ZN 23 Itdzi svake subote Pada Prava vena Heyatska Pojed'ni broj 20 para. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 10. la po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 691. — Godina XIV. U Dubrovniku 13. Jula 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Birimisa. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Odgovorni urednik |lvo Dogocijaji u Rusiji. Otkako je u Rusiji buknula revolucija na- zad 15 mjeseca, prilike se u toj zemlji nijesu nimaio sredile, već s dana u dau nastaje sve to veća zbrka. Najnovije vijesti, i ako dosta nejasne, ipak svraćaju sada na se opću pozornost, Dne 6. ov. mj. ubiven je u svom stanu u Moskvi njemački poklisar za Rusiju grof Mirbach. Umorstvo su počinila dva nepoznata, čovjeka čla- novi socijalnih revolucijonaraca, koji su zašno- vali čitavu zavjeru proti sadašnjoj vladi boljše- vika. Uslijed toga planula je u Moskvi čitava buna, u kojoj su boljševici konačno pobijedili. Umorstvo njemačkog poslanika smatra se, da je naručeno od Entente u svrhu da izazove razdor izmegju Njemačke i sadanje vlade sovjeta, da raspire još veći nered u zemlji, & imao je da bude znak za ustanak proti vlasti boljševika. Proti boljševicima ustaju ne samo menjše- viki, već i gragjanski proturevolucijonarci i stran- ka velikih knezova Vogja socijalnih revolucijo- maraca Kerenski obilazi zemlje Entente, koja hoće, da pomoću Amerike, Japana i Kine uspostavi istočnu frontu. Hoće li do toga doći, teško je prosuditi, jer su goleme zapreke na putu. $.. Na čelo stranke velikih knezova postavio se je veliki knez Mihajlo Aleksandrović, brat bivšeg cara Nikolaja, kojemu je nedavno uspjelo izmaći se iz ruku boljševika, te se sada nalazi u Sibiriji megju četama Čeho-Slovaka. Po nekim vijestima on je već proglašen carem i stupa prema Moskvi. Još se za stalno nezna o sudbini bivšeg cara Nikolaja.i njegove porodice, jer dok jedne vijesti tvrde, da su umoreni i da su se za njih već držale zadušnice u Carskojem Selu, to dru- gi glasovi kažu, da su još na životu. Otkako je ruski radnički proletarijat zado- jen kojekakvim idejama došao do vlasti, žalosne su prilike zavladale: pljačkanje, razbojstva i oti- mačine na dnevnom su redu. Crkve, samostani, , biblioteke, muzeji i drugi spomenici padaju žr- tvom požara. Vlada boljševika nije tako jaka, da učini kraj tim neredima, da obuzda zvijer-čovjeka. Poslije mira Brest-Litovskoga Ententa traži sve moguće načine, ne žacajući se .ni najgorih sredstava, samo da izazove ponovni spor izme- giu Rusije i centralnih vlasti. Jadne li zemlje, koia nema pravog gospodara ! Opravdan zahtjev. Osječka »Narodna Obrana« osvrčući se na članke bečkih listova o riješenju jugoslavenskog pitanja ističe, kako je to utakmica izmegju Ma- gjara i Nijemaca za premoć na jugu, a onda zaključuje: »Naši su koalicioniški delegati o tome vi- jećali s Dr. Wekerlom; kazali mu svoje želje, i onda njemu povjerili, da u bečkom aeropagu zastupa interese i želje hrvatskoga naroda i Hr- vatske ! Pa da nijesmo sjajno zastupani! Toliko bi se po našem suđu u najmanju ruku s hrvat- ske strane ipak moralo tražiti, da u zajedničkim ministarskim konferencijama i krunskim vijećima, gdje se govori i vijeća o sudbini Hrvatske, sjedi