TREO Kazativiiattik mak lie doša idi 56. ZI. O (i 4 ZN i ZAO M -a “u vi + Izlazi U 1 a4 . 4 svake subote Prava. ona Hrvatska. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 10. Na po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 695. — Godina XIV. U Dubrovniku 10. augusta 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik lvo Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Novo ministarstvo i Slaveni. Ako mnogi znakovi ne varaju, izgleda da se je novi ministar predsjednik barun Hussarek obvezao preuzeti i nastaviti njemački kurs, što ga je inaugurirao Seidler. Da ne izvrgne opa- snosti glatko riješenje 6-mjesečnoga proračun- skoga provizorija, čuvao se je novi ministar predsjednik, da u svojem programii' ili govoru tt zastupničkoj kući, i riječju samo spomene ovu tendenciju svoje vlade, ali se je zatim požurio, da to naknadi u gospodskoj kući, pošto je u zastupničkoj kući proračunski provizorij sretno prošao. Unatoč 'službenomu oprovrgavanju pri- kazuje se stoga vjerojatnim, da je barun Hussa- rek preuzeo na sebe neke obveze prema nje- mačkim radikalcima. To se jasno i nedvojbeno razabire iz ove činjenice: Dok »Wiener Žeitung« proglasuje naredbu ministra pravosugja o ustro- jenju okružnoga suda u Trutrovu, u isti je mah u listovima izišlo pismo njemačkoga radikalnoga zastupnika Tevfela od 31. srpnja na ministra predsjednika baruna Hussareka, u koiem se veli, da je ministar u njegovoj nazočnosu za konfe- rencije s njemačkom radikalnom strankom izja- vio, da je ustrojenje okružnog suda u Trutnovu mjera, kcju: je zaključila već Seičletova vlada, pa da se u nijednom slučaju ne može opozvati, i da stoga ne očekuje, da će ministar, došavši na kormilo vlade, ostvariti ovu mjeru. Tako je i bilo. Barun Hussarek je tačno održao svoju riječ prema njemačkim radikalcima. Slavenski zastupnici u opće nemaju raz- loga, da promjene svoje opozicijonalno stano- vište prema vladi. Promijenile se osobe «li kurs ostao isti. Dne 2. ov. mj. primio je ministar predsje- dnik predsjedništvo Českoga Saveza, zastupnike dra. Stanjeka, Tušara i dra. Frantu, u pvosatnu konferenciju o političkim pitanjima, Zastupnici Českoga Šaveza najodrešitije su prosvjedovali protiv ustrojenja okružnog suda u Trutnovu i najozbiljnije odvraćali minstia predsjednika, da ne pogje dalje ovim putem. Povela se je riječ takogjer o mnogobrojnim gospodarskim pita- njima, pa se je za rasprave upozorilo na to, da vlada takogjer u gospodarskom pogledu zane- maruje i oštećuje češke zemlje. Nadalje se je PSR. protiv DOgeeA češke štampe kao protiv progonstva, kojima su izvrgnuti jugo- slaveni. Na koncu konferencije izjavili su zastu- pnici, da ki Sav.z nema uzroka da bilo u čem promijeni svoje ekstremno opozicijonalno držanje protiv vlade. Jugoslavenski klub održao je posljednjih dana u plenarne osi PS u kojima je zast. Korošec izvijestio o svojim pregovorima s minlstrom-predsjednikom barunom Hussarekom. Na osnovi ovoga izvještaja jednođušno je pri- hvaćen zaključak, u kojem se veli, da se drža. nje Jugoslavena prema vladi nije ni u čem pro- mijenilo, Dne 15, 16. i 17. kolovoza konstitu-. će se u Ljubljani jugoslavensko narodno Nadalje će se dne 17. kolovoza održati prigodom ića da. Jane Krki o a ČL oli gt 3 spomenuti i »stogodišnje troškove za izgradnju Dalmacije.« sHrvatska Država» poziva Einspinnera, neka slobođno iznese obračun u tom pogledu, p:k mu onda prezentira račun Dalmacije, evo kako slijedi : Čim je Austrija zaposjela Dalmaciju, odni- ' jela je sve zlato i srebro, do kojega je m gla deći, odnijela je silne zalihe novca ne samo cr- kvama i zavodima, nego i privatnicima. Koliko je toga pak odnijela god. 1859. do 1866. pod raznim naslovima, kao n. pr. za prisilno potpi- sivanje ratnih zajmova. A ne ćemo govoriti o kasnijim eksploatiranjima one pokrajine. To će biti predmet kasnij:h obračuna. Dozvolit će nam se, da u svoj bene umet- nemo i probit, što ga je Austrija imala od tr- govačkih ugovora sklopljenih s Italijom, a na štetu Dalmacije. Dozvolit će mam da uvrstimo i sve lučke, car:nske, tranzitne i druge prihode, koje imade Austrija iz Dalmacije. Dozvolit će nam se da uvrstimo i prihode od duhana dal- matinskoga, koji prihodi nadmašuju sve upravne troškove pokrajine. A ko će nadoknaditi silne štete nanešene od austrijske uprave Dalmaciji i njezinoj trgo- vačkoj mornarici ? a je zd ulasške Austrije u Dalmaciju upravo cvala. Pelješac, Dubrovnik, Boka Kotorska bijahu. središta najvećega blago- stanja. A što je od njih učinila austrijska uprava? Dalmacija u svoj beme mora uvrstiti i sil- nu krv, prolivenu na