III

 

 

 

Pojedini broj 20 para.

 

 

npr

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na
godinu K 10. 17a po godine surazmjerno. Za ino-
zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Broj 693. — Godina XIV.
U Dubrovniku 27. jula 1918.

 

 

Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak.
Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik Ivo
Birimiša. "Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare.

 

Demisija ministarstva.

Već se je od nekoliko dana moglo naslu-
ćivati, da se ministarstvo D.ra Seidlera neće moći
održati, već da će najdalje pri glasovanju za pro-
račun biti prisiljeno da odstupi.

Nu njegov pad slijedio je još prije. Dne
22 ov. mj. cijelo je ministarstvo prikazalo demi-
siju, koju je Vladar prihvatio, i odstupajućemu
kabinetu povjerio vogjenje poslova do sastava
nove vlade.

Dr. Seidler mučio se je na sve moguće na-
čine, kako bi imao uza se većinu u parlamentu
i tim osigurao rad i glasovanje barem najprečih
potreba države, ali njegova osoba i njegov do-
sadašnji rad nije nailazio na povjerenje u par-
lamentarnim krugovima.

Svojim pak govorom prije otvora parlamenta
ogorčio je Dr. Seidler sve slavenske stranke.

U tom govoru izjavio je emfantično mini-
star-predsjednik, da se u Austriji me može vla-
dati protiv Nijemaca, a još se manje može vla-
dati bez Nijemaca.... Jezgra je ove države
njemački narod i on će to uvijek ostati.

Ovdje je Dr. Seidler govorio kao skspo-
nent njemačkih interesa prema želji njemačkih
nacijonalaca, a ne kao objektivni poglavica vlade
u jednoj državi od više naroda. Tim je on na-
pustio svaki pokušaj, da za sebe predobije bilo
koju od narodnosti monarhije.

[ nije preostajalo drugo nego da se spra-
vlja na odlazak, jer se ipak sa samim Nijemci-
ma u Austriji ne da vladati; sami Nijemci su u
Austriji manjina; Austrija je država, koja sastoji
od većine nenjemačkih naroda.

Ali Dr. Seidler nije čekao ni glasovanje o
proračunu. Odlazak mu je pospiješila optužba,
koju su iznijeli Česi proti njemu i proti mini-
stru unutrnjih posala Toggenburgu zbog naredbe
o okružjima za Česku.

Već je bilo očito, da će većina prihvatiti
predlog, da se optužba otputi posebnom Od-
boru. A u takovom slučaju ministar predsjednik
nije mogao dalje voditi državne poslove.

Sastav novog ministarstva povjeren je biv-
šem ministru bog. i nastave barunu Hussareku.
Barun Hussarek je njemački konservaitivac i u svn-
je vrijeme znao je kao_ ministar, da steče priznanje
objektivnosti.

Dok ovo pišemo, još nemamo vijesti, je li
barunu Hussareku uspjelo sastaviti novu vladu.

Iz zastupničke kuće.

Zastupnička je kuća nastavila r&spravu o
proračunu. Izmijenilo se je više govornika, neki
naravno u smislu izjave ministra Seidlera, a neki

oti. Izmegju ostalih zagovarao je pangerman
lik, prama zahtjevima pangermanskog pro-
ma, da njemački jezik bude državni jezik, na-
alje posebno uregjenje Galicije i odcijepljenje
Dalmacije. Poljak Dr. Glombiski, da se imadu
sjediniti sve poljske zemlje, te da Poljska mora
g biti izlaz na more. Po jedni SRNE
vio da je ministar-p za
ud a račun Slavenima. Južni Sla-
spremni, da s Nijemcima i svim drugim
u

narodima stu upPretorori 0 NE

ga

i

životnim
EO

> al“ ione

Dne 22. o. mj. parlamenat je uzeo u pre-
tres češki prijedlog, da se podigne optužba pro-
tiv ministra predsjednika .tra. Seidlera i protiv
bivšega ministra unutarnjih poslova, Toggen-
burga, zbog naredbe 9 okružjima za Češku. Pri-
jedlog je opširno obrazložio Čeh dr. Stransky,
a podupirali su od Jugoslavena Ro>vnihar, od
Talijana Grandi, a od Staropoljaka Skarbek. Ni-
jemci, Ukrajinci i Rumunji su ga pobijali.

