III Pojedini broj 20 para. npr Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 10. 17a po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 693. — Godina XIV. U Dubrovniku 27. jula 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik Ivo Birimiša. "Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Demisija ministarstva. Već se je od nekoliko dana moglo naslu- ćivati, da se ministarstvo D.ra Seidlera neće moći održati, već da će najdalje pri glasovanju za pro- račun biti prisiljeno da odstupi. Nu njegov pad slijedio je još prije. Dne 22 ov. mj. cijelo je ministarstvo prikazalo demi- siju, koju je Vladar prihvatio, i odstupajućemu kabinetu povjerio vogjenje poslova do sastava nove vlade. Dr. Seidler mučio se je na sve moguće na- čine, kako bi imao uza se većinu u parlamentu i tim osigurao rad i glasovanje barem najprečih potreba države, ali njegova osoba i njegov do- sadašnji rad nije nailazio na povjerenje u par- lamentarnim krugovima. Svojim pak govorom prije otvora parlamenta ogorčio je Dr. Seidler sve slavenske stranke. U tom govoru izjavio je emfantično mini- star-predsjednik, da se u Austriji me može vla- dati protiv Nijemaca, a još se manje može vla- dati bez Nijemaca.... Jezgra je ove države njemački narod i on će to uvijek ostati. Ovdje je Dr. Seidler govorio kao skspo- nent njemačkih interesa prema želji njemačkih nacijonalaca, a ne kao objektivni poglavica vlade u jednoj državi od više naroda. Tim je on na- pustio svaki pokušaj, da za sebe predobije bilo koju od narodnosti monarhije. [ nije preostajalo drugo nego da se spra- vlja na odlazak, jer se ipak sa samim Nijemci- ma u Austriji ne da vladati; sami Nijemci su u Austriji manjina; Austrija je država, koja sastoji od većine nenjemačkih naroda. Ali Dr. Seidler nije čekao ni glasovanje o proračunu. Odlazak mu je pospiješila optužba, koju su iznijeli Česi proti njemu i proti mini- stru unutrnjih posala Toggenburgu zbog naredbe o okružjima za Česku. Već je bilo očito, da će većina prihvatiti predlog, da se optužba otputi posebnom Od- boru. A u takovom slučaju ministar predsjednik nije mogao dalje voditi državne poslove. Sastav novog ministarstva povjeren je biv- šem ministru bog. i nastave barunu Hussareku. Barun Hussarek je njemački konservaitivac i u svn- je vrijeme znao je kao_ ministar, da steče priznanje objektivnosti. Dok ovo pišemo, još nemamo vijesti, je li barunu Hussareku uspjelo sastaviti novu vladu. Iz zastupničke kuće. Zastupnička je kuća nastavila r&spravu o proračunu. Izmijenilo se je više govornika, neki naravno u smislu izjave ministra Seidlera, a neki oti. Izmegju ostalih zagovarao je pangerman lik, prama zahtjevima pangermanskog pro- ma, da njemački jezik bude državni jezik, na- alje posebno uregjenje Galicije i odcijepljenje Dalmacije. Poljak Dr. Glombiski, da se imadu sjediniti sve poljske zemlje, te da Poljska mora g biti izlaz na more. Po jedni SRNE vio da je ministar-p za ud a račun Slavenima. Južni Sla- spremni, da s Nijemcima i svim drugim u narodima stu upPretorori 0 NE ga i životnim EO > al“ ione Dne 22. o. mj. parlamenat je uzeo u pre- tres češki prijedlog, da se podigne optužba pro- tiv ministra predsjednika .tra. Seidlera i protiv bivšega ministra unutarnjih poslova, Toggen- burga, zbog naredbe 9 okružjima za Češku. Pri- jedlog je opširno obrazložio Čeh dr. Stransky, a podupirali su od Jugoslavena Ro>vnihar, od Talijana Grandi, a od Staropoljaka Skarbek. Ni- jemci, Ukrajinci i Rumunji su ga pobijali. Kuća je u tajnoj sjednici, pri poimeničnom glasovanju, odklonila ovaj predlog Čeha sa 215 glasova proti 162. Iza toga je pristala na zaključ- ke gospodske kuće glede skuparinskog doplatka učiteljima pučkih i gragjanskih škola. Zatim je, prema zaključku pročelnika klubova, započela u tajnoj sjednici rasprava o dogogjajima na jugo- zapadnoj fronti i u zalegju. . \ Budgetni odbor u zastupničkoj kući zaklju- čio je, da odgodi vijećanje o budgetnom provi- zoriju, s obzirom na demisiju ćitavog kabineta. U zastupničkoj kući izjavio je zas upnik Jarc da će stanovište Južnih Slavena prema no- voj vladi zavisiti u prvom redu o njezinu drža- nju prema jugoslavenskom pitanju. Državni proračun. U zastupničkoj je kući“ ministar flabhcija. dr. Wimmer podastro državni proračun za finan- cijalnu godinu 1918.