moru i na kopnu za inte- res Austrije. , A što će Austrija uvrstiti u svoj bene? Upravne troškove ? A jesu li ti upravni troškovi išli na korist Dalmacije ili Austrije ? Čiji su se sinovi time nahranili ? Ko će obračunati koristi, što ih je Austrija crpila iz posjeda Dalmacije ? A gdje su austrijske investicije ? Neka nam se iznese, što je Austrija investirala u Dalmaciju za dobro Dalmatinaca ? Sagradila je stotinjak kilometara krnj željeznice i to je sve! Statistika neprijateljskog plijena kroz četiri godine ratovanja. Wolfov ured javlja: Ukupni broj zaroblje- nika, koji se nalaze po zarobljeničkim logoriina središnjih vlasti, iznosi na kraju Četvrte ratne godine 3,800.000. Od toga se u Njemačkoj na- laze 2,300.000. Posljednja godina rata povisila je broj zarobljenika za 840.000. Ratni materijal za- plijenjen u toku posljepnje godine, grdno je po- visio ukupni broj plijena u ovome ratu., Dok je drugog augusta 1917. g. bilo zaplijenjeno 12.156 topova. sada ih ima 23.000, a u mjesto 8352 mitraljeza sada ih ima skoro 38.000. Broj zapli- jenjenih podvoznih sredstava povisio se od 10.640 za punih 65.000, pa se prema tome skoro used- mostručio. Ne računajući one, koji su na bojištu uništeni, zaplijenili su Nijemci 365 oklopnih au- tomobila. Od toga ROJ Sia je samo u minuloj ratnoj poe kom Dalje je od 1. augusta 191 agro e ka artiljerijskih i 2,000, me- 000 lokomotiva i 80,000 taka, . ea ni m ovim gubitcima smanjeno za maoge milijarde, O četirigodišnjeni ratovanju na moru jav- ljaju iz Berlina: U toku četiri ratne godine izgubile su ne- prijateljske mornarice 25 linijskih brodova, 26 oklopnih krstarica, 45 zaštićenih krstarica, 187 razarača i krstarica. To je više brodskih jedinica nego šlo ih je prije rata imali njemać«ka mor- narica ma širokom moru, jer je ova imala 1. au- gusta 1914. godine 33 linijska broda, 1? oklop- nih krstarica, 33 zaštićene krstar ce, 13 iopov- njača, 166 torpednjača i 28 podmornica. U srav- njenju prema protivničkim gubitcima treba samo na to ukazati, da je Njemačka od početka rata izgubila samo jedan linijski brod, i to »Pomern« u bitci na Skageraku. Značajan je još veliki broj izgubljen'h pomoćnih trštarca, razarača i pod- mornica sporazumnih sila. Na protivničkoj strani uništeno je za ove 4 godine rata koje mornari- com središnjih vlasti, koje drugim uzrocima 63 razarača, 25 podmornica i 24 pomoć. krstarica. Politički razvoj u četvrtoj godini rata. U »Vossische Zeitungu« dao je A. Redlich preglednu sliku političkog razvoja u Četvrtoj go- \ sti, ali, veli, nekrvava je ufenživa četi sti, koja je preko mirovnih pregovora $R imala dovesti do sloma neprijateljskog | imala slab svršetak. — kog zapovjednika u Kijevu; engleške čete u murmanskom području, Čehoslovaci na pohodu prema Moskvi, Sibirija u buni, vojnička inter- vencija antante zaključena stvar — ukratko, sve pripreme za prevrat u Rusiji pod lozinkom : sa- biranje protiv Njemačke. Redlich pripisuje zna- tan dio uzroka Kitlmannovoj politici, koji je po- lagao svoje nade u boljševike, koji su, još kao oporbena stranka, bili u teoriji, spremai na »mir pod svaku cijenu«. Kao vladajuća stranka poka- zali su boljševici, da ne može u Rusiji trajno na kormilu ostati nijedna stranka, ako se svom si- lom ne založi za integritet ruske države. Tuga boljševici nijesu mogli polučiti, .ali su postigli to, :da je sam odium brest-litovskoga mira u ruskoj javnosti svaljen na legja Njemačke, Me- giutim se mržnja nutarnjih neprijatelja boljševika na ove nije smanjila, a rezultat je danas taj, da prijeti, da će se obje odijeljene struje, ogorčenje protiv Njemačke i nutarnia borba protiv boljše- vika sjediniti tako, da borba opozicije za vlast u zemlji postaue borba protiv Njemačke. Brestov- ski je mir dra. pl. Kiihlmanna .i izvan današnje Velike Rasije pokazao sve veću nesklonost pre- ma Njemačkoj, a prije svega u samim od Rusije »oslobogjenim« područjima. A ujedno je taj mir ošto oružje u rukama neprijateljske propagaude, Stranputičnu politiku jednog državnika pripisuje sada sav svijet čitavom njemačkom narodu. En- gleška nije parirala za Kihlmannovu kombinaciju, a će se ona nakon brestovskoga mira pokazati sklonom za mir. Naprotiv, ta je politika samo ojačala pouzdanje Engleške u. slom Niemačke. Pokazujući na brestovski mir, propovijedaju sada i Amerika strah pred ire i mržnju protiv Njemačke. S ovim mentom u ruci razgone svaki značić ratne umornosti kod guše u zametku svako pouzdanje kod saveznika dimi rata, Naglašnje- uspjehe, četa | jih vlage in. saveznika, neutralaca, rovare i kod vlastitih otpadan Atentati na njemač". +