Prava. Pojedini broj 20 para. na Hrvalska Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 10. la po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 696. — Godina XIV. U Dubrovniku 17. augusta 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik Ive . Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Rogjendan Njegova Veličanstva. Danas slavimo dan rogjenja našeg Prejasnog Vladara. Kad je mlad zasjeo na Prijestolje slavnijeh pregja svojih, nijesu topovi odjekivali, da pozdrave ushitno Nje- gov nastup, nego su rikali, da sačuvaju netaknutu baštinu, njegovim starim slobo- dnim izborom predanu od razn'h naroda našeg Carstva; rikali su, da suzbiju silne i mnogobrojne usilnike, koji su očito ili podmuklo nasrnuli da razvale i raskoma- daju tu baštinu. Kao strašan vihor podiže se, ovaj nemili rat, te guta odabranu mladež, uzda- nicu našu, čini da skapamo od glada, i prije vremena tisuće i tisuće šalje onamo, otkle povratka nema. | ta neman neće da se primiri, obzorje neće da se razgali, sud- bonosne strijele sve to žešće križaju, kao da se približa sudnji dan. Koliko ta nevolja, koja svakom zadaje tisuću briga, ima tištiti, kao zlokobna mora, plemenito i dobro srce našeg Gospodara, možemo lasno pojmiti, toli više, kad je prva njegova riječ bila vapaj za mirom, prvi zavjet, tvrda odluka, da neće rat tra- jati niti časa, budu li nesmiljeni i nevjerni negda saveznici, a sad neprijatelji spravni sklopiti časni mir za obe stranke. Izvanjskom ratu pridruže se unutarnji nemiri, preko reda i pravednosti ustadoše oni, koji nam odavna stvaraju svakojakih neprilika i uskraćuju najsvetije naše pra- vice, da nam i dalje i još žešće tru s0 povrh glave. Tračak nade i utjehe još nam ostaje u pravednom Bogu, koji će pomilo- vati hrvatski naš narod, i u milostivom srcu našeg Vladara, koji zastalno zna, kako su prsa Hrvata u svako doba bila najtvrgji bedem, najbolja obrana Prejasnom njego- vom Do U ovaj dan skrušeno sklapamo ruke, molirno Baga, da nam se smiluje, odaleči od nas grozote rata, i razastre poviše nas blagoslovljenu dđgu mira; vapimo da uz- drži zdrava i čila našeg milog Vladara do ia Rog iza kako je glavom vidi k o om vidio sve rr ara raba blagostanja prov im pu mira, bla , dobra i sreće, a nadasve da mu dade Nijemcima, i da se rastrgana uda naše mile majke, bez otimačine, bez nepravde nikomu, opet sklope u jedno tijelo, tako da ožive stara slavna Hrvatska. Ufanjem, da ćemo nastojanjem viteš- kog Vladara to i postignuti, i to što prije, iz harne duše kličemo: Bože, živi, čnvaj Bože, Karla našeg i naš Dom ! Živjela Mo- narhija u ravnopravnosti syijeh naroda! Stanje u Rusiji. Lenjin je u zadnjoj skupštini sovjeta u Mo- skvi izjavi, da postoji ratno stanje izmegju En- tente i Rusije, Po odgovoru Čičerina alirskim konsulima, ovo se ustanovljenje ne može sma- trati kao objava rata, nego samo kao neka iz- java o obrambenom stanju, kakovo je bilo i ono što je neko vrijeme postojalo odnosom na Njemačku. Što god bilo, u Rusiji vlada pravi metež. Svega se dogagja, i što se zna i što se ne zna. A iz mnogobrojnih vijesti, teško je razabrati pravo stanje ;. svakako . nije dobro. Dok s jedne strane Englezi bez naviještenja rata uzimlju ru- ske gragjane, a osobito članove sovjeta, i tim prouzrokuju interniranje francuskih i engleških gragjana, dotle članovi njemačkog poslaništva bježe iz Moskve u Pskow, jer ugroženi uslijed razvoja prilika u Moskvi. Brest-Litovski mir prikazivao se je kao prvi očetak skorog svršetka rata. Centralne su vlasti ikvidirale istočnu frontu, ali se je na to Rusija pretvorila u kaos, koji će za sobom regbi po- vući cijeli svijet. Rusija nije neznatna jedinica, a da bi se njezini unutrašnji dogogjaji mogli odigrati bez uljecaja na megjunarodne dogogjaje Pomenutim mirom ne samo da se nije utjecalo na sregjenje drugih svjetskih pitanja, nego