Vogja socijalnih revolucijo-
maraca Kerenski obilazi zemlje Entente, koja hoće,
da pomoću Amerike, Japana i Kine uspostavi
istočnu frontu. Hoće li do toga doći, teško je
prosuditi, jer su goleme zapreke na putu.

$.. Na čelo stranke velikih knezova postavio
se je veliki knez Mihajlo Aleksandrović, brat
bivšeg cara Nikolaja, kojemu je nedavno uspjelo
izmaći se iz ruku boljševika, te se sada nalazi
u Sibiriji megju četama Čeho-Slovaka. Po nekim
vijestima on je već proglašen carem i stupa
prema Moskvi.

Još se za stalno nezna o sudbini bivšeg
cara Nikolaja.i njegove porodice, jer dok jedne
vijesti tvrde, da su umoreni i da su se za njih
već držale zadušnice u Carskojem Selu, to dru-
gi glasovi kažu, da su još na životu.

Otkako je ruski radnički proletarijat zado-
jen kojekakvim idejama došao do vlasti, žalosne
su prilike zavladale: pljačkanje, razbojstva i oti-

mačine na dnevnom su redu. Crkve, samostani, ,

biblioteke, muzeji i drugi spomenici padaju žr-
tvom požara. Vlada boljševika nije tako jaka, da
učini kraj tim neredima, da obuzda zvijer-čovjeka.

Poslije mira Brest-Litovskoga Ententa traži
sve moguće načine, ne žacajući se .ni najgorih
sredstava, samo da izazove ponovni spor izme-
giu Rusije i centralnih vlasti. Jadne li zemlje,
koia nema pravog gospodara !

 

Opravdan zahtjev.

Osječka »Narodna Obrana« osvrčući se na
članke bečkih listova o riješenju jugoslavenskog
pitanja ističe, kako je to utakmica izmegju Ma-
gjara i Nijemaca za premoć na jugu, a onda
zaključuje:

»Naši su koalicioniški delegati o tome vi-
jećali s Dr. Wekerlom; kazali mu svoje želje, i
onda njemu povjerili, da u bečkom aeropagu
zastupa interese i želje hrvatskoga naroda i Hr-
vatske ! Pa da nijesmo sjajno zastupani! Toliko
bi se po našem suđu u najmanju ruku s hrvat-
ske strane ipak moralo tražiti, da u zajedničkim
ministarskim konferencijama i krunskim vijećima,
gdje se govori i vijeća o sudbini Hrvatske, sjedi
i ban hrvatski kao ravnopravan faktor.

Sjećamo se, da se hrvatska pitanja prije
1848. godine nijesu riješavala bez bana Jelačića
i da je on u takvim prigodama naspram ugar-
skoga ministra predsjednika , grofa  Bathyanya
vazda stajao kao ravnopravan faktor. To bezu-
vjetno treba zahtijevati i danas; niti se dalje
smije dopuštati, da hrvatski narod stoji i čeka
pred vratima, dok se unutri govori i snuje o
njegovoj sudbini, i dok mu se ne priopći gotov
rezultat. Taj zahtjev treba sasvim odlučno da
izrekne hrvatski sabor.

Ako hrvatsko-srpska  kašlicija nije kadra
zauzeti to, stanovište i pri. vili mu poštovanje,
onda neka abdicira, neka se odrekne vogienja
hrvatskih poslova i zastupanja interesa hrvat-
skoga naroda, jer za nas nema veće sramote,
nego da nas naše narodno predstavništvo samo
degradira na pariju i nelote u Monarhiji.

Slovenci se nadalje pri riješavanju južno-
slavenskoga pitanja ne smiju ostaviti na cjedilu.

Hrvatski narod želi i dalje u vidu držati i
vijerno štititi interese Habsburške Monarhije, ali

hoće, da su ravno tako zaštićeni i njegovi in-
teresi u njoj.

Izgovor, da bi samostalnom hrvatskom dr-
žavom, koja bi obuhvatala i Slovence, Austrija
i Ugarska ocijepljene bile od mora, sušto je na-
klapan'e, koje samo ima služiti izlikom, da se
Hrvatska i hrvatski narod i dalje održi u dosa-
danjem zavisnom i za njegove materijalne i kul-
tnrne interese nada sve štetnom položaju.

Monarhija, kojoj granice sežu do mora,
nije osječena od mora. Svaki je tomu protivni
razgovor — nesmisao.

Sa ratišta.

Na zapadnom ratištu Francuzi pokušavaju
odjelite žestoke navale, koje su posvuda odbi-
vene. O novoj njemačkoj ofenzivi još se ništa
potanje ne govori.

Na sjevernoj talijanskoj fronti odbivene su
jake navale neprijatelja. Istočno od Monte Per-
tica odbio je hrabri otočanski 79. pješački puk
jaki talijanski napadaj prsa o prsa. U krvavoj
borbi sedam su puta jurišali naši junaci sve dok
navalna snaga neprijatelja nije bila skršena, te
se je morao povući u svoje rovove. "

Kako se ušće Piave bez teških žrtava n&
bi moglo održati, to smo mi' naše čete, koje su
tamo upotrebljene, povukli na položaje nasipa
na istočnoj obali glavnog rukava rijeke. Kretanje
ovog izvršeno je noću izmegju 5. i 6. jula. Ne-
prijatelj se došuljao do rijeke. Inače na ovom
bojištu nije bilo veće borbene djelatnosti.

