Prava

Pojedini broj 20 para.

 

rena Mrvalska.

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na
godinu K.10. la pd godine surazmjerno. Za ino-
zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Broj 697. — Godina XIV.
U Dubrovniku 24. augusta 1918.

 

 

Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak.
Oglasi 30 para. petit-redak. Odgovorni urednik lve
Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare.

 

Konferencije u njemačkom glavnom.

stanu.

Prošle sedmice držane su, političke konfe-
rencije u njemačkom glavnom vojnom stanu.
tu je svrhu Njegovo Veličanstvo pošlo u njem.
glavni stan. U njegovoj su pratnji bili prvi vr-
hovni dvorski meštar grof Hunyady, ministar
izvanjskih poslova grof Burian i poglavica ge-
neralnog štaba barun Arz.

Po pisanju listova konferencije s: imale
uroditi važnim zaključcima u različitim pravcima.
U prvom redu imalo se je pri tom raditi o is-
točnim pitanjima, prema kojim je potrebno, da
se zauzme stajalište. Imala su se raspraviti pita-
nja o Poljskoj, Ukrajini, Finskoj, Litvi kao i o
pokrajinama Istočnoga mora. Nove se granice
imaju odrediti, nova prijestolja popuniti. U Fin-
skoj će se po svoj prilici još tečajem ovoga mje-
seca izabrati krali.

Sa strane Njemačke pozvani su na konfe-
rencije, osim kancelara grofa Hertlinga, takogjer
državni tajnik izvanjskog ureda 'pl. Hintze, mi-
nistar dr. pl. Helfferich i zastupnici Poljske princ
Radziwill i grof Ronikier.

Službeno saopćenje o sastanku veli, da je
ponovni sastanak suverena Austro-Ugarske i Nje-
mačke u njemačkom glavnom vojnom stanu i
opet pokazao, kako vlada sporazum i sklad, što
se tiče političkih i vojničkih zadaća, te se po-
tvrdilo, da se monarsi vjerno drže svih svojih
zaključaka od mjeseca svibnja o što većem pro-
širenju savezničkog odnošaja. Sastanak i opće-
nje saveznika je bilo srdačno, kako to odgovara
njihovim ličnim odnosima i interesima njihovih
naroda. Vodeći državnici i vojnički pročelnici te-
meljito su i uspješno pretresli pitanja.

»Fremdenblatt« govoreći o ovom sastanku
vladara i državnika u njem. vojnom stanu i o
rezultatima pregovora veli: »Bez svakog priuz-
držaja valja u prvom redu ustanoviti, da se je
u glavnim potezima govorilo o svim velikim stva-
rima, koje sw u vezi ne samo s ratom već i
s mirom, nadalje da se je u svim tim pitanjima
došlo do sporazumnih zaključaka te da nije bilo
baš nikakovih razlika.« Onda list dodaje, kako
vrhovno njemačko vojno vodstvo puno nade gle-
da u budućnost, da je inicijativa na zapadnom
ratištu i sada kao i od sada u njemačkim ru-
kama, te da najnoviji dogagjaji na francuskom
ratištu nimalo ne mijenjaju povoljnog položaja
našeg saveznika, — Govoreći o poljskom pita-
nju izjavljuje »Fremdenblatt«: »Mi tražimo da
se poljsko pitanje riješi tako, da se ujedno uzme
nuždan obzir na želje Austro-Ugarske i Njemač.
ke. Bude li takozvano sv Ro riješenje -
udovoljilo tim uvjetima, onda će ve sko
riješenje biti načelo za novu Poljsku. Bude li *
koja druga kombinacija odgovarala ovim nače-
lima, onda će se ta kombinacija i ostvariti. | o
ovome se je postignuo posvemašnji sporazum.
Središnje su vlasti zajednički u ratu, imadu je-
dan te isti cilj: sovajitokja časnog mira. Ovo se
e prilikom ovog sastanka i opet ustanovilo, te

puko natezanje, kada neki po sastavku našeg

nje sao tvrde, da ima bilo kako- :
vih stvarnih razlika. Mi i Njemačka smo zajed-
mekim zajedno, i ova se činjenica ne mo-

pobiti.«

O konačnom riješen pitan »
lja sLokalanseigere : Koko je ( ek
u velikom glavnom stanu opesaanm i
Pe da sestupeika

