Kr aqgwm— > mm ž ihazi svake subote itild m gr *. Prava Pojedini broj 20 para. irvalska Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 10. la po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 694. Godina XIV. U Dubrovniku 3. augusta 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Odgovorni urednik |vo Rakva nam politika treba. Nama prije svega treba politika, koja dotle, dok hrvatski narod sebi ne vrati opet sva ona prava, što mu pripadaju po prirodi, po pravdi i historiji, brižno čuva ona prava, koja su mu preostala, pa nijedno takvo pravo ni za časak ne daje iz ruku. Treba nam politika, koja ide za tim, da narod opet dogie do svoje sainostalnosti, u o- tadžbina do starih svojih megja, proširenih do onih granica, što ih odregjuje macijonalni prin- cip i pravo naroda, da sa svojim zakonitim kra- ljem sam odlučuje o svojoj sudbini, a da u tome ne bude podregjen volji ni interesima drugih naroda. Treba nam politika jasna i otvorena, koja je u skladu sa potrebama, ciljevima i težnjama naroda, i koja bezuvjetno isključuje svako tajno šurovanje s faktorima izvan maroda, i koja u pregovore zalazi samo s takvim faktorima, na koje nas ustav i faktične prilike upućuju. Treba nam politika, koju ne vode motivi osvete, niti lične, ni partikularistične sebičnosti, nego jedino interesi i čast ukupnoga naroda. Denunciranje, potvaranje, podmetanje noge bra- tu, — uopće svaki podli čin, mora biti iskijučen iz naše politike. Pravedni ciljevi i poštena sred- stva, — to elo ima da bude naša politika. Treba nam politika, koja ide za slogom i jedinstvom u narodu i koja pribira sve grane i sve snage narodne u jedno kolo. Potpuna sloga, ljubav i solidarnost svih grana i svih krajeva slavenskoga juga u ciljevima i sredstvima treba da bude zadaćom naše narodne politike. Ovo jedinstvo u općim i konačnim ciljevi- ma i težnjama ne isključuje dakako različitost političkih metoda za postizavanje povremenih ili djelomičnih ciljeva, koji opet ne smiju biti u neskladu sa konačnim ciljevima i općim intere- sima naroda u sadašnjosti i budućnosti, te u tom okviru razne političke stranke imadu pravo na opstojanje, na pripoznavanje i poštovanje. Opravdana je lojalna borba i utakmica megju njima, ali nije dopušteno uzajamno izigravanje lukavštinom i nasiljima, a najmanje uz pomoć izvanjskih faktora. Isključeno dakle u stranačkoj utakmici mora biti sve, što se ne može u sklad dovesti s općim narodnim načelima. Treba nam politika, koja čuva i poštuje prava i tradicije svakoje narodne grane na sla- venskom jugu i štedi njezinu narodnu samosvi- jest i osjetljivosti, i koja ne traži da se koji na- rod sa svojom historijom, sa svojim pravima i sa svojim samosvojnim narodnim bićem raspline u jugoslavenstvu, umjesto da mu bude čvrst stup, kako se to ponekad iraži od hrvatskoga naroda i od Hrvatske. \ Hrvatska, naročito u današnjim prilikama, ima da vrši, pa donekle već i vrši glavnu zada- ću u konsolidiranju slavenskoga juga, ali ne Hr- vatska kao prost geografski pojam, niti hrvatski narod kao desorganizovana _ i rana masa, hrvatski narod kuo izrazita narodna individualnost u starodrevnoj svojoj kraljevini sa sinom vlastitim ustavom i ustavnim Treba nam zato politika, koja će hrvatsku djecu zarana zadahnu hrvatskom sviješću, i to putem povijesti, hrvatsko: nego — prosvjetljivati; na tom temelju treba odgajati u p vom redu hrvatske majke za njiho- vu veliku zadaću. Ko s te strane još ne shvaća narodnu du- šu, taj neka se zamisli u opći dojam onoga ča- ska, kada nakon silne grmljavine topova opet-sa naših zvonika: zaore zvuci vraćenih nam i po- svećenih zvona, navješćujući ispaćenomu i iskr- vavljenomu narodu mir i ljubav. Konačno treba se ozbiljno postarati za što izdašniju naobrazbu najširih slojeva, priudešenu zahtjevima vremema. Takva nau eto politika treba. Ovakovu politiku zahtijeva po prirodnom stanju stvari i po općim prilikama osječka »Hr- vatska Obrana« u svom osvrtu na skorašnje za- sjedanje hrvatskog sabora. Ovakovoj politici ne bi se imalo što prigovoriti. Promjena vlade u Austriji. Kako smo u prošlom broju javili, Vladar je prihvatio demisiju Seidlerova ministarstva. U ručnom pismu na odlazećega ministra predsjed- nika dra Seidlera car se s harnošću sjeća veli- kih zasluga, što ih je dr. Seidler stekao u svom radu za cara i državu, - ovaj ;rad da daje TE zorne vjernosti, požrtvovan i savjestan.