C++. koe k + 3 Sa ratišta. Na talijanskom ratištu nije. bilo zadnjih dana znatnijih dogagjaja. U glavnom topovska vatra i čarkan,a. i U Arbaniji su savezničke čete izme gju Kuci i mora napiedovale uz žestoke neprijateljske pro- tunavale, te su izvojštile prelaz preko lemeni, 1 na brdima Mal-i-Siloves neprijateljski su napa- daji bili odbijeni. U područiju Berata traju borbe. Zadnje vijesti javljaju, da su Talijani kod Berata bili prisiljeni napustiti svoje prednje linije u, širini od 30 kim, i da ih naše vojske uspješno progone. Na zapadnom ratištu bilo je žešćih bojeva osobito izmegju Soissonsa i Reimsa. Neprija- teljski napadaji bili su jaki izmegju Aisne i Mar- ne, ali su ih Nijemci odbili. Zatim je nastupila stanka. U noći od 26 i 27 jula Nijemci su iz- megju Ourequa i Ardre napustili prema osnovi prednje borbeno zemljište i obranu prenijeli u predjel Fere en Tardenois. Razne vijesti. Atentat na Eichhorna u Kijevu. »Wolffov ured« javlja dne 30. o. mj. iz Kijeva: Na generala feldmaršala pl. E:chhorna i njegovoga osobnoga pobočnika majora Dres- slera izveo se je danas u 2 sata poslije podne atentat, kad je iz kazina išao kući. Nepoznati čovjek dovezao se je u kočiji u neposrednu nji- hovu blizinu i bacio na njih bombu. General- feldmaršal i njegov pobočnik teško su ranjeni. Atentator i kočijaš su uapšeni. Prema dojako- šnjim izvidima začetnici su atentata pristaše socijalno-revolucijonarne stranke u Moskvi. Malo kasnije preminuo je i general-feld- maršal i njegov pobočnik. Kraljeva demarša u Rumunjskoj. Za rasprave proračuna u Gospodskoj kući izjavio je pivši ministar vanjskih poslova grof €Czernin, na netačno prikazivanje n<kojih izvanj- skih novina o demarši cara i kralja kod rumunj- skoga kralja, da je taj korak uslijedio na njegov savjet i uz potpunu njegovu ministarsku odgo- vornost. U Brestu je grof Czernin iz dobra iz- vora doznao, da rumuniski kralj počinje razu- mijevati svoj osamljeni i za to beznadni polo- žaj, te da želi naći doticaja sa našim vladarom. »Ja sam o toj želji rumunjskoga kralja obznanio g. dra. Kiihlmanna i svjetovao cara i kralja, nek reduzme tu demaršu, koja je već objelodanjena. o je urodilo uspjehom, da se uklonila poslje- dnja očajnička borba Rumunije i da se odmah postigao mir«. (Živo odobravanje.) Grof Czernin ponavlja, da on preuzimlje odgovornost za taj korak. »Nije posao diplomacije da, uz vlastite teške žrtve, nastavi borbu do potpunoga unište- nja protivnika, već da čim prije postigne častan mir.“ To smo mi i učinili«. Domaće vijesti. Visoko odlikovanje. Njegovo je Ve- ličanstvo odlikovalo Ni. Pr. gosp. dalm. Namje- snika grofa Marija Attemsa Redom željezne krune prvoga stepena. Konferenca kotarskih poglava- ea. Početkom prošle sedmice držana je u Spljetu konferenca kot. poglavara iz Dalmacije pod predsjedanjem g. namjesnika. Na konferenciji je — prema informacijama »Novog Doba« — mnogi €. k. kot. poglavar opazio, da su prilike u nje- govu kotaru, što se tiče prehrane pučanstva i ovogodišnje ljetine, kudikamo gore nego li c. k. namjesništvo misli. U glavnome izvještaji po- glavara o žetvi bili su sasvim pesimistični. Konferenca je zaključila : 1. da se za ova dva kritična mjeseca, kad nas prehrambeni ured u Beču — uzu sva obećanja — ostavlja bez ikakova dovoza, doskoči potrebama gradova i otoka rekvizicijom žita u zagorskim žitorodnim krajevima; 2. da se, mjesto rekviriranja ulja, odredi općinama, gdje ragja maslina, da dopri- nesu stanoviti kontingent; 3. da se o op- ćinama odredi kontingent sleme i sijena, koji imaju da izruče (ukupno 3000 vaguna sijena, isto toliko slame); 4. da se ne pravi uvozu vanzaporne robe. K se bavila pitan prama pite prehrane, osni- vanjem p i ratnih kuhinja, te pomoći sred- njemu stališu, zašto je od regjena stanovita svota novaca._ hrvatskih i srpokih, dena za. siročad. javlja. da pol aa at Do čao oi je družbama su Gil i Metoda za Istru i za Sloveniju, a ostalo će se