Kuća je u tajnoj sjednici, pri poimeničnom
glasovanju, odklonila ovaj predlog Čeha sa 215
glasova proti 162. Iza toga je pristala na zaključ-
ke gospodske kuće glede skuparinskog doplatka
učiteljima pučkih i gragjanskih škola. Zatim je,
prema zaključku pročelnika klubova, započela u
tajnoj sjednici rasprava o dogogjajima na jugo-
zapadnoj fronti i u zalegju. .

\  Budgetni odbor u zastupničkoj kući zaklju-
čio je, da odgodi vijećanje o budgetnom provi-
zoriju, s obzirom na demisiju ćitavog kabineta.

U zastupničkoj kući izjavio je zas upnik
Jarc da će stanovište Južnih Slavena prema no-
voj vladi zavisiti u prvom redu o njezinu drža-
nju prema jugoslavenskom pitanju.

Državni proračun.

U zastupničkoj je kući“ ministar flabhcija.

dr. Wimmer podastro državni proračun za finan-
cijalnu godinu 1918.-1919. Proračun uzimlje u
obzir sve prilike, prouzrokovane ratom, te je sa-
stavljen na predpostavki, da će ove piilike po-
trajati još do konca upravne godine.

Državni su sveukupni izdatci predvigjeni
sa 24.321 milijonom kruna, a od ovoga trajni
izdatci iznose 6.439 mil., dočim ostatak od 17.882
mil. otpada na prolazne izdatke. U trajne su iz-
datke unešeni kamati svih dosadašnjih državnih
dugova s uključivo osmim ratnim zajmoin, ati su
2.510 mil. Kao prolazni izdatak unesen je au-
strijski kvotni doprinos za mobiliziranu silu u
iznosu od 12 milijardi, 3.591 milijun za pozvane
u vojsku i njihove porodice kao pripomoć, 541
milijun za ratne bjegunce, 201 mil. za olakšanje
živovanja, 854 mil. doplatka za državne namje-
štenike i državne radnike, 751 mil. za oporavlja-
nje ratnih područja.

Prihodi su države predvigjeni s 4.855 mil.,
a od toga: 300 mil. ratnog poreza i to kao pro-

lazni državni primitak. Kao trajni prihodi preli- ,

minirani su: izravni porezi sa 733 mil., carina
62 mil., potrošarinski porez s 264 mil., pristojbe
561 mil., monopoli 746 mil., poduzeća 2.074 mil.,
upravni prihodi. 115 milijuna.

Manjak u redovitom proračunu iznosi 1918 ,

mil., a u mimohodnom 17.568 mil, prama tome
ukupni deficit 19.466 mil. kruna. Za pokriće svega
ovoga manjka vlada kao i u prošloj godini traži
ovlaštenja za ratne kredite u iznosu od 21 mi-
lijarde.
Državni je proračun posvema nanovo sa-
stavljen.

Iz objašnjenja u državnom proračunu se
vidi, da austrijski ratni izdatci, učinjeni po kvot-
nom razmjeru za skupnu vojsku u prve četiri
godine iznose 38.636 milijuna kruna, i to: 6327
milijuna prve ratne godine, 9513 mil. druge,
st mil. treće m 343 uy Djeca pozi.

se ratnu u tra m na.

vim se m zakonom predvigja,
Adi moa što prije, rad šta je iz-
davanje - mjese-

cima, I E na mjesec, te se ta:

ko je odjednom. =.
pAegOJd

U isti je mah ministar financija iznio i za-
konsku osnovu o n knadnim izdatciina za 1917-
1918., što se odnosi na izdatak neprcdvigjenog
iznosa od 682 milijuna kruna. Ovaj je iznos od-
nosnu izdatak pokriven ovlaštenjima za zajmove
od prošle godine.

