su odbijeni djelomice vatrom a djelomice u borbi
iz bliza. Njihove su krvne žrtve izvanredno ve-
like, Dne 17. ov. mj. uspjelo je dvjema engle-
škim satnijama, da južno od Assiaga prodru u
naše jarkove, ali su nakon kratkog boja bile ba-
Zene natrag.

Na zapadnom ratištu vode se žešći bojevi
na raznim dijelovima fronte. Nijemci su poduzeli
jače navale izmegju Aisne i Marne i provalili u
neprijateljske linije. B-zo su prešli preko Marne
i zauzeli na juriš strme obronke na južnoj obali
rijeke, bacivši natrag neprijatelje. Slijedeći dan
neprijatelj je s jakim silama poduzimao žestoke
protunapadaje protiv njemačke fronte, ali se ovi
skršiše uz teške, gobitke. Zarobljeno je preko
18.000 Francuza i Eugleza.

so o
Razne vijesti.
Promjene u vojnom vodstvu.

Vladar je osobito laskavim ručnim pismom
udovoljio ponovnoj molbi ratnog maršala baruna
Konrada i odpustio ga sa zapovjedništva vojske
te ga imenovao pukovnikom svih tjelesnih straža
i postavio ga u nasljedni grofovski stalež.

Istodobno je imenovan. general-pukovnik
nadvojvoda Josip« zapovjednikom jedne vojne
skupine, i general konjaništva knez Schonburg-
Hartenstein zapovjednikom jedne vojske.

Promjene u talijanskom vojnom vodstvu.

Javljaju iz Lugana : Rimski služheni list jav-
lja, da su generali Cadorna, Porro i Capello sta-
vljeni u dispoziciju, te da im je oduzet čin i
plaća, što je imadu kao vojni zapovjednici. I ge-
neral-poručnik Cavaciocchi je stavljen u dis-
poziciju.

Lloyd George o miru.

Na jednom je objedu LIcyd George držao go-
vor, u kome je megju ostalim rekao: Mir ne
smije da bude neiskren, već mora da bude pravi
mir. Pristanemo li na nešto manje, onda će taj
mir biti varka za čovječanstvo.

Ruski prosvjed protiv Engleške.

Narodno povjereništvo za izvanjske poslove
je diplomatskom zastupniku Eagleške poslalo
notu, kojom se traži, da se opet odmah ukrca
na brodove engleško odjeljenje, koje se iskrcalo
u Murmansku. Ujedno se ponavlja prosvjed pro-
tiv toga, što su se engleški ratni brodovi usidrili
na murmanskoj obali.

Radovi oko ustavnog uregjenja republike ruske

Agentura javlja: Peti je sovjetov kongres
usvojio izvještaj, u kojem se ustanovljuje po-
svemašnja pobjeda vladine politike, te se izjav-
ljuje, da je iz krize, koja je izazvana koimplotom
socijalnih revolucijonaraca s ljevice i umorstvom
Mirbachovim, vladina snaga izašla ojačanom.

Kongres je zatim osvojio osnovu za ustav
novog režima, koji se osniva na sili proletarijata
i principu sovjeta.

Optužba Bratianuova kabineta.

U rumunjskom je parlamentu 20 zastupnika
na čelu sa Stroiciem zatražilo, da se stavi pod
optužbu Bratianuov kabinet. U zahtjevu se upiru
na zakon o odgovornosti ministara,

Razbojstva u Crnoj Gori.

Domaći su ljudi, koji su se odmetnuli u
goru, ovih dana u isto vrijeme ubili studenta
po. i predsjednika zagrebačke općine Mirka

. Begovića, te majora u mirovini Savu Velimi-
rovića. Ovaj se potonji i u ratu dobro odliko-
vao, a osobito protiv Turaka kao zapovjednik
na Tarabošu.

Podnesci zastupničkoj kući.

Megju podnescima, što su prispjeli zastu-
pničkoj kući, nalazi se česki predlog, da se mi-
mistri stave pod optužbu radi toga, što su iz-
dali naredbu o razdiobi Česke na izvanredna
okružja.

lada je predložila kući mirovni ugovor
s Rusijom, Finskom i Rumunjskom.

Gospodska kuća.
Na početku sjeduice je predsjednik knez

Windischgratz pozdravio naše jun čete, te
je onda najodlučnije govorio o poznatim kleve-
tama i izjavio, da ništa ne može uzdrmati ne-

razrešivu vezu, koja veže Austriju s prejasnom
i ljubljenom vlađarskom kućom. :

Onda je ministar predsjednik dr. Seidler
= Gospodska je kuća

i o
noj sjedn rk

  
  

 

duljeno je do 20 mi., pa će se objaviti
u , O.
rip era

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

snovu, kojom se otvara put liječnicima, kojim
se na znanstvenoj podlozi može raditi o njezi
narodnog zdravlja. : I

Grof Hertling o političkom položaju.

Dne 11 srpnja sastao se glavni odbor Reich-
staga, da čuje saopćenja državnoga kancelara
grofa Heitlinga o političkom položaju. Sjednici
su prisustvovali državni kancelar grof Hertling
te svi državni tajnici.