+ Dr Si. "7 dler da je pozvan bio za ministra: predsjedn ka u ozbiljno vrijeme, pa da je u obilnoj mjeri o- pravdao carevo povjerenje u njegovu obzirnost, spretnost i vrijednost. Car mu za njegovo do- sadašnje djelovanje izriče najtopliju harnost i sobito priznanje. . Za tim slijede ručna pisma, kojima se čla- novi dosadašnjega kabineta dižu sa svojih mje- sta. Odlazećem ministru za nastavu dru Cwiklin- skome car izrazuje za odličan rad hvalu i po- svemašnje priznanje, te pridržaje da ga opet upotrijebi u službi. Isto tako car izriče i odstupajućem ministru grofu Twardowskome hvalu i priznanje uz pria uzdržaj, da ga opet upotrijebi u službi. Ministru za zemaljsku obranu Czappu podjeljuje car ba- runat, a ministrima Paulu i Gayeru dostojanstvo tajnog savjetnika. U daljnjem pismu car imenuje bariina Hus- sareka za ministra predsjednika, te ponovno i- menuje ministrima u dosadašnjem uredu dos:- dašnje ministre Mataju, Banhansa, Schauera, Ho- manna, Wimmera, Czappa, Horbaczewskoga, Wiesera, grofa Sylvu-Taroucu, Paula i Gayera. Ministrom za nastavu imenuje se odjelni pred- stojnik Gjuro vitez Poray-Madeyski, a ministrom bez listnice odjelni predstojnik Kazimir Galecki. »Wiener Zeitung« od 26/7 objelodanjuje ca- revo ručno pismo, kojim car u milosti otpušta od službe kabinetsko7 ravnatelja grofa Polzera- Hoditza uz izraz svo, aarnosti za neumoran i živ rad, prožet odanošću za carevu osobu. Cur podjeljuje ujedno grofu Polzeru-Hoditzu red že- og krune prvog razreda, te ujedno pridržava ga opet upotrijebi u službi, a dok se ne pruži ova prilika, car odobrava da Polzer Hoditz pregje u privremeno stanje mira. U isti mah car imenuje bivšeg ministra prodali nika dra. Seidlera ravnateljem kabinet- me. stoj svezi sa savezničkim nj*mačkim carstvom i sa snagom neprispod« bivih juračkih djela naših hrabrih vojska. Zato . se hoće i unutrašnje snage i sloge. . Kao prvu i neposrednu zadaću iznosi mi- nistar predsjednik prihvat proračunskoga provi- zorija. Povrh toga su u najbližoj budućnosti za- daće, da se učine pripreme, kako bi se razjas- nila i uredila ona velika pitanja, koja već odavna zadiru u mirni, dobro uregjeni kontinuitet našeg ustavnog života, a koja su za vrijeme rata naj- oštrije. istaknula neodgodivost svoga riješenja. Ovim mislim velike probleme o uregjenju nacio- nalnog života u državi, o kojima se može stvo- riti odluka samo u okviru monarhije, a ovo opet mogu da učine monarhijske za to pozvane vlasti. U uskoj vezi s ovim je pitanje savremene uprav- ne reforme, koju zamišljamo tako, da se u što većoj mjeri interesenti prizovu k zadaćama u- prave. Ovim bi se takogjer stvorile predpostave, kako bi se s mnogog područja odsiranile nape- tosti, čim bi se za pravedno i mirnije rješavanje predspomenutih pitanja otvorili putevi tako, te bi se ta pitanja napokon mogla i riješiti. tetke valja zajamčiti i stalnu sarad- nju... inskog. vijeća u stvarima : prehrane, -jer- se ovdje adi O pitanju 'opstanka sa. žiteljstva. Od osobite je važnosti regjenje financija, što se ne može odgoditi. O shodnom i brzom rije- šenju ovog pitanja ovisi udes svih društvenih slojeva, udes svakog pojedinca. Zatim ministar govori o zajedničkom radu vlade s kućom, te reče: U ovom smislu ponaj- prije se obraćamo onim skupinama, koje su po svom načelnom položaju već od prije staiale uz državu, koja se bori u najtežem boju, te koje nas obvezuju na dužnosti s naše strane za ovaj prokušani odnos. Nu htjeli bismo pak i kod o- nih, koji se hladno drže, da stečemo barem to- liko povjerenja koliko ga lojalni protivnici jedan drugome mogu dugovati. Nu vrhovna misao vo- diteljica mora da bude i ostane pravednost pre- ma svima, prama svakomu narodu i svakom društvenom sloju. Zatim je kuća uzela drugo čitanje prora- čunskog provizorija, pri čemu su se izmijenili razni govornici. Po tom je kuća riješila niz manjih zakon- skih osnova. Riješila je i predloge odbora za ratno gospodarstvo o pitanju ugljena, kao i pre- dloge odbora za državne namještenike o povi- šenju skuparinskih doplalaka te o vanrednim potporama državnim namještenicima i radnicima. U sjednici od 27/7. zastupnička je kuća sa 215 protiv 196 glasova prihvatila šestmjesečni roračunski provizorij. Glasovali su za nj svi Ni- o megju kojima takogjer njemački radikalci, koji su poslije podne odustali od svojega juče- rašnjega opozicionalnoga zaključka i odlučili, da će glasovati za proračun. U slavenskim se par- lamentarnim krugovima pogovara, da se je nje- mačkim radikalcima pod izvjesno obećalo ustro- jenje oN suda u Trutnovu, pa su se ovi za to dali skloniti, da: u Me gosssčninki PRammer i job 4 druga zestupnika ouzdržali sa se od glasovanja. Česka i pinije SB e die rade i fino osnove, sjednica se je zaki e Parlamenat je ovlastio da pisme- nim putem sazove | :