TREO Kazativiiattik mak lie doša idi 56.

 

ZI.
O (i 4 ZN i

ZAO
M -a
“u vi
+ Izlazi
U 1 a4
. 4

svake subote

   

Prava.

ona Hrvatska.

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na
godinu K 10. Na po godine surazmjerno. Za ino-
zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Broj 695. — Godina XIV.
U Dubrovniku 10. augusta 1918.

 

 

Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak.
Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik lvo
Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare.

 

Novo ministarstvo i Slaveni.

Ako mnogi znakovi ne varaju, izgleda da
se je novi ministar predsjednik barun Hussarek
obvezao preuzeti i nastaviti njemački kurs, što
ga je inaugurirao Seidler. Da ne izvrgne opa-
snosti glatko riješenje 6-mjesečnoga proračun-
skoga provizorija, čuvao se je novi ministar
predsjednik, da u svojem programii' ili govoru tt
zastupničkoj kući, i riječju samo spomene ovu
tendenciju svoje vlade, ali se je zatim požurio,
da to naknadi u gospodskoj kući, pošto je u
zastupničkoj kući proračunski provizorij sretno
prošao. Unatoč 'službenomu oprovrgavanju pri-
kazuje se stoga vjerojatnim, da je barun Hussa-
rek preuzeo na sebe neke obveze prema nje-
mačkim radikalcima. To se jasno i nedvojbeno
razabire iz ove činjenice: Dok »Wiener Žeitung«
proglasuje naredbu ministra pravosugja o ustro-
jenju okružnoga suda u Trutrovu, u isti je mah
u listovima izišlo pismo njemačkoga radikalnoga
zastupnika Tevfela od 31. srpnja na ministra
predsjednika baruna Hussareka, u koiem se veli,
da je ministar u njegovoj nazočnosu za konfe-
rencije s njemačkom radikalnom strankom izja-
vio, da je ustrojenje okružnog suda u Trutnovu
mjera, kcju: je zaključila već Seičletova vlada,
pa da se u nijednom slučaju ne može opozvati,
i da stoga ne očekuje, da će ministar, došavši
na kormilo vlade, ostvariti ovu mjeru. Tako je
i bilo. Barun Hussarek je tačno održao svoju
riječ prema njemačkim radikalcima.

Slavenski zastupnici u opće nemaju raz-
loga, da promjene svoje opozicijonalno stano-
vište prema vladi. Promijenile se osobe «li kurs
ostao isti.

Dne 2. ov. mj. primio je ministar predsje-
dnik predsjedništvo Českoga Saveza, zastupnike
dra. Stanjeka, Tušara i dra. Frantu, u pvosatnu
konferenciju o političkim pitanjima, Zastupnici
Českoga Šaveza najodrešitije su prosvjedovali
protiv ustrojenja okružnog suda u Trutnovu i
najozbiljnije odvraćali minstia predsjednika, da
ne pogje dalje ovim putem. Povela se je riječ
takogjer o mnogobrojnim gospodarskim pita-
njima, pa se je za rasprave upozorilo na to, da
vlada takogjer u gospodarskom pogledu zane-
maruje i oštećuje češke zemlje. Nadalje se je
PSR. protiv DOgeeA češke štampe kao

protiv progonstva, kojima su izvrgnuti jugo-
slaveni. Na koncu konferencije izjavili su zastu-
pnici, da ki Sav.z nema uzroka da bilo u

čem promijeni svoje ekstremno opozicijonalno
držanje protiv vlade.

Jugoslavenski klub održao je posljednjih
dana u plenarne osi PS u kojima je
zast. Korošec izvijestio o svojim pregovorima
s minlstrom-predsjednikom barunom Hussarekom.
Na osnovi ovoga izvještaja jednođušno je pri-
hvaćen zaključak, u kojem se veli, da se drža.
nje Jugoslavena prema vladi nije ni u čem pro-
mijenilo, Dne 15, 16. i 17. kolovoza konstitu-.