Ovlaštenje za kredit od 12 milijardi, što ga
vlada traži: proračunskim provizorijem za prvo
polugodište upravne god. 1918-1919, imalo bi se
tako urediti, da se ova svota uvrsti u spomenutu
svotu od 21 milijarde, kada se definitivno riješi
financijski zakon.

Predlažući državni proračun za 1918.-1919.
ministar je financija dr. Wimmer držao opširrti
financijski ekspoze, u kojem je ustanovio, da je
uspjeh državnih prihoda relat vno povoljan. Prie-
liminiranjej e, reče, oprezno, a proračun da nnje
prekriven lijepim frazama. Osobita se je paž ja
svratila pri sastavljanju proračuna na izdatke za
unapregjivanje proizvodnje. Nova je stavka od
30 milijuna uvrštena za narodno zdravlje, i lo u
glavnom za suzbijanje bolesti u narodu i epide-
mija. Povrh' toga je uvršt2no 17 mil. za zdrav-
stvene svihe u pogledu ratom oštećenih žitelja.
Kasmopii a ratne dugove iznose 2500 milijuna,
računajući amo. i osmi ratni zajam. Od toga je
«ižiOKOA 1200 mi). olivin dati Sand
ma, dočim će se za daljnjih :900 milijuna naći
pokriće u poreznoj osnovi, št» će se iznijeli pred
carevinsko vijeće. Za pokriće ostalih kamata u
jesen će se iznijeli nove porezne osnove, a u
tu će se svrhu povisiti .i željezničke tarife, Fi-
nancijalno je stanje — veli ministar — zaista
vrlo ozbiljno, ali još nije beznadno. Svim sila-
ma će nam poći za rukom da uspostavimo red
u državnom kućanstvu. Ministar se uzda, da će
to uspjeti.

Govor grofa Czernina.

U gospodskoj kući vodila se je rasprava
o vladinoj izjavi. Izmegju raznih govornika u-
zeo je riječ i bivši ministar izvanjskih poslova.

Grof Czernin reče: Bude li ministar pred-
sjednik uistinu išao putem, koji je označio, onda
ćemo poći za njim. Naša politika boluje od bo-
lesti sistema, a to je, da jednim putem idemo u
unutrašnjoj, a drugim u vanjskoj politici, U iz-
vanjskoj politici — hvala Bogu — idemo nje-
mačkim putem. Vrlo intenzivno radimo o udu-
bljenju njemačkog saveza. U unutrašnjoj politici
je od neko doba ministar predsjednik pokušao
da pogje jasnim putem. Unutrašnja politika, koja
je u suglasju s izvanjskom, mora da se oslanja
na većinu, koja je u bitnosti njemačka (!) Odlu-
čno možemo koraknuti dalje jedino onda, kada
se Galicija izluči iz sklopa austrijskih zemalja,
kolebajuća se unutrašnja politika oduzimlje A-
ustriji otpornu snagu i ohrabruje naše neprija-
telje, koji posve otvoreno rade o revolucionira-
nju carstva. Nu tako nije uvijek bilo. Dok je
utaman misliti, da nas može odvojiti od Njema-
čke i da nas može nagovoriti na seperatni mir,
snama je ljubezno postupala, Tek kada je uvi-
djela, da nećemo počiniti felonije, te da ćemo
do kraja voditi rat za interese Njemačke kao i
za svoje, onda se je umjesto protekcije poku-
šavalo s revolucijom. Dokle god se vodi rat, mo-
narhija može da bude samo saveznik ili
jatelj Njemačke, ali nikada neutralna. Ostavlji
na stranu sve, što iziskuju Čast i saveznička du-

raspravlja. U
bli ove

w

 

i
žnost, bi i to bila dovoljno, da se
ME said oi : općoj povijest

i gluhe