Vijećanje je otvorio državni kancelar govo-
rom, u kojem je rekao, da promjena u vodstvu
izvanjskog ureda neće ni najmanje promijeniti
tečajem politike svega carstva. I unutrašnja i iz-
vanjska politika Njemačke i odsada će se kretati
onim putevima, što su označeni bili već n pre-
gjašnjim kancelarovim izjavama. Sto se tiče vo-
lje same vlade, ona se je u unutrašnjim stvarima
držala svega onoga, što je bila obećala. Vlada
će svom energijom uštrajati pri tome, da se
provedu naumljene reforme te će ovu sve i kra-
ju privesti.

Što se tiče vanjske politike, ova je nje-
mačka politika programatički izložena u odgo-
voru na papinu mirovnu notu.

Domaće vijesti.

Jubilej hrvatske države. Na glav-
noj godišnoj skupštini »Matice Hrvatske» njezin
je predsjednik Dr. Krsto Pavletić iznio prijedlog,
da bi se hrvatski narod počeo pripravljati za
dostujnu proslavu hiljadugodišnjeg jub leja kru-
njenja prvoga hrvatskoga kralja Tomislava na
Duvanjskom polju 925. godine.

80-godišnjica D.ra Vatroslava
Jagića. Dne 8. ov. mj. slavio je svoj 80 ro-
gjendan najveći slavista današnjeg vremena, u-
mirovljeni profesor bečkog sveučilišta Dr. Vatro-
slav Jagić, rogjen u Varaždinu 8. VII. 1838. Tom
je prigodom primio mnoštvo čestitaka uz želju,
da dični jubilarac sretno kraju privede monu-
mentalno svoje djelo »Enciklopediju slavenske
filologije«, koju je počeo: uregjivati po nalogu
ruske carske akademije i na kojoj radi već to-
liko godina. Dao Bog

Iz Starčevićeve stranke prava.
Kako »Hrvatska Država« javlja, središnji se od-
bor S. S. P. konstituirao na ovaj način: Pred-
sjednik nar. zast. dr. A. Pavelić, |. potpresjednik
nar. zast, dr. Ž. Petričić, Il, potpresjednik nar.
zast. C. Akačić, prvi tajnik-poslovogja prof K.
Šegvić, II. tajnik dr. B. Angjelinović, blagajnik
Luka Starčević. — Saborski se pak klub. iste
stranke konstituirao ovako : Predsjednikom je
ponovo jednoglasno izabran nar. zast. dr. A. Pa-
velić, potpredsjednikoni nar. zast. I. Kovačević, a
tajnikom i blagajnikom nar. zast. 1. Peršić.

Fra Ivan Jukić r. 8. Vii. 1818. u Ba-
njaluci, 20. V. 1857. u Beču. Razni su hrvatski
listovi prigodom stote obljetnice rogjenja ovog
zaslužnog franjevca prikazali potanje njegov mu-
kotrpni život i prosvjetni rad. Jukić je učio vi-
soke škole, dolazio u doticaj sa uglednim lično-
stima, upoznao svijet sa prilikama Bosne, te živo
radio, da oslobodi Bosnu i da je kulturno po-
digne. Od njegova raznovrsna književnog rada
spominjemo samo »Zemljopis i povjesnicu Bo-
sne«, te »Početnicu«. Godine 1840. boravio je
u našem gradu, gdje je proučavao dubrovačku
književnost. Malo je živio, 38 godina, ali je puno
zadužio hrvatski narod Bosne-ponosne.

Slava njegovoj svijetloj uspomeni !

Narod za svoju djecu. Svaki dan
iz svih naših krajeva stižu na Odbor SHS žena
za siročad doprinosi sakupljeni prigodom Naro-
dnog Blagdana, te će se potpuni iskaz, keko je
već javljeno, objelodaniti čim sabiranje bude za-
ključeno. Po podatcima, koji danas stoje na ra-
spolaganju, računa se približno da će ukupna
svota, sabrana 5. srpnja, iznositi preko četvrtine
milijuna kruna, od česa će biti odregjeni dio
redan Družbi sv. Ćirila i Metoda za Istru, kao

Slovenskoj Družbi sv, Ćirila i Metoda u Lju-
bljani, — dok će se ostalo upotrijebiti. za na-
bavu odijela i obuće, za nastajnu zimu, djeci
koja se nalaze na prehrani. — U Za 1 je na
dan Narodnog Blagdana sabrano u samim ža-
rama K 32500.—, u škrabicama K 3.027.30, a
na akademiji u Konzervatoriju K.800:—

:30. Sabiranje na sabirnim vii iko

utjerano, (Q. SHS. Z.)

     
 

 

veći dio dionica, zastupanih na glavnoj skup-
štini, bio u magjarskim rukama. Tako .javlja je-
dan bečki stručni list. Dvije trećine zastupanih
dionica pripadale su nekoj riječkoj skupini, koja
ipak sa svojim osnovama nije mogla prodrijeti,
jer bi. se to kosilo s društvenim pravilima i jer
je na snazi društveni ugovor s državom.