upotrebiti za na- PRAVA CRVENA HRVATSKA bavu odjeće i obuće za dojduću zimu djeci, koja se nalaze na prehrani. Riječke oblasti proti starosla. venskom jeziku. Grad Rijeka spada sci- jelom senjskom biskupijom megju one krajeve, gdje se misa smije služiti u staroslavenskum je- ziku, Riječki kapelan dr. Juretić isposlovao je crkvenu dozvolu, da može na narodni blagdan u crkvi Sv. Vida glagoljati i hrvatski propovi- jedati. Riječki je načelnik dr. Vio o toj nakani ielefonski obavijestio magjarsko državno redar- stvo i guvernera Jekelfalussy-a — i malo je manjkalo, da Jaretića nijesu zatvorili i — in- ternirali ! Naša bijedna djeca. | prošlih je dana preko Zadra otputovalo iz Obrovca na pre- hranu u Hrvatsku 30 djece, te nekoliko iz oko- lice zadarske. Do sada ima u Hrvatskoj i Sla- voniji preko dvije hiljade nevoljne dječice iz Dal- macije, Istre i Herceg Bosne. Magjarska djeca u Opatiji. U. nedjelju je došla prva partija magjarske djece u Opatiju U svemu će ih doći oko sedam hi- liada ! »Primorske Novine« primjećuju na to: S hunianitarnog stanovišta nemamo, dakako, ništa protiv toga, ali je karakteristično, da dolaze djeca az Ugarske, gdje ima svega blaga božjega, u naše krajeve, u Priinorje, gdje vlada glad i ne- stašici svega, iz krajeva, otkuda su naša dječica morala da sele trbuhom za kruhom. Naša dje- čica ostavljaju domaće ognjište, majčinu skrb i milovanje, da ne pomru od gladi, za njih se ne može naći hrane, a polaze u te iste krajeve druga djeca na ljetovanje, iz zemlje bogate i pune hrane. Gorka krvava ironija ! Strojarska škola u Bakru i Dal. macija. Dobro opaža »Nar. List«, da ima go- dina da Dalmacija vapi da joj se osnuje jedna strojarska škola, eda njezino primorsko pučan- stvo ne bude sugjeno da dava jadranskoj plo- vidbi, uz nekoliko kapetana samo masu mornara i ložača. Svi predlozi u tomu smislu prikazani i u saboru dalmatinskomu i u parlamentu bija- hu uzaludni, jer austrijska birokracija nije još nikada imala prave ljubavi i zdravog shvaćanja za naš narod u Dalmaciji i za njegova prava. Što nije htjela da učini austrijska vlada za Dal- maciju, učinila je kraljska hrvatska vlada za Hr- vatsko 'Primorje i mi se u srdačno radujemo: utemeljila je strojarsku školu u Bakru. Temeljni kamen novoj školi svečano je nekidan položen uz prisustvo predstavnika oblasti i zastupnika mnogih parobrodarskih društava. Gradski vijeć- nik Kučić pročitao je ispravu o posveti temelj- nog kamena, koja svršava ovim riječima: »Na koncu četvrte godine svjetsttog rata odluči kr. hrvatska vlada za ublaženje velikih, nebrojenih krvavih i materijalnih žrtava, koje je naš narod za vrijeme ovoga rata doprinio, podignuti mu ovaj hram prosvjete, koji će uz širenje dušev- noga znanja i umjeća jačati gospodarsku snagu naroda hrvatskoga na Jadranskom moru. Neka korist ove strojarske škole našem narodu bude jednaka onim željama, s kojima su osnivači nje- zini u ljubavi prema svome narodu pristupili k oživotvorenju njezinom.« Gimnazija u Kotoru. Njegovo je Veličanstvo ee da državna velika gimna- zija u Kotoru bude nazvana po Njegovom pre- višnjem imenu. Deset štipendija za nautičke nauke. Početkom šk. god. 1918-19 raspoloživo je deset štipendija po 300 kruna godišnjih, iz dotacije bivšeg zadarskog :pitomišta za dalma- tinske mladiće, koji se posvećuju nautičkoj struci. Natječaj je otvoren do 31. o. mj. (Potanje u »Objavitelju Daltn.«), Zapljena imanja. Zemaljski sud u Zadru odredio je zupljenu cijelog nepokretnog i ogjena. Ševi Antuna Sesana Lovrina, s o- toka Lopuda, apsolviranog nautičara, zastavnika ratne mornarice, a to u ime naknade za štetu državi zločinom prouzročenu. Okrivljeni gubi, za vrijeme dok traje zapljena, pravo raspolaže svojim imetkom. ' Za dalmatinsko gimnazijske učenike. Početkom šk. . 1918-19 raspo- ložive su: dvadesetidvije štipendije, od kojih osam s m kruna a od godišnjih . si dam n do 31. a ue je ti . 0. i (Potanje PO Schlrding, vo u Čisto Bavarske. Dešno . 