broju četa, što su ih namaknule Engleška, do-
minioni i Irska te izjavio : Budu li Udružene dr-
žave poslale isto toliko momaka, u razmjeru
prema svojemu pučanstvu, koliko Engleška, imat
«će saveznici vojsku, koja će brojiti najmanje 15
milijuna ljudi.

O sadašnjem voiničkom položaju počevši
*od 21. ožujka izjavio je Lloyd George: Nepri-
jatelj je išao za ciljem, da u ovoj godini posti-
gne vojničku odluku još prije nego što bi mo-
gle ovamo stići amerikanske vojske. Ponaiprije
su se imali zadati teški gubitci engleškim i fran-
«cuskim vojskama, zatim se je imala nadvladati
engleška vojska, a onda bi se lako obračunalo
s Francuskom. U prve su mahove imale uspjeha
mjemačke vojske. Znati su bili naši gubitci u
mrtvima, ranjenima, zarobljenicima, kao i u ma-
dterijalu. Ali u roku od 14 dana dopremili smo
preko Kanala 265.000 ljudi, a za mjesec dana
:355.000 ljudi. Nadoknadili smo sve izgubljene
topove, a broj pušćanih strojeva pače smo po-
množili. Poslije 1. svibnja navalili su Nijemci
ma Francuze. Isprva su postigli znatan uspjeh,
ali maršal Foch ne samo da je zaustavio Ni-
jemce, već ih je takogjer natrag potisnuo u je-
«dnoj od najsjajnijih protunavala ovoga rata. Po-
gibao još nije minula, ali samo optimista u nje-
mačkom glavnom stožeru može još vjerovati,
da bi mogla uspjeti Ludendorfova osnova, da
još ove godine izazove odluku. Uspjeh savez-
mika: osniva se na bizini, s kojom smo mogli
nadoknaditi svoje gubitke, na brzom dolasku
"Amerikanaca, na jedinstvenosti vrhovnoga zapo-
vjedništva. Od časa, kad je Foch preuzeo u svoje
ruke strateško vodstvo, ubratila se je sreća u
prilog vojskama saveznika. Nikad se više neće
pružiti neprijatelju povoljni izgled od 21. ožujka.
Amerika već ima u Frarcuskoj silnu, vrlo uspje-
šnu vojsku, koja je premac najboljim četama, a
pridolaženje amerikanskih četa neće prestati, dok
Fochova voiska ne bude tako jaka, kao vojska
Nijemaca. Nemamo ni najmanjega uzroka, da se
uplićemo u riutrašnje prilike ruskoga naroda.
Nijesmo megjutim htjeli oklijevati, da mu po-
mognemo sa svim, što je u našoj moći, da mu
pomognemo do njegove slobode. Jedina je želja
Čeha bila da ostave Rusiju, da se u Francuskoj
na zapadnoj fronti mogu boriti za saveznike.
Naša je jddina želja bila da im pomognemo.
O mirovnom pitanju izjavio je Lloyd George :
Vjerujem u savez naroda, ali njegov uspjeh o-
visi o prilikama, pod kojima će se stvoriti. On
mora imati ovlast, da u svakom slučaju iznudi
pravdi pobjedu. Kad budemo pokazali neprija-
telju, da postoji takova vlast, doći će mir, ali
prije ne.

Talijanci nad Bečom.

Dne 9. ov. mj« poslije 9 ura pr. p. bili su
talijanski aviatičari nad Bečom. Bilo ih je 6.
Nijedna ih nije postaja najavila, niko ih nije
očekivao, preletiše preko Beča i baciše na sto-
tine tisuća letaka. U letcima, koji su bili tro-
vrsti i u njemačkom jeziku, vele, da je bilo sa-
držano megju ostalim slijedeće : »Mi ne vodimo
rata protiv inteligentnog Beča. Učite poznavati
Talijane | Kad bismo htjeli, mogli bismo baciti

, nekoliko tona bomba na vaš grad, a mi vam
šaljemo tek pozdrav slobode! Mi Talijani ne
vodimo rata s gragjanstvom, djecom, starcima i
ženama, nego ga vodimo s vašom vladom, s ne-

rijateljima narodne slobode, s onom vašom sli-
jepom i strašnom vladom, koja vam neće dati
ruha ni mira, nego vas zaslijepljuje mržnjom i
varavom nadom. ije1 Veli se, da ste inteli-
gentni, pa ipak odkad obukoste pruske unifor-
me, došli ste do stepena berlinskog prostaka,
pa se je cio svijet urotio protiv vas. Želite li
rat i nadalje voditi ? Slobodno, ako želite sami
u smrt, Čemu se nadate ? Odlučnoj pobjedi, koju
vam obećavaju pe generali ? Njihova odluka
sliči kruhu iz Ukrajine, na koji čekate i umi-
rete prije, nego će doći. Mislite, što vas čeka i
renite se! Živila sloboda ! Živila Italija ! Živila
tenta | — Kad su Talijani bacali letke po ra-
znim dijelovima grada, zgrnule se silne mase
svijeta &- a i SESSO 1 k- ri su se
prodavali po na, upozo-
NEA DESNA the be ne. U službenom
saopćenju veli se, da se je pohod neprijateljskih
aviatičara već davno očekivao, pa se upi,
da se u tako veliku visinu može samo bez bom-
su Talijani i bacali letke mjesto

tilo

zrako-

s

bomba.
sE bi na

se a ona opa blizini
€ posada "pobjegla. M dea 0

_PPAVA CRVENA HRVATSKA

plovci stigli iz Verone u Beč za 2 i po sata i
da je to neki najnoviji tip talijanskih zrakoplova,
koji lete 200 kilometara na uru.