i ban hrvatski kao ravnopravan faktor. Sjećamo se, da se hrvatska pitanja prije 1848. godine nijesu riješavala bez bana Jelačića i da je on u takvim prigodama naspram ugar- skoga ministra predsjednika , grofa Bathyanya vazda stajao kao ravnopravan faktor. To bezu- vjetno treba zahtijevati i danas; niti se dalje smije dopuštati, da hrvatski narod stoji i čeka pred vratima, dok se unutri govori i snuje o njegovoj sudbini, i dok mu se ne priopći gotov rezultat. Taj zahtjev treba sasvim odlučno da izrekne hrvatski sabor. Ako hrvatsko-srpska kašlicija nije kadra zauzeti to, stanovište i pri. vili mu poštovanje, onda neka abdicira, neka se odrekne vogienja hrvatskih poslova i zastupanja interesa hrvat- skoga naroda, jer za nas nema veće sramote, nego da nas naše narodno predstavništvo samo degradira na pariju i nelote u Monarhiji. Slovenci se nadalje pri riješavanju južno- slavenskoga pitanja ne smiju ostaviti na cjedilu. Hrvatski narod želi i dalje u vidu držati i vijerno štititi interese Habsburške Monarhije, ali hoće, da su ravno tako zaštićeni i njegovi in- teresi u njoj. Izgovor, da bi samostalnom hrvatskom dr- žavom, koja bi obuhvatala i Slovence, Austrija i Ugarska ocijepljene bile od mora, sušto je na- klapan'e, koje samo ima služiti izlikom, da se Hrvatska i hrvatski narod i dalje održi u dosa- danjem zavisnom i za njegove materijalne i kul- tnrne interese nada sve štetnom položaju. Monarhija, kojoj granice sežu do mora, nije osječena od mora. Svaki je tomu protivni razgovor — nesmisao. Sa ratišta. Na zapadnom ratištu Francuzi pokušavaju odjelite žestoke navale, koje su posvuda odbi- vene. O novoj njemačkoj ofenzivi još se ništa potanje ne govori. Na sjevernoj talijanskoj fronti odbivene su jake navale neprijatelja. Istočno od Monte Per- tica odbio je hrabri otočanski 79. pješački puk jaki talijanski napadaj prsa o prsa. U krvavoj borbi sedam su puta jurišali naši junaci sve dok navalna snaga neprijatelja nije bila skršena, te se je morao povući u svoje rovove. " Kako se ušće Piave bez teških žrtava n& bi moglo održati, to smo mi' naše čete, koje su tamo upotrebljene, povukli na položaje nasipa na istočnoj obali glavnog rukava rijeke. Kretanje ovog izvršeno je noću izmegju 5. i 6. jula. Ne- prijatelj se došuljao do rijeke. Inače na ovom bojištu nije bilo veće borbene djelatnosti. Ove je sedmice oživjela borba i na ratištu u Arbaniji. Francuzi i Talijani napali su naše planinske položaje izmegiu Devoli i Osuma. Sa jakim zapadnim krilom Talijani su prešli u na- padaj na srednjoj i donjoj Vojuši. Mi smo u do- lini rijeke povukli naprijed pomaknute predstraže prema glavnom položaju. Pritisak neprijateljskih snaga, koje nastupaju preko Vojuše, tra'no je trajao. Jugozapadno od Berata došlo je do bor- be. U vezi s tim borbenim djelatnostima zado- bili su Francuzi prostora na gornjem toku rijeke DUBROVAČKI GOBELIN. Piše Dr. Božo Cvjetković, profesor, Gobelini su tkani, osobitom ornamentikom, dotično figurama ili oboje zajedno, ukrašeni zidni sagovi; ime dobiše po nekome bojadisaru Gillesu Gobelin-u (Žil Gobb'leng), koji življaše u XV. stoljeću u Parizu. Tehnika gobelina spada megju najstarije tekstilno umjeće i vuče svoje podrijetlo iz Levanta