694. lijevo čuješ samo njemački. Od prvoga dana, kad.sam došao na naš kader 37, pomrislio sam, da se pobrinem za vojnički dom, za naše momke. Gosp. pukovnik Zangrando zauzeo se za tu misao i nije imao mira, dok nije otvorio svo- jim valjanim vojnicima ovaj dom. Tu naš čovjek čita novine, piše i počiva, te dobije za mali no- vac dobru kavu, čaj i t. d. Tu dolaze i g.g. o- ficiri i pohagjaju taj dom, da dogju na nesluž- benom putu u doticaj sa svojim junacima; često se tu drže predavanja, a otvorit će se i tečaj za analfabete. Otvorili smo ovaj dom na 14. ovoga mje- seca u nedjelju poslije podne. Od 3 do 6 sati koncertirala je u velikoj dvorani naša muzika. Ja sam držao govor, u kojemu sam rekao lju- dima, što je taj vojnički dom. : Gosp. pukovnik Zangrando preporučio je u lijepom govoru, da se u ovom domu budu gle- dali i živjeli kako braća, — kako da su u svo- joj kući, te tumačio, da se ovaj dom na slavu junaka 37.dme zove »Soče 12 bitaka« (Isonzo 12 Schlachten). Mi se ufamo i u pomoć sa strane naše domovine. Plemenitu svrhu ima ovaj dom! Milodari za isti će biti zapisani na velikoj tabli, koja će visiti o zidu u velikoj dvorani. Ovo je mjesto, u. kojem naš jadni čovjek zaboravi sve svoje jade i nevolje i uživa u društvu i' razgo- voru sa svojim drugovima i prijateljima, — igra, da mu progje vrijeme — sluša mudre i pametne riječi svojih pretpostavljenika — i uživa. kad tu udara muzika ili kad sa svojim prijateljima pjeva koju narodnu pjesmu. Držati ćemo i koju prestavu u nedjelju u večer. Dobrovoljci će nam u tom poslu biti pri ruci. Stoga na posao, e da se pomogne našim jadnim dalmatincima, da im olakšamo življenje. Sve je dobro, što god nam domovina, rodna zemlja pošlje. Da je naša 37 str. pukovnija po- moć zaslužila, za to nam govori cijela njezina povijest. Puno smo radili i pretrpjeli. A što nas još čeka? Bog sam znade i njegova sveta mi- lost. Pri svršetku hoću da se u ime mnogih, koji su radosni i zahvalni, što smo otvorili voj- nički dom za našu 37 puk., zahvalim našem lju- bljenom zapovjedniku g. pukovniku Zangrando za njegove brige oko ovog doma. — Don Niko Gligo, presjednik vojničkog doma 37 str. puk. Iz Cavtat: (Odlazak pom. kap. loa Bradašića.) Na 1. o. mj. odijelio se je od nas g. Ivo Bradešić, ka- etan duge plovidbe, zapovj. parobr. »Cavtat«. oista neznatna je ovo činjenica megju herkul- skim ratnim okršajima; sitan je ovo dogagjaj u moru svijetskih dogagjaja. Ali za nas, za naše mjesto Cavtat, važna je ovo činjenica. Odlaskom g. Bradašića, sa lineje Dubrovnik-Cavtat, mi gu- bimo vrsnog kapetana, čestita čovjeka. Malo i veliko žali njegov odlazak, jer u potpunom smi- slu bijaše duša od čovjeka. Uvijek dobro raspo- ložen, sa svakim susretljiv, dobar i simpatičan, točan u svojoj službi, vrstan u svojoj struci, to su eto vrline njegove. On ode, na lineju Gruž- Ston. Stalni smo, da će i tamo steći jednake simpatije. To imu iz svega srca žudimo ' Gradska kronika. Odlikovanje. Naš sugragjanin g. dr. Ernest Katić, financijski savjetnik na financ. od- vjetništvu u Zadru, . odlikovan je viteškim kri- žem Reda Frana Josipa s ratnom dekoracijom u priznanje izvrsna službovanja u ratu. Čestitamc ! Odlikovanja pomorskih kape- tana, Upravitelj velike obalne plovidbe i za- vjednik parobroda »Dubrovnik« društva Du- rovačke Parobrodske Plovidbe g. Framo Kru- najević i zapovjednik parobroda »Petka« istog društva g. Vicko, Lujak odlikovani su zlatnim križem 2a zasluge na vrpci kolajne za hrabrost. — Vlasnik-zapovjednik dubrovačkog obalnog paro- broda »Epidauro«, naš sugragjanio €. Jako Ba- tinić odlikovan je srebrnim za zasluge sa krunom na vrpci kolajne za hrabrost, Svi u priznanje izvrsna službovanja pred neprijateljem. Cestitamo ! + Anka Caput. Pišu nam iz grada: Baš izmaku da krsnog imena, pu- DRE EEE VZE i i 3 da , mbati n si: si i spješi opimći se_0 štap sa smijehom tešku d Tješi e proju 1 ol jadi, da ću proći a