Sa ratišta.

Na dalijanskom ratištu došlo je ove sed-
mice do većih pješadijskih bojeva. Eutentine su
čete izmegju Canove i Assiaga, nakon silne va-
tre, prešle u napadaj. Svuda su bili odbijeni, a
gdje im je prolazno bilo uspjelo da prodru u
naše linije, bili su protunavalom protjerani. Sli-
jedeći dan neprijatelj je ponovio svoje napadaje
i protegnuo ih od Cavone do prostora Col di
Rosso, ali je nakon ogorčene borbe opet bio
svuda bačen natrag uz velike gubitke, Megju
zarobljenicima je i Engleza i Francuza. Zadnja
dva-tri dana prestali su pješadijski napadaji, ali
je za to na mnogo mjesta bila živahnija topnička
djelatnost i borba u zraku. Talijanski su aviati-
čari preko Feltre i Sedam Općina napali 4z male
visine na vojničke bolnice, premda su bile vi-
dljivo označene, pa su tako ubili i bolesnika i
osoba, što su bile u službi njege. — Na tirol-
skoj su gorskoj fronti jurišni bataljuni napali na
neprijateljske položaje na Monte Corno i zadali
neprijatelju znatnih gubitaka.

U Arbaniji nije bilo znatnijih dogogjaja.

Na zapadnom ratištu englezi su prodrli
dne 9. ov. mj. u njemačke položaje izmegju
Ancre i Avre. Slijedeći dan neprijatelji su nasta-
vili s jakim pričuvama svoje napadaje na cijeloj
pomenutoj fronti, tako da su Nijemci povukli
natrag svoje borbene čete. Glavna snaga nepri-
iateljskin navala bila je uperena protiv fronte
Lihons-Avre i s obje strane ceste Amiens-Roye.
Nijemci su odbili ponovljene neprijateljske na-
vale, tako da neprijatelj nije mogao doprijeti do
njemačkih starih položaja  Montdidier-Anthenil.
Osobito su Francuzi pretrpjeli teških gubitaka.
— U julu je oboreno na zapadu 518 neprija-
teljskih zrakoplova i 36 privezanih balona, a Ni-
jemci izgubili 129 zrakoplova i 25 balona.

 

 

Razne vijesti.

Neprilike glede jesenskog zasjedanja
austrijskog parlamenta.

O tom doznaje »Jut. L.« ovo: Ministar
predsjednik Hussarek pregovara sad sa njemač-
kim strankama, da osigura kratkodobno za-
sjedanje sredinom rujna. No pregovori se ne
miču. Sporazumne bi bile njemačke gragjanske
stranke. Poteškoće prave njemački agrarci u tome
da se parlamenat sazove u rujnu, kad su još

oljoprivrednici vrlo zaposleni gospodarstvom.
Naprotiv oni izjavljuju neka vlada sazove parla-
menat u rujnu te zasjedanje neka tad potraje do
Božića. Vlada pak nastoji svom silom da bi se
pripremljene nužne porezne zakonske osnove
svakako riješile sredinom rujna. Zasjedanje ne
bi imalo potrajati dulje od osam dana. Zasad
nije došlo do nikakovog sporazuma sa njemač-
kim agrarcima. Ministar presjednik pokušat će,
da se glede tog sporazumi s drugiin strankama.
No čini se, da će se u tome pitanju složiti svi
agrarci sa njemačkim agrarcima bez razlike stra-
naka i narodnosti. Zasad ne može se o tome
govoriti, da će t. zv. porezno zasjedanje biti
u rujnu.

Ministarstvo zdravlja u Austriji.

»Wiener Zeitung« donosi objavu o uregje-
nju ministarstva za pučko zdravlje, kojom je rad
novog ministarstva odregjen za 10. kolovoza
1918. Ovim prestaje djelovanje ostalih ministar-

stva u svim saveznim, koje su po ustanovljenom

djelokrugu sada dodijeljene novom ministarstvu.
U poslovnom su podjeljenju novog središnjeg
ureda predvigjene četiri sekcije, tri liječnika, a
jedna pravnička.

Talijanske navale na bolničke brodove.

C. i k. ministarstvo, pomorski odsjek, služ-
beno saopćuje : Dne 6. o. m. prije podne nava-
lili su zrakoplovci bombama na bolnički brod
»Baron Call« koji je krstario ižvan luke u Draču.
Od 16 bačenih bomba udarilo ih je 13 u
Ma ra ord kl a

a ana _po-
slije podne SAP? podmornica iz
tri torpeda na , A D

hi

i

ovio

:1
:
:
:

 

Br. 606.