NE E e ii 06:

državu, pa-je za

 

rme

ovo prijestolje designiran nadvojvoda Karlo S:je-
pan. Prema tome se je konačno odstupilo od
prvobitne osnove, da se Galicija ujedini s no-
vom Poljskom. Isto se je tako odustalo od os-
nova, da kralj Karlo postane poljskim kraljem.
Prema tome će ostati dakle Poljska samostalna
država kako je već predvigjeno u manifestu vla-
dalaca od 15. studenoga 1916. Isto tako se je
uzelo u obzir da se samostalna Poljska pridruži
središnjim vlastima, jer se pod tim uvjetom tada
stvorila nova država. Da se pri tome u prvom
redu radi o Njemačkoj, neizbježiva je činjenica
kraj sadašnjih prilika. Budući da se udovoljava
posebnim interesima Austro-Ugarske izborom
Habsburgovcu za poljsko kraljevstvo, morali su
se priznati takogjer posebni interesi Njemačke
u odnosnim ugovorima i konvencijama, koje će
se doskora sklopiti.

 

Poljsko i hrvatsko pitanje.

Obzirom ua to, što je sastanku u njem.
glavnom stanu bio »ravnatelj izvanjskog ud-
sjeka« poljske vlade iz Varšave knez Radzivwill,
bečka je »Reichspost« donijela članak o riješe-
nju doljskog pitanja, u kome pisac naglasuie
štetnost po Austriju i austrijsko Nijemstvo, bud-
ne li poljsko pitanje riješeno u austro-poljskom
smislu a uz udovoljenje posebnih magjarskih i
njemačkih, zahtjeva. »Reichspost« megju ostalim
piše ovo:

»Glavno je ustanoviti, da li način riješenja
poljskog pitanja u austro-poljskom smislu ide u
prilog jačanja mcći i bogatstva Austrije. Stoga
valja da ispitamo, uz kakove prilike nam pred-
lažu austro-poljsko riješenje. U našoj monarhiji
valja najprije imati privoljenje Ugarske, jer se
jedva dade i zamisliti, da bi Austrija pribila uz
sebe Poljsku bez privoljenja Ugarske. Time se
naime mijenja konstrukcija Austro-Ugarske kao
cjeline. Austrija nije sada u monarhiji jako tako,
da bi Ugarska na to riješenje pristala bezuvjet-
no. Danas znademo dosta sigurno, uz koje u-
vjete Ugarska pristaje ma pridruženje Poljske
Austriji: za ovaj slučaj Ugarska traži za se B. i
H., te Dalmaciju za Hrvatsku-Slavoniju, koja je
sjedinjena sa Ugarskom. Ako sada pridogje i
Poljska u monarhiju kao cjelina, onda to nije
ništa za samu Austriju: Austrija bi dapače na
jugo-istoku morala nešto da otpusti u svrhu, da
na sjevero-istoku dobije. Dalmacija — to je pri-
morska obala a u daljnjem značenju je to ratna
i trgovačka mornarica — Dalmacija i Bosna — to
znači pustiti iz ruku južno-slavensko pitanje, de-
finitivno se odvrnuti od Balkana: Prema tome
čitava ta trampa ne znači ništa drugo nego to,
da napustimo nešto, što je dosada sigurno ste-
čeno, oplogjeno austrijskim radom, tek da se
zadobije nešto novo, što je neizvjesno. Pitanje
je, da li bi tramipa bila korisna. Dok druge dr-
žave idu za morem, mi bismo se povukli na
suho, — Za priključenje Poljske treba nam i pri-
voljenje Njemačke, jer je i Njemačka sudjelovala
u oObaranju ruske vojske i u osvajanju Poljske.
Njemečka će za kompenzaciju tražiti t