će se u Ljubljani jugoslavensko narodno

Nadalje će se dne 17. kolovoza održati

prigodom ića
da. Jane Krki o a ČL oli gt
3

 

spomenuti i »stogodišnje troškove za izgradnju
Dalmacije.«

sHrvatska Država» poziva Einspinnera, neka
slobođno iznese obračun u tom pogledu, p:k
mu onda prezentira račun Dalmacije, evo kako
slijedi :

Čim je Austrija zaposjela Dalmaciju, odni- '

jela je sve zlato i srebro, do kojega je m gla
deći, odnijela je silne zalihe novca ne samo cr-
kvama i zavodima, nego i privatnicima. Koliko
je toga pak odnijela god. 1859. do 1866. pod
raznim naslovima, kao n. pr. za prisilno potpi-
sivanje ratnih zajmova. A ne ćemo govoriti o
kasnijim eksploatiranjima one pokrajine. To će
biti predmet kasnij:h obračuna.

Dozvolit će nam se, da u svoj bene umet-
nemo i probit, što ga je Austrija imala od tr-
govačkih ugovora sklopljenih s Italijom, a na
štetu Dalmacije. Dozvolit će mam da uvrstimo i
sve lučke, car:nske, tranzitne i druge prihode,
koje imade Austrija iz Dalmacije. Dozvolit će
nam se da uvrstimo i prihode od duhana dal-
matinskoga, koji prihodi nadmašuju sve upravne
troškove pokrajine.

A ko će nadoknaditi silne štete nanešene
od austrijske uprave Dalmaciji i njezinoj trgo-
vačkoj mornarici ? a je zd ulasške Austrije u
Dalmaciju upravo cvala. Pelješac, Dubrovnik,
Boka Kotorska bijahu. središta najvećega blago-
stanja. A što je od njih učinila austrijska uprava?

Dalmacija u svoj beme mora uvrstiti i sil-
nu krv, prolivenu na moru i na kopnu za inte-
res Austrije. ,

A što će Austrija uvrstiti u svoj bene?
Upravne troškove ? A jesu li ti upravni troškovi
išli na korist Dalmacije ili Austrije ? Čiji su se
sinovi time nahranili ? Ko će obračunati koristi,
što ih je Austrija crpila iz posjeda Dalmacije ?

A gdje su austrijske investicije ? Neka nam
se iznese, što je Austrija investirala u Dalmaciju
za dobro Dalmatinaca ? Sagradila je stotinjak
kilometara krnj željeznice i to je sve!

 

Statistika neprijateljskog plijena
kroz četiri godine ratovanja.

Wolfov ured javlja: Ukupni broj zaroblje-
nika, koji se nalaze po zarobljeničkim logoriina
središnjih vlasti, iznosi na kraju Četvrte ratne
godine 3,800.000. Od toga se u Njemačkoj na-
laze 2,300.000. Posljednja godina rata povisila je
broj zarobljenika za 840.000. Ratni materijal za-
plijenjen u toku posljepnje godine, grdno je po-
visio ukupni broj plijena u ovome ratu., Dok je
drugog augusta 1917. g. bilo zaplijenjeno 12.156
topova. sada ih ima 23.000, a u mjesto 8352
mitraljeza sada ih ima skoro 38.000. Broj zapli-
jenjenih podvoznih sredstava povisio se od 10.640
za punih 65.000, pa se prema tome skoro used-
mostručio. Ne računajući one, koji su na bojištu
uništeni, zaplijenili su Nijemci 365 oklopnih au-
tomobila. Od toga ROJ Sia je samo u
minuloj ratnoj poe kom Dalje je od
1. augusta 191 agro e ka

artiljerijskih i 2,000, me-
000 lokomotiva i 80,000

taka, .
ea ni m

ovim gubitcima smanjeno za maoge milijarde,

O četirigodišnjeni ratovanju na moru jav-
ljaju iz Berlina:

