Prava Pojedini broj 20 para. rena Mrvalska. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K.10. la pd godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 697. — Godina XIV. U Dubrovniku 24. augusta 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para. petit-redak. Odgovorni urednik lve Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Konferencije u njemačkom glavnom. stanu. Prošle sedmice držane su, političke konfe- rencije u njemačkom glavnom vojnom stanu. tu je svrhu Njegovo Veličanstvo pošlo u njem. glavni stan. U njegovoj su pratnji bili prvi vr- hovni dvorski meštar grof Hunyady, ministar izvanjskih poslova grof Burian i poglavica ge- neralnog štaba barun Arz. Po pisanju listova konferencije s: imale uroditi važnim zaključcima u različitim pravcima. U prvom redu imalo se je pri tom raditi o is- točnim pitanjima, prema kojim je potrebno, da se zauzme stajalište. Imala su se raspraviti pita- nja o Poljskoj, Ukrajini, Finskoj, Litvi kao i o pokrajinama Istočnoga mora. Nove se granice imaju odrediti, nova prijestolja popuniti. U Fin- skoj će se po svoj prilici još tečajem ovoga mje- seca izabrati krali. Sa strane Njemačke pozvani su na konfe- rencije, osim kancelara grofa Hertlinga, takogjer državni tajnik izvanjskog ureda 'pl. Hintze, mi- nistar dr. pl. Helfferich i zastupnici Poljske princ Radziwill i grof Ronikier. Službeno saopćenje o sastanku veli, da je ponovni sastanak suverena Austro-Ugarske i Nje- mačke u njemačkom glavnom vojnom stanu i opet pokazao, kako vlada sporazum i sklad, što se tiče političkih i vojničkih zadaća, te se po- tvrdilo, da se monarsi vjerno drže svih svojih zaključaka od mjeseca svibnja o što većem pro- širenju savezničkog odnošaja. Sastanak i opće- nje saveznika je bilo srdačno, kako to odgovara njihovim ličnim odnosima i interesima njihovih naroda. Vodeći državnici i vojnički pročelnici te- meljito su i uspješno pretresli pitanja. »Fremdenblatt« govoreći o ovom sastanku vladara i državnika u njem. vojnom stanu i o rezultatima pregovora veli: »Bez svakog priuz- držaja valja u prvom redu ustanoviti, da se je u glavnim potezima govorilo o svim velikim stva- rima, koje sw u vezi ne samo s ratom već i s mirom, nadalje da se je u svim tim pitanjima došlo do sporazumnih zaključaka te da nije bilo baš nikakovih razlika.« Onda list dodaje, kako vrhovno njemačko vojno vodstvo puno nade gle- da u budućnost, da je inicijativa na zapadnom ratištu i sada kao i od sada u njemačkim ru- kama, te da najnoviji dogagjaji na francuskom ratištu nimalo ne mijenjaju povoljnog položaja našeg saveznika, — Govoreći o poljskom pita- nju izjavljuje »Fremdenblatt«: »Mi tražimo da se poljsko pitanje riješi tako, da se ujedno uzme nuždan obzir na želje Austro-Ugarske i Njemač. ke. Bude li takozvano sv Ro riješenje - udovoljilo tim uvjetima, onda će ve sko riješenje biti načelo za novu Poljsku. Bude li * koja druga kombinacija odgovarala ovim nače- lima, onda će se ta kombinacija i ostvariti. | o ovome se je postignuo posvemašnji sporazum. Središnje su vlasti zajednički u ratu, imadu je- dan te isti cilj: sovajitokja časnog mira. Ovo se e prilikom ovog sastanka i opet ustanovilo, te puko natezanje, kada neki po sastavku našeg nje sao tvrde, da ima bilo kako- : vih stvarnih razlika. Mi i Njemačka smo zajed- mekim zajedno, i ova se činjenica ne mo- pobiti.« O konačnom riješen pitan » lja sLokalanseigere : Koko je ( ek u velikom glavnom stanu opesaanm i Pe da sestupeika NE E e ii 06: državu, pa-je za rme ovo prijestolje designiran nadvojvoda Karlo S:je- pan. Prema tome se je konačno odstupilo od prvobitne osnove, da se Galicija ujedini s no- vom Poljskom. Isto se je tako odustalo od os- nova, da kralj Karlo postane poljskim kraljem. Prema tome će ostati dakle Poljska samostalna država kako je već predvigjeno u manifestu vla- dalaca od 15. studenoga 1916. Isto tako se je uzelo u obzir da se samostalna Poljska pridruži središnjim vlastima, jer se pod tim uvjetom tada stvorila nova država. Da se pri tome u prvom redu radi o Njemačkoj, neizbježiva je činjenica kraj sadašnjih prilika. Budući da se udovoljava posebnim interesima Austro-Ugarske izborom Habsburgovcu za poljsko kraljevstvo, morali su se priznati takogjer posebni interesi Njemačke u odnosnim ugovorima i konvencijama, koje će se doskora sklopiti. Poljsko i hrvatsko pitanje. Obzirom ua to, što je sastanku u njem. glavnom stanu bio »ravnatelj izvanjskog ud- sjeka« poljske vlade iz Varšave knez Radzivwill, bečka je »Reichspost« donijela članak o riješe- nju doljskog pitanja, u kome pisac naglasuie štetnost po Austriju i austrijsko Nijemstvo, bud- ne li poljsko pitanje riješeno u austro-poljskom smislu a uz udovoljenje posebnih magjarskih i njemačkih, zahtjeva. »Reichspost« megju ostalim