Ovim povodom jedan bečki list veli: Iz-
mjena vlasti u austrijskom Lloydu još nije aktu-
elna, ali koncem 1921. ističe ugovor države
s Lloydom, pa šta će onda biti ? Lloydov. kapital
je razdijeljen u 72000 dionica, a od ovih je ra-
vnih 20000 dionica u rukima riječkoga konsor-
cija. Prijeti pogibelj, da bi magiarski kapital mo-
gao malo po malo okupirati Lloyd, te bi tako
Austrija mogla za kratko da izgubi svoje naj-
starije parobrodarsku poduzeće, a time i gospo-
dujući položaj u levantskom prometu, glavne
veze monarhije s istočnim dijelom Sredozemnog
Mora i azijskim lukama.

i Sandor Bosiljevac. Na Hvaru je
umr'o u noći na 8. ov. mj. nakon kratke ali te-
ške boles i Šandor Bosiljevac, kapelnik i učitelj
pjevanja na Hvaru, rodom iz Zagreba. Kompo-
nirao je mnogo skladba, megju kojim »Missa
Primitia« na 2 glasa, koju je napisao prigodom
mlade mise jedinca mu sina dum Karla.

U posljednje vrijeme pjevali su tu misu i
naši mjesni diletanti, i to, kako oni sami ističu,
s velikim žarom.

Pokojnik je napisao nekoliko kompozicija
i za tamburice. Pokoj mu vječni!

Citulje. Dne 10. ov. preminula je u Pi-
javičinu na Kuni ggia Kate Brajnović rogi. To-
mašević, majka O. Vangja Brajnovića, franjevca,
zaslužnog mnogogodišnjeg bivšeg župnika Ko-
molca u Rijeci dubrovačkoj.

U Velojluci na Korčuli preminula je dne
10. ov. mj. ggja. Marija ud. Simatović, u 86.oj
godini, majka trgovaca i posjednika g.g. Vlaha
i Iva Simatovića.

Pokoj im vječni! Ucvijeljenim naša sućut. .

Novo pregledanje ? »Našem Jedin-
stvu« javljaju iz Beča, kako se u parlamentar-
nim krugovima govori, da će u septembru biti
novo pregledanje svih do sada neuzetih obve-
zanika do 36 godine. Sada se s autoritativne strane
najodlućnije demantuju te glasine, pa se naro-
čito ističe, da o novim pučko-ustaškim smotra-
ma osobu iznad 24 godine nema ni govora.

Zašto se ne udovolji opravda.
noj molbi poreznih poslužnika?
Tuže nam se porezni poslužnici, da su još g.
1913 bili upravili molbu na ministarstvo finan-
cija u Beču i na carevinsko vijeće, tražeći: 1)
da im se snize godine službe od 40 na 30 go-
dina, jer im je služba teška; 2) da im se povise
ovršne pristojbe; 3) da im se dade štipendij za
nauk djeci iz fonda duhanskih globa; 4) da bu-
du promaknuti u rang potčinovnika, ili poreznih
ovrhovoditelja; da im se plati radnja, koju vrše
u izvanrednim satovima na korist države.

Pak do danas još nijesu pirmili niti odgo-
vora ! Bilo bi suvišno da navagjamo, kako im je
vrlo teško, danas upravo očaino, pak je vrijeme
da im se napokon udovolji. Ovim se istodobno
obraćaju nar. zastupnicima, da bi na nadležnom
mjestu pospješili riješenje.

Španjolska bolest prozvana tako,
jer se je najprije pojavila tu skoro na špaujol-
skom dvoru, od koje je bio obolio i krali i go-
tovo svi ministri, širi se sada po svoj Evropi,
Prešla je u Njemačku, Austro-Ugarsku, te se je već
pojavila i u Rumunjskoj. Ni naša pokrajina nije
ostala poštegjena: bilo je više slučajeva u Zadru,
Spljetu, a i u našem gradu. Bolest se pojavi iz-
nenada bez ikakvog predznaka u obliku zadu-
šnog katara, jake hunjavice i teškog kašlja. Na-
jednom skoči ognjica do 40 stupanja. Prvi se
dan ćuti čovjek jako iznemogao, i teško ga boli
glava. Tad se pojave boli u raznim dijelovima
tijela i muka u želudcu. Bolest glave do malo
popusti, ognjice nestane i u 2—4 dana bolesnik
se opet oporavi. Težih komplikacija do sada se
nije opazilo. Svjetuje se, da bolesnik odmah
leže u krevet, jer tada odmah jenja bolest. Bolest
je veoma priljepčiva. Oboli li jedan član kuće,
to će ga brzo a svi ostali ukućani. Lije-

čnici su mnijenja

koja nema nikakvih posljed

“ Pripušteni su: 1. privatni i za Dal-
PL a jednoj ke oi
koji su otvoreni za opći telegrafski privatni pro.