nije likvidirano ni samo rusko pitanje. Razlozi za to stoje u tomu, što je vlast u Rusiji u rukama neznatne pe nametnika koji, pa da ih je i više, svo- m metodom ne bi mogli organizirati cijelu Ru- siju. U Rusiji je čovjek samo onaj, koji je bolj- ševik, koji ne pozna ni inteligentna ni ikoga. Terorizmom nije m carizam kroz toliko sto- ljeća srediti Rusiju, a kako će je moći terorizam jedne grupe zaveđdenih radnika pod vodstvom nečuvenih tirana, S druge strane istina đa je Amerika nadomjestila Rusiju u vima Entente, ipak Ententi ne može biti svejedno, da li će usija ovako ili omako jačati Ceatralne vlasti. Nutarnji i vanjski razlozi stopiše se dakle u jed- mo, pa dok viđimo ruske socijalne revolucijo- matce na djelu, da strašnim atentatima izvršuju svoje ciljeve, dotle s druge strane Ententa pri- staje ma imte Japana u Sibiru, da n vom pomoću stvori novu frontu u Rusiji i reti svoju frontu na zapadu. Uz ruske prilike nije wi pitanje Pot gem Livonske, a i ukrajinsko pitanje za neprestanu na istoku dnevice zapliće položaj, opasn kao svoje čete u Vladivostok, te se tamo pridružuju Jepancima i Kinezima 1 idu preko Sibirije, da pomognu Čehoslovacima. Sve tri sibirske vlade, donska vlada, vlada u Vologdi, u Uralu u južnoj Rusiji i po Volgi izjavile su se sporazumnima sa ehoslovacima i zatražile su pomoć od Entente, protiv boljše- vičkog terora 1 da uspostave mir i red u zemlji. Eatenta im je obećala i sad se njezine čete, kako se od nekoliko dara javlja, iskrcavaju te će se pridružiti Čehoslovacima i nezadovoljnicima te se pojačanom silom uputiti protiv Središnje Ru- sije sa vladom u Moskvi. Nema sumnje, da boljševici imaju računati u istočnoj Rusiji, a pogotovo u azijskoj, sa ve- likom grupom udruženih četa, koje sastavljaju Japanci, Američani i Kinezi. Cilj je toga ekspe- dicionog zbora engleškoga kao i čehoslovačkog,. te pomoćnih japanskih i kineskih četa, da se spoje operacione linije, te da se uspostavi fronta protiv Njemačke. Položaj je boljševika težak, jer se sa sviju strana diže protiv njih, a svim tim njihovim vanj- skim i nutarnjim neprijateljima pridružuju se ž zarazne bolesti, koje su se mahom počele širiti. Lloyd George o ratnom položaju. U engleškoj donjoj kući prikazao je mini- star predsjednik Lloyd George ratni položaj i rekao : Pred 4 godine odlučila se je britska dr- žava, da upotrebi svu težinu svoje sile u ovom najvećem ratu, što ga je vidio svijet, ali ne za to, što je bilo napadnuto britsko zemljište ili jer je njemu prijetila pogibelj, već radi toga, što se je povrijedilo megjunarodno pravo. Kad je buk- nuo rat, imali smo isto tako jaku mornaricu, kao što tri najjače mornarice skupa. Imali smo ugo- vor s Francuskom, u kojem se je utanačilo, da će udružena kraljevina priteći u pomoć, ako bi neprijatelj objesno navalio na Francusku. Nište nije bilo ugovoreno, koliko ćemo četa poslati, a kod svih pregovora nikad nije bilo govora o više nego li 6 milijuna ljudi, Lloyd George naglasio je zatim kako su važni pothvati, što ih je izvela mornarica, a zatim nastavio: Ako bi saveznici bili PENIS E E i bi se rk ne budu poraženi, nikad ne može triumfirati. Ovu odlučnu borbu vodi naročito britska mornarica. Kad se je počeo rat, imalo je brodovlje dva i pol milijuna brodskoga prostora, a sad imamo skupa & pomoćnim brodovljem mor- naricu sa osam milijuna tona. Bez čanja moglo se je dogoditi, mora za trgovinu saveznika. Već pune 4 godine nadzire svako trgovačko bro- dovlje. Ono je okružilo Njemačku neprobojnom blokadom. Upotrebili smio mornaricu za pratnju voznih. brodova, nadalje za polaganje i tra- že mina, kao i za borbu protiv mornice. je mornarica razorila barem 150 podmor+ a ii kojih više nego li polovicu u prošloj i: Za posljednje dvije godine li su Ni- Db E m odluka na ko nu, jer se je izjalovila ofenziva uspjela, ona bi bila odlučna.