stvenih i prometnih Poe tako, da će vri-
dnost našega dobitka biti problematična. a više
a u

i tvari oda zast
e o ovoj s pol e o _
— kada

inile o tome, da se Galicija preda Poljsko.
tome se može držati, da a iko po.
skom području. U javnosti se ne što vode-

ne misli na to, da se poljska kruna prepusti
Habsburškom domu, ne bu de li se s druge stra-
ne' gospodarski upliv Njemačke kao mjerodavan
proširio do karpatsk.ga pravca. I šta onda? Za
volju Ugarskoj morali bismo uzmaknuti na jugo-
istoku, da se uzmognem» proširiti na sjevero-
istoku. Naprotiv — zaprijetila bi nam pogibelj,
da nam izmakne iz ruku Galicija sa svojom zna-
menitom poljoprivrednom produkcijom, sa svo-

jom soli i petrolejem. Prema tome austro-polj-

sko riješenje ne bi značilo dobitak, već prije
gubitak.

 

O preuredbi Monarhije.

Organ čeških konservativnih katolika »Čeh«
piše o Hussarekovim namjerama, da preuredi
Austro-Ugarsku monarhiju: Barun Hussarek na-
mjerava, da Austriju izveđe iz zabluda nacional.
nih borba. On se oslanja na povjerenje krune,
a postupa sporazuinno s desnicom velikaške kuće,
te u zajednici s odličnimaličnostima sviju naro-
da. Osnova je Hussarekoljh, da Austriju preobra-
zi u konfederaciju nacionalnih država. Ta bi kon-
federacija imala biti sastavljena od nacionalne
njemačke, češke, poljske, i errske i

jugoslav
ske (zemlje krune sv. Stjepana) države. ij okviru ..

te federacije svaki će narod naći ispunjenie svo-
jih pravedaih zahtjeva na opstanak. Osnova Hus-
sarekova ne nalazi na principijelne opreke sa
strane mjerodavnih vojničkih faktora, jer oni uvi-
gjaju da sadanje unutarnje trzavice slabe. mo-
narhiju prema vani. Za reformu o ovome pravcu
zauzimlju se i Poljaci i Jugoslaveni. U vijeća-
njima ustavne komisije biti će pozvani izvan vi-
gjenih političara, takogjer i vodeće ličnosti u in-
dustriji, trgovini i poljodjelstvu. Jednako će biti
pozvani stručnjaci raznih autonomnih organiza-
cija raznih naroda. Rad ove komisije će se po-
puniti, a provedba novoga ustava povjeriti će se
jednom ministarstvu, koje će uživati povjerenje
sviju naroda. Na čelo ovoga doći će čovjek apso-
lutne pravednosti, objektivnosti i sveopćeg pošto-
vanja. Taj budući preporoditelj Austrije imao bi
biti član velikaške kuće i dvorski savjetnik pro-
fesor dr. Kammasch, koji je jedan od inicijatora
ideje promjene ustava.

Po nekim novinskim izjavama ova je me-
gjutim cijela vijest neosnovaua, čeka, dok je
vrijeme rasčisti.

Njemački drž. tajnik Hintze protiv
Lloyd Georgea.

»Kolnische Zeitung« objelodanjuje opširn-
razgovor s njemačkim državnim tajnikom za vanj-
ske poslove Hintzeom, o poruci ministra pred-
sjednika Lloyd Georgea Englezima, od 4. koloi
voza, gdje Lloyd George tvrdi, da su njemački
vlastodršci prije 6 mjeseci namjerice odbili pra-
vedno i razborito uregjenje svjetskih prilika, kako
su ga alijirci predlagali. Po talijanskim novinama
taj je enteatin mirovni predlog zaključen na lon-
donskoj konferenciji, te od entente, kao cjeline
javljen Njemačkoj.

Hintze kaže, da je Lloyd va tvedn
ne-»dr . Mjerodavnim političkim i
njemačkim krugovima nije o takovom raz
logu poznato. Du su en-
ozbil se

 

a.

—-— S EN CALIF.