U toku četiri ratne godine izgubile su ne-
prijateljske mornarice 25 linijskih brodova, 26
oklopnih krstarica, 45 zaštićenih krstarica, 187
razarača i krstarica. To je više brodskih jedinica
nego šlo ih je prije rata imali njemać«ka mor-
narica ma širokom moru, jer je ova imala 1. au-
gusta 1914. godine 33 linijska broda, 1? oklop-
nih krstarica, 33 zaštićene krstar ce, 13 iopov-
njača, 166 torpednjača i 28 podmornica. U srav-
njenju prema protivničkim gubitcima treba samo
na to ukazati, da je Njemačka od početka rata
izgubila samo jedan linijski brod, i to »Pomern«
u bitci na Skageraku. Značajan je još veliki broj
izgubljen'h pomoćnih trštarca, razarača i pod-
mornica sporazumnih sila. Na protivničkoj strani
uništeno je za ove 4 godine rata koje mornari-
com središnjih vlasti, koje drugim uzrocima 63
razarača, 25 podmornica i 24 pomoć. krstarica.

 

Politički razvoj u četvrtoj godini rata.

U »Vossische Zeitungu« dao je A. Redlich
preglednu sliku političkog razvoja u Četvrtoj go-
\

sti, ali, veli, nekrvava je ufenživa četi
sti, koja je preko mirovnih pregovora $R
imala dovesti do sloma neprijateljskog |
imala slab svršetak. —
kog zapovjednika u Kijevu; engleške čete u
murmanskom području, Čehoslovaci na pohodu
prema Moskvi, Sibirija u buni, vojnička inter-
vencija antante zaključena stvar — ukratko, sve
pripreme za prevrat u Rusiji pod lozinkom : sa-
biranje protiv Njemačke. Redlich pripisuje zna-
tan dio uzroka Kitlmannovoj politici, koji je po-
lagao svoje nade u boljševike, koji su, još kao
oporbena stranka, bili u teoriji, spremai na »mir
pod svaku cijenu«. Kao vladajuća stranka poka-
zali su boljševici, da ne može u Rusiji trajno na
kormilu ostati nijedna stranka, ako se svom si-
lom ne založi za integritet ruske države. Tuga
boljševici nijesu mogli polučiti, .ali su postigli
to, :da je sam odium  brest-litovskoga mira u
ruskoj javnosti svaljen na legja Njemačke, Me-
giutim se mržnja nutarnjih neprijatelja boljševika
na ove nije smanjila, a rezultat je danas taj, da
prijeti, da će se obje odijeljene struje, ogorčenje
protiv Njemačke i nutarnia borba protiv boljše-
vika sjediniti tako, da borba opozicije za vlast
u zemlji postaue borba protiv Njemačke. Brestov-
ski je mir dra. pl. Kiihlmanna .i izvan današnje
Velike Rasije pokazao sve veću nesklonost pre-
ma Njemačkoj, a prije svega u samim od Rusije
»oslobogjenim« područjima. A ujedno je taj mir
ošto oružje u rukama neprijateljske propagaude,
Stranputičnu politiku jednog državnika pripisuje
sada sav svijet čitavom njemačkom narodu. En-
gleška nije parirala za Kihlmannovu kombinaciju,
a će se ona nakon brestovskoga mira pokazati
sklonom za mir. Naprotiv, ta je politika samo
ojačala pouzdanje Engleške u. slom Niemačke.
Pokazujući na brestovski mir, propovijedaju sada
i Amerika strah pred ire i
mržnju protiv Njemačke. S ovim mentom
u ruci razgone svaki značić ratne umornosti kod
guše u zametku svako pouzdanje kod
saveznika

dimi rata, Naglašnje- uspjehe, četa | jih vlage in.

saveznika,
neutralaca, rovare i kod vlastitih
otpadan

 

Atentati na njemač". +