piše ovo: »Glavno je ustanoviti, da li način riješenja poljskog pitanja u austro-poljskom smislu ide u prilog jačanja mcći i bogatstva Austrije. Stoga valja da ispitamo, uz kakove prilike nam pred- lažu austro-poljsko riješenje. U našoj monarhiji valja najprije imati privoljenje Ugarske, jer se jedva dade i zamisliti, da bi Austrija pribila uz sebe Poljsku bez privoljenja Ugarske. Time se naime mijenja konstrukcija Austro-Ugarske kao cjeline. Austrija nije sada u monarhiji jako tako, da bi Ugarska na to riješenje pristala bezuvjet- no. Danas znademo dosta sigurno, uz koje u- vjete Ugarska pristaje ma pridruženje Poljske Austriji: za ovaj slučaj Ugarska traži za se B. i H., te Dalmaciju za Hrvatsku-Slavoniju, koja je sjedinjena sa Ugarskom. Ako sada pridogje i Poljska u monarhiju kao cjelina, onda to nije ništa za samu Austriju: Austrija bi dapače na jugo-istoku morala nešto da otpusti u svrhu, da na sjevero-istoku dobije. Dalmacija — to je pri- morska obala a u daljnjem značenju je to ratna i trgovačka mornarica — Dalmacija i Bosna — to znači pustiti iz ruku južno-slavensko pitanje, de- finitivno se odvrnuti od Balkana: Prema tome čitava ta trampa ne znači ništa drugo nego to, da napustimo nešto, što je dosada sigurno ste- čeno, oplogjeno austrijskim radom, tek da se zadobije nešto novo, što je neizvjesno. Pitanje je, da li bi tramipa bila korisna. Dok druge dr- žave idu za morem, mi bismo se povukli na suho, — Za priključenje Poljske treba nam i pri- voljenje Njemačke, jer je i Njemačka sudjelovala u oObaranju ruske vojske i u osvajanju Poljske. Njemečka će za kompenzaciju tražiti t stvenih i prometnih Poe tako, da će vri- dnost našega dobitka biti problematična. a više a u i tvari oda zast e o ovoj s pol e o _ — kada inile o tome, da se Galicija preda Poljsko. tome se može držati, da a iko po. skom području. U javnosti se ne što vode- ne misli na to, da se poljska kruna prepusti Habsburškom domu, ne bu de li se s druge stra- ne' gospodarski upliv Njemačke kao mjerodavan proširio do karpatsk.ga pravca. I šta onda? Za volju Ugarskoj morali bismo uzmaknuti na jugo- istoku, da se uzmognem» proširiti na sjevero- istoku. Naprotiv — zaprijetila bi nam pogibelj, da nam izmakne iz ruku Galicija sa svojom zna- menitom poljoprivrednom produkcijom, sa svo- jom soli i petrolejem. Prema tome austro-polj- sko riješenje ne bi značilo dobitak, već prije gubitak. O preuredbi Monarhije. Organ čeških konservativnih katolika »Čeh« piše o Hussarekovim namjerama, da preuredi Austro-Ugarsku monarhiju: Barun Hussarek na- mjerava, da Austriju izveđe iz zabluda nacional. nih borba. On se oslanja na povjerenje krune, a postupa sporazuinno s desnicom velikaške kuće, te u zajednici s odličnimaličnostima sviju naro- da. Osnova je Hussarekoljh, da Austriju preobra- zi u konfederaciju nacionalnih država. Ta bi kon- federacija imala biti sastavljena od nacionalne njemačke, češke, poljske, i errske i jugoslav ske (zemlje krune sv. Stjepana) države. ij okviru .. te federacije svaki će narod naći ispunjenie svo- jih pravedaih zahtjeva na opstanak. Osnova Hus- sarekova ne nalazi na principijelne opreke sa strane mjerodavnih vojničkih faktora, jer oni uvi- gjaju da sadanje unutarnje trzavice slabe. mo- narhiju prema vani. Za reformu o ovome pravcu zauzimlju se i Poljaci i Jugoslaveni. U vijeća- njima ustavne komisije biti će pozvani izvan vi- gjenih političara, takogjer i vodeće ličnosti u in- dustriji, trgovini i poljodjelstvu. Jednako će biti pozvani stručnjaci raznih autonomnih organiza- cija raznih naroda. Rad ove komisije će se po- puniti, a provedba novoga ustava povjeriti će se jednom ministarstvu, koje će uživati povjerenje sviju naroda. Na čelo ovoga doći će čovjek apso- lutne pravednosti, objektivnosti i sveopćeg pošto- vanja. Taj budući preporoditelj Austrije imao bi biti član velikaške kuće i dvorski savjetnik pro- fesor dr. Kammasch, koji je jedan od inicijatora ideje promjene ustava. Po nekim novinskim izjavama ova je me- gjutim cijela vijest neosnovaua, čeka, dok je vrijeme rasčisti. Njemački drž. tajnik Hintze protiv Lloyd Georgea. »Kolnische Zeitung« objelodanjuje opširn- razgovor s njemačkim državnim tajnikom za vanj- ske poslove Hintzeom, o poruci ministra pred- sjednika Lloyd Georgea Englezima, od 4. koloi voza, gdje Lloyd George tvrdi, da su njemački vlastodršci prije 6 mjeseci namjerice odbili pra- vedno i razborito uregjenje svjetskih prilika, kako su ga alijirci predlagali. Po talijanskim novinama taj je enteatin mirovni predlog zaključen na lon- donskoj konferenciji, te od entente, kao cjeline javljen Njemačkoj. Hintze kaže, da je Lloyd va tvedn ne-»dr . Mjerodavnim političkim i njemačkim krugovima nije o takovom raz logu poznato. Du su en- ozbil se a. —-— S EN CALIF.