Domaće vijesti.

Podesetgodišnjica društva sv.
Jeronima. Čitamo u »Viesniku» knjiž. dru-
štva »sv. Jeronima«: Na odborskoj -sjednici od
11 srpnja zaključeno je definitivno, da se sve-
čana društvena skupština za proslavu 50-godiš-
njice održi dne 29. kolovoza o. g.

Budući da su prometne, stanbene i prehran-
bene, kao što i druge prilike syeudilj jednako
teške i nepovoljne, odbor je odustao od velike
vanjske svečanosti, koja bi imala stati u što ve-
ćem dolasku društvenih, napose seljačkih člano-
va iz svih hrvatskih krajeva. -

S istih razloga odbor je odustao i od toga,
da proslava traje tri dana (u svezi naime s puč-
ko-prosvjetnim tečajevima), — nego je zaključio,
da se čitava proslava obavi jedan i to gore spo-
menuti dan. Na taj jedan dan obavit će se sve,
što se mislilo obaviti i u tri dana, samo dakako
u manjem stilu.

Statistika o izdanjima književ.
nog društva sv. Jeronima. »Danice«
je u pedeset godina štampano u 1,760400 pri-
mjeraka, a ostalih knjiga u3,116.600 primjeraka .
— skupa 4,877.000 primjeraka. Od 3,116,600 ot-
pada na zabavne 703.800, na vjersko-nabožne
678.000 (megju njima na obragjivanje sv. pisma
412.000), na gospodarske 547.000 primjeraka, za-
jedno 1,928.000. Ostale knjige, (1.197.800, otpa-
daju na prirodoslovnu, prirodopisnu, zdravstve-
nu, povjesnu i odgojnu struku.

S ovukim res Itatom društvo može ponosno
proslaviti svoj jubilej !

Ustoličenje novog biskupa u
Spljetu. Novi biskup spljetski, Msgr. Dr. Ju-
raj Carić, stigao je u Spljet posebnim parobro-
dom u utorak, 13 ov. mj., dopraćen od odbor-
nika spljetske Općine, koji su pošli po nj. u Ma-
karsku. U četvrtak na Veliku G»spu, slijedilo je
svečano ustoličenje u prisustvu svih spljetskih
vlasti. Mjesto svečanog objeda novi je biskup
podijelio dotično poljepšao onaj dan objed grad-
skoj sirotinji po svim javnim ustanovama.

Otpust triju najstarijih godišta.
»Novo Doba« javlja: Ministar za domobranstvo
pl. Czapp rekao je zastupnicima, što su posre-
dovali radi otpuštanja najstarijih godišta, da će
49, 50 i 51 godište biti napokon konačno -otpu-
šteno. God. 1869. će biti izmijenjena kako je
javljeno, izmegju 15. septembra i 31. dećembra.
Nadomjestit će ju prije svega vojni obvezanici
godišta 1870.-1900, koji su sposobni za pomoćnu
službu, a onda i oni od godišta 1870. i 1871.
koji se malaze na fronti i koji će biti pozvani
u zalegje.

Povišenje poštanskih pristoj-
ba. Dne 1. septembra povisuju se s nova po-
štanske pristojbe: za pisma do 20 gr. od 15
para na 20, za 'svakih daljnjih 20 gr. 5 para;
za dopisnice od 8 na 10 para; za vrijednosna
pisma za svakih 300 gr. od 5 na 10 para; za
omote do 5 kg. 1 K, 10 kg. 2.20, 15 kg. 3.20,
20 kg. 4.20; za naputnice za svakih 50 K 25
para; za brzojavke temeljna pristojba povisuje
se za 20 po sto. Ministarstvo trgovine računa,
da će ovo povišenje donijeti državi 63 mil, Kr.
više prihoda.

Naseljivanje Slavonije, »Jug« pi-
še: Kako doznajemo, iseljivaju se mnogi Dal-
matinci, osobito oni iz drniške krajine u Slavo-
niju. Iselila se je do sada polovina pučanstva
sa Petrova polja. Nije tome uzrokom možda sa-
danja loša aprovizacija, nego je puk već i od

rije siromašan sam po sebi, pa mne može da
zdrži u onome kršu i kamenu.

Novčana vrijednost krune. Po-
sljednih je dana opet pala vrijednost krune pre-

"ma stranoj novčanoj vrijednosti. Tako je jošte

pred nekoliko tjedana ninozemskih 100 forinta
stajalo 325 kruna, a danas stoji 398 kruna. Ili
za 100 bugarskih leva plaćalo se 111 kruna a
danas 125 kruna. Jednako je i sa švicarskim
francima. Pred malo jošte vremena stajalo je
1 švicarskih franaka 152 krune, a sada stoji

na.
nčfocie lje. 00 I RONI se slijedeći
sveučilišni diji, na koje se ovim raspisuje
natječaj do 25. o mjeseca s napomenom,

bile zoja samo za naak a iga
svaki iz delovi dolac za e KR i