dotično Orjenta. Japan, Kitaj koliko sve zemlje na dohvatu istočne kotline Sredozem- noga mora ponose se o zidnim ćilimima od naj jednostavnije zamisli sve do onih boga- tom žicom provedenih. Ali zidne sagove osobite svoje vrsti, izvede evropski sjever ; ovamo o80- bito spada Nizozemska u širem smislu (danas Holandija i Belgija) pa sjeverna Francuska, Sved- ska i Norveška. Izmegju sjeverno-evropskih go- belina treba opet svakako u prvome redu istak- nuti one te se zvahu »Arrazzi«, a zgotovljahu se, rema kartonima glasovitih slikara, u Arras-u, ruxelles-u i Gentu, rodnome gradu Karla V. u ovima OPE A e; rege; ono a, zgotovi r van Aelst Bruzellcoe. 1516-1819 prema Raffaelovim kar- tonima ; Ralfael-Aeistovi gobelini bijahu namije- g sikstinskoj kapelici, a danas se čuvaju u atikanu. Nizozemski gobelini dobiše po vre- Ovo osobita vrijedi za vrijeme, kad % Premcusta | osnaži u svakom pogledu pod vladom Ljudevita XIV. i kad ovaj uzimaše za ministra finaucija Jean Baptiste Cobert-a, jakog provagjača mer- kantilnog sistema. Baš Colbert reorganizova fa- brikaciju gobelina u Francuskoj one kobne go- dine, kada veliki potres (1667) svali Dubrovnik u gomilinu ruševina i baci dubrovačku, do onda još mlagjahnu energiju, u staračku dobu. Moderna tehnika pogje u zgotovljanju go- belina mnogo naprijed zamijenivši tkanje ove vrsti ćilima sa slikanjem; u ovu se svrhu služi ripsu sličnom tkaninom, koja odgovara teksturi pravih, tkanih gobelina pa slika na ovoj vode- nim, tempera ili prorijegjenim uljenim bojama ; pri tome se slike unesu prije pomoću obične olovke za crtanje. Ove vrsti slikarski gobelin izradio je ove odine preuzvišeni gospodin Niko barun Nardelli. ivši namjesnik Dalmacije, poput Piera Soderini, gonfaloniera fjorentinske republike, sagradi svoju vu-vilu na kitnom dubrovačkom moru i azi vrijeme 2 i slikanju predjela, por- 9 . brovački gobelin gospara osobite je svoje vredi i anljetalčke samlli, člrok je 167 cim, a visok 104 cm. Sredina mu vratima grada Du od Pili« sa usvijaječim se mostom (poni SDS Han slikana je Minčeta, gragjevno djelo preznamenite arhitektonske vrijednosti ; lijevo se diže tvrgjava »Lovrjenac«, nazvana jadranskim Gibraltarom. Koliko nad'*trima ovim slikama toliko izmegju njih vije se voćni vijenac u ponosnoj ornamentici. Spomenute tri slike dubrovačkog gobelina, stoje kao uokvirene četirma rubovima u kojima se nalaže 22 grba dubrovačke vlastele. Gornji rub nosi posredini sv. Vlaha iz XVIII. stoljeća, a desno i lijevo od njega, nižu se ovi grbovi : Pecorario, Bosdari, Klašić, Natali, Paoli, Zlatarić, Sorgo, Bobali, Benessa, Binciola-Bobali, Bona, Bonda, Bucchia, Bassegli. Donji rub gobelina ima posređini grb Dubrovačke Republike iz 18. vijeka; lijevo i desno od njega kite se ovi gr- bovi dubrovačkih vlasteoskih porodica : Gozze, Resti, Ragnina, Pozza, Prodanello, Proculo, Pal- motta, Menze, Luctari, Gradi, Gondola, Giorgi, Ghetaldi-Gondola, Bassegli-Gozze. Desni rub du- brovačkog zidnog ćilima kaže grbove: Caboga, Cerva, Croce, Ghetaldi dok lijevi iznosi one: Zam , Tudisi, Sorgo i Saraca. U dnu gobe- a ta se zi Ea VET s ag die potpis je umjetnika : Niko Nardell "lo umjetničko delo gotpan ita goli BigteliOoz 1 ovo 8 isnikovic O