-1919. Proračun uzimlje u obzir sve prilike, prouzrokovane ratom, te je sa- stavljen na predpostavki, da će ove piilike po- trajati još do konca upravne godine. Državni su sveukupni izdatci predvigjeni sa 24.321 milijonom kruna, a od ovoga trajni izdatci iznose 6.439 mil., dočim ostatak od 17.882 mil. otpada na prolazne izdatke. U trajne su iz- datke unešeni kamati svih dosadašnjih državnih dugova s uključivo osmim ratnim zajmoin, ati su 2.510 mil. Kao prolazni izdatak unesen je au- strijski kvotni doprinos za mobiliziranu silu u iznosu od 12 milijardi, 3.591 milijun za pozvane u vojsku i njihove porodice kao pripomoć, 541 milijun za ratne bjegunce, 201 mil. za olakšanje živovanja, 854 mil. doplatka za državne namje- štenike i državne radnike, 751 mil. za oporavlja- nje ratnih područja. Prihodi su države predvigjeni s 4.855 mil., a od toga: 300 mil. ratnog poreza i to kao pro- lazni državni primitak. Kao trajni prihodi preli- , minirani su: izravni porezi sa 733 mil., carina 62 mil., potrošarinski porez s 264 mil., pristojbe 561 mil., monopoli 746 mil., poduzeća 2.074 mil., upravni prihodi. 115 milijuna. Manjak u redovitom proračunu iznosi 1918 , mil., a u mimohodnom 17.568 mil, prama tome ukupni deficit 19.466 mil. kruna. Za pokriće svega ovoga manjka vlada kao i u prošloj godini traži ovlaštenja za ratne kredite u iznosu od 21 mi- lijarde. Državni je proračun posvema nanovo sa- stavljen. Iz objašnjenja u državnom proračunu se vidi, da austrijski ratni izdatci, učinjeni po kvot- nom razmjeru za skupnu vojsku u prve četiri godine iznose 38.636 milijuna kruna, i to: 6327 milijuna prve ratne godine, 9513 mil. druge, st mil. treće m 343 uy Djeca pozi. se ratnu u tra m na. vim se m zakonom predvigja, Adi moa što prije, rad šta je iz- davanje - mjese- cima, I E na mjesec, te se ta: ko je odjednom. =. pAegOJd U isti je mah ministar financija iznio i za- konsku osnovu o n knadnim izdatciina za 1917- 1918., što se odnosi na izdatak neprcdvigjenog iznosa od 682 milijuna kruna. Ovaj je iznos od- nosnu izdatak pokriven ovlaštenjima za zajmove od prošle godine. Ovlaštenje za kredit od 12 milijardi, što ga vlada traži: proračunskim provizorijem za prvo polugodište upravne god. 1918-1919, imalo bi se tako urediti, da se ova svota uvrsti u spomenutu svotu od 21 milijarde, kada se definitivno riješi financijski zakon. Predlažući državni proračun za 1918.-1919. ministar je financija dr. Wimmer držao opširrti financijski ekspoze, u kojem je ustanovio, da je uspjeh državnih prihoda relat vno povoljan. Prie- liminiranjej e, reče, oprezno, a proračun da nnje prekriven lijepim frazama. Osobita se je paž ja svratila pri sastavljanju proračuna na izdatke za unapregjivanje proizvodnje. Nova je stavka od 30 milijuna uvrštena za narodno zdravlje, i lo u glavnom za suzbijanje bolesti u narodu i epide- mija. Povrh' toga je uvršt2no 17 mil. za zdrav- stvene svihe u pogledu ratom oštećenih žitelja. Kasmopii a ratne dugove iznose 2500 milijuna, računajući amo. i osmi ratni zajam. Od toga je «ižiOKOA 1200 mi). olivin dati Sand ma, dočim će se za daljnjih :900 milijuna naći pokriće u poreznoj osnovi, št» će se iznijeli pred carevinsko vijeće. Za pokriće ostalih kamata u jesen će se iznijeli nove porezne osnove, a u tu će se svrhu povisiti .i željezničke tarife, Fi- nancijalno je stanje — veli ministar — zaista vrlo ozbiljno, ali još nije beznadno. Svim sila- ma će nam poći za rukom da uspostavimo red u državnom kućanstvu. Ministar se uzda, da će to uspjeti. Govor grofa Czernina. U gospodskoj kući vodila se je rasprava o vladinoj izjavi. Izmegju raznih govornika u- zeo je riječ i bivši ministar izvanjskih poslova. Grof Czernin reče: Bude li ministar pred- sjednik uistinu išao putem, koji je označio, onda ćemo poći za njim. Naša politika boluje od bo- lesti sistema, a to je, da jednim putem idemo u unutrašnjoj, a drugim u vanjskoj politici, U iz- vanjskoj politici — hvala Bogu — idemo nje- mačkim putem. Vrlo intenzivno radimo o udu- bljenju njemačkog saveza. U unutrašnjoj politici je od neko doba ministar predsjednik pokušao da pogje jasnim putem. Unutrašnja politika, koja je u suglasju s izvanjskom, mora da se oslanja na većinu, koja je u bitnosti njemačka (!) Odlu- čno možemo koraknuti dalje jedino onda, kada se Galicija izluči iz sklopa austrijskih zemalja, kolebajuća se unutrašnja politika oduzimlje A- ustriji otpornu snagu i ohrabruje naše neprija- telje, koji posve otvoreno rade o revolucionira- nju carstva. Nu tako nije uvijek bilo. Dok je utaman misliti, da nas može odvojiti od Njema- čke i da nas može nagovoriti na seperatni mir, snama je ljubezno postupala, Tek kada je uvi- djela, da nećemo počiniti felonije, te da ćemo do kraja voditi rat za interese Njemačke kao i za svoje, onda se je umjesto protekcije poku- šavalo s revolucijom. Dokle god se vodi rat, mo- narhija može da bude samo saveznik ili jatelj Njemačke, ali nikada neutralna. Ostavlji na stranu sve, što iziskuju Čast i saveznička du- raspravlja. U bli ove w i žnost, bi i to bila dovoljno, da se ME said oi : općoj povijest i gluhe