Ove je sedmice oživjela borba i na ratištu
u Arbaniji. Francuzi i Talijani napali su naše
planinske položaje izmegiu Devoli i Osuma. Sa
jakim zapadnim krilom Talijani su prešli u na-
padaj na srednjoj i donjoj Vojuši. Mi smo u do-
lini rijeke povukli naprijed pomaknute predstraže
prema glavnom položaju. Pritisak neprijateljskih
snaga, koje nastupaju preko Vojuše, tra'no je
trajao. Jugozapadno od Berata došlo je do bor-
be. U vezi s tim borbenim djelatnostima zado-
bili su Francuzi prostora na gornjem toku rijeke

 

 

DUBROVAČKI GOBELIN.
Piše Dr. Božo Cvjetković, profesor,
Gobelini su tkani, osobitom ornamentikom,
dotično figurama ili oboje zajedno, ukrašeni zidni
sagovi; ime dobiše po nekome bojadisaru Gillesu
Gobelin-u (Žil Gobb'leng), koji življaše u XV.
stoljeću u Parizu. Tehnika gobelina spada megju
najstarije tekstilno umjeće i vuče svoje podrijetlo
iz Levanta dotično Orjenta. Japan, Kitaj koliko
sve zemlje na dohvatu istočne kotline Sredozem-
noga mora ponose se o zidnim ćilimima
od naj jednostavnije zamisli sve do onih boga-
tom žicom provedenih. Ali zidne sagove osobite
svoje vrsti, izvede evropski sjever ; ovamo o80-
bito spada Nizozemska u širem smislu (danas
Holandija i Belgija) pa sjeverna Francuska, Sved-
ska i Norveška. Izmegju sjeverno-evropskih go-
belina treba opet svakako u prvome redu istak-
nuti one te se zvahu »Arrazzi«, a zgotovljahu se,
rema kartonima glasovitih slikara, u Arras-u,
ruxelles-u i Gentu, rodnome gradu Karla V.
u ovima OPE A e; rege; ono
a, zgotovi r van Aelst

Bruzellcoe. 1516-1819 prema Raffaelovim kar-
tonima ; Ralfael-Aeistovi gobelini bijahu namije-
g sikstinskoj kapelici, a danas se čuvaju u
atikanu. Nizozemski gobelini dobiše po vre-

Ovo osobita vrijedi za vrijeme, kad % Premcusta

| osnaži u svakom pogledu pod vladom Ljudevita

XIV. i kad ovaj uzimaše za ministra finaucija
Jean Baptiste Cobert-a, jakog provagjača mer-
kantilnog sistema. Baš Colbert reorganizova fa-
brikaciju gobelina u Francuskoj one kobne go-
dine, kada veliki potres (1667) svali Dubrovnik
u gomilinu ruševina i baci dubrovačku, do onda
još mlagjahnu energiju, u staračku dobu.
Moderna tehnika pogje u zgotovljanju go-
belina mnogo naprijed zamijenivši tkanje ove
vrsti ćilima sa slikanjem; u ovu se svrhu služi
ripsu sličnom tkaninom, koja odgovara teksturi
pravih, tkanih gobelina pa slika na ovoj vode-
nim, tempera ili prorijegjenim uljenim bojama ;

pri tome se slike unesu prije pomoću obične

olovke za crtanje.

Ove vrsti slikarski gobelin izradio je ove
odine preuzvišeni gospodin Niko barun Nardelli.
ivši namjesnik Dalmacije, poput Piera Soderini,

gonfaloniera fjorentinske republike, sagradi svoju

vu-vilu na kitnom dubrovačkom moru i

azi vrijeme 2 i slikanju predjela, por-
9 .

brovački gobelin gospara osobite
je svoje vredi i anljetalčke samlli, člrok je 167
cim, a visok 104 cm. Sredina mu

vratima grada Du

od Pili« sa usvijaječim se mostom (poni

SDS Han

slikana je Minčeta, gragjevno djelo preznamenite
arhitektonske vrijednosti ; lijevo se diže tvrgjava
»Lovrjenac«, nazvana jadranskim Gibraltarom.
Koliko nad'*trima ovim slikama toliko izmegju
njih vije se voćni vijenac u ponosnoj ornamentici.

Spomenute tri slike dubrovačkog gobelina,
stoje kao uokvirene četirma rubovima u kojima
se nalaže 22 grba dubrovačke vlastele. Gornji
rub nosi posredini sv. Vlaha iz XVIII. stoljeća,
a desno i lijevo od njega, nižu se ovi grbovi :
Pecorario, Bosdari, Klašić, Natali, Paoli, Zlatarić,
Sorgo, Bobali, Benessa, Binciola-Bobali, Bona,
Bonda, Bucchia, Bassegli. Donji rub gobelina
ima posređini grb Dubrovačke Republike iz 18.
vijeka; lijevo i desno od njega kite se ovi gr-
bovi dubrovačkih vlasteoskih porodica : Gozze,
Resti, Ragnina, Pozza, Prodanello, Proculo, Pal-
motta, Menze, Luctari, Gradi, Gondola, Giorgi,
Ghetaldi-Gondola, Bassegli-Gozze. Desni rub du-
brovačkog zidnog ćilima kaže grbove: Caboga,
Cerva, Croce, Ghetaldi dok lijevi iznosi one:
Zam , Tudisi, Sorgo i Saraca. U dnu gobe-
a ta se zi Ea VET s
ag die potpis je umjetnika : Niko Nardell

"lo umjetničko delo gotpan ita goli

BigteliOoz 1 ovo 8 isnikovic O