vim namjerama. Hintze potkrepljuje ovu svoju tvrdnju sa nekoliko datuma, počevši od poziva središnjih vlasti ententi, koji ententa nije uvažila, da u svihu privedenja općenitoga sporazumnoga mira, sudjeluju u brest-hstovskim pregovorima, pa sve do februarske izjave ministra predsjednika Lloyd Georgea u engleškom donjem domu, da engleška vlada ne može odstupiti od svojih rat- nih ciljeva. Oada Hintze napominje izjave nje- mačkoga državnog kancelara od 25. veljače i 18. travnja, koj: je ustanovio, kako neprijatelj- ske države još uvijek pokazuju volju da nastave rat do uništenja Njemačke. Megjutim ie došla Wilsonova poruka sa onih 14 tačaka. Na nekoja od tih načela za opći svjetski mir Njemačka je pristala, a grof Czernin je tim povodom dao iz- jave o razoružanju. Dalji razvoj dogagjaja pruža uvijek jednaku sliku: ententini državnici rade kao i prije, sa dvoličnim riječima. Njihov je pro- gram uistinu imperijalističan i aneksionističan. »Nijesmo mi — naglasio je državni tajnik Hin- tze — već ententski državnici koji neće da znaju za izgradnju sporazumljenja, krivi nastavku rata. Slovenski dani u Ljubljani. »Jut. List« donosi: Dne 16. o. mj. sastali su se u ljubljanskoj gradskoj vijećnici u 10 sati pr. p. od svih političkih stranaka imenovani čla- movi »Narodnoga sveta: za Svenijo in Istro«. S4- stanak je otvorio predsjednik Jugoslavenskog klu- 'ba na carevinskom vijeću dr. Korošec. Prisutni su bili takogjer i zastupnici svih stranaka iz Ba- novine, Bosne i Dalmacije, koji stoje na stano- :vištu jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba. Za Dalmaciju bili su: Dr. Ivo Krstelj, Ivo de Grisogono, D. Mikačić i dr. Mate Drinković, iz Banovine dr. Srgjan Budisaljević, dr. Ivan Lor- ković i dr, Živko Petričić; iz Bosne dr. Jozo Su- narić. Od slovenskih stranaka zastupane su «+ »Narodnom Svetu« Vseslovenska Ljudska Stran- ka (VLS), Jugoslavenska D:mokratska Stranka 4JDS), tršćansko političko društvo »Edinost«, »Po- litičko društvo Hrvata i Slovenaca u lstri«, te »Ka- toličko Slovensko Političko Društvo u Koruškoj«. Sama Dalmacija ne pristupa formalno »Na- rodnome svetu« radi «prometnih poteškoća, jer delegati ne bi mogli redovito dolaziti na sjed- mice, no suglasno će se postupati sa svim čla- novima dalm. odbora. Kad konstituisanja +Narodnega sveta« iza- bran je Predsjednikom dr. Antun Korošec; čla- novima odbora: dr. Lovro Pogačnik, dr. Josip Jerić te redaktor Fran Smodej od VLS; Ivan Hri- bar, dr. Albert Kramer te Ivan Kejžar za JDS, dr. Gjuro Červar za Istru i Trst. Predsjednik dr. Antun Korošec naročito je istaknuo, da se »Narodni svet« smatra samo di- jelom. sveopce buduće narodne organizacije i kon- centracije, koja mora dobiti svoj vrhovni organ u zajedničkom »Narodnom Odboru Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu«. : Jučer su se 1-astavila vijećanja »Narodnoga sveta«, te zajednička njegova vijećanja sa Ju- goslavenskim klubom, te češkim i poljskim za- stupnicima. Sam doček gostiju u Ljubljani bio je van- redno oduševljen. Pjevanjem davorija, ovacijama i poklicima dočekalo je mnoštvo od preko 10.000 ljudi slavenske gostove, te ih posipalo cvijećem. U ime gragjanstva govorio je župan dr. Tavčar, a odvratiše za Čehe František Stanjek, a za Po- ijake zast. Glombinski. Narod je pred svratištem zahtjevao, da govore zastupnici. Progovorili su Stanjek i Glombinski. Zast. Korošcu zabranilo je - redarstvo da govori narodu. i Na večer priredile su ljubljanske gospogje sjajan banket u srebrnoj dvorani »Uniona«. Za banketa govorili su dr. Triller, za Poljake grof Skarbek, za Čehe Stanjek, Soukup, Klofač i drugi. Redarstvo je povodom ovih slavenskih dana poduzelo opsežne mjere. Bilo je spremno i voj- ništvo sa strojnim puškama. Vojničkim osobama bilo je zabranjeno sudjelovati kod dočeka i po- zdrava gostiju. Sa ratišta. ratištu nije bilo osobitih U noći od 19. OV. mj. iz- rosso naše jurišne čete Kod odi- obali Piave, ali ratištu topničke borbe. U nije bilo osobitih dogagjaja. Na zapad vje neprijatelji su o , tali ma više dijelova fronte, ali su njihovi napa- daji bili odbijeni. Nijemci su sjeverno od Ancre tia Oi... PRAVA CRVENA HRVATSKA i kod Beuvraignesa povukli natrag svoje linije. Na 18 i 19 ov. mj. pokušali su Francuzi jakim navalama izmegju Oise i Aisne, da učine pro- dor u njemačke limje, ali je već prvi juriš ne- prijatelja bio skršen u ogorčenim borbama. Zad- nje dane neprijatelj žestoko mavaljuje južno od Meterna kod Lensa en Scarpe, kod Chaulnesa, sjeverno zapaduo od Roysa, i kod Merhille, koji je neprijatelj zaposjeo. Nekoliko njemačkih pro- tunavala bilo je uspješno. Razne vijesti. Talijanska nasilja na austro-ugarskim ratnim zarobljenicima. Iz stana ratne štampe javlja se: Talijani se bezobzirno upinju, da austro-ug. zarobljenike slo- venskih narodnosti prisile na ratnu službu u ta- lijanskoj vojsci u formi posebnih legija i pri tom se ogrješuju o sve ustanove megjunarodnog pra- va. Ako se zarobljenici odupiru, mrcvare ih naj- težim kaznama. Nadale ih gledaju uvjeriti, da je Česka postala već samostalnom kraljevinom, dapače uvrštavaju se lažne vijesti u talijanskoj štampi, da ih uvjere o svojim lažima. Takim lo- povskim postupkom postigoše Talijani doduše neke uspjehe, pri čem se radi najviše o mom- čadi iz krugova t. z. inteligencije, koji krše svo- ju prisegu, dočim se momčad iz seljačkih kru- gova samo iznimice daje sklonuti. Dogagjaji u Rusiji. Prema informacijama izvjestitelja nekih ber- linskih listova, položaj se sovjetove vlade posljed- njih dana nešto poboljšao i boljševička je vlast opet nešto čvršća. No neprestano dolaze i pro- tivne vijesti, naime da je sovjetova vlada pobie- gla u Kronštat, a isto tako Lenjin i Trockij. Da- našnji položaj vlade pučkih povjerenika nlje ni- kako jasan, kao ni sveukupni položaj u Rusiji. Rusija i Amerika. »Times« javlja iz Washingtona, da su Sa- vezne Države prekinule sve odnose s boljševi- cima. Američki su konsularni činovnici otišli iz Moskve 5. kolovoza. Švedskom je konsulu po- vjerena zaštita američkih, engleških i japanskih interesa. Prama brzojavu američkog konsula Bolea ruska se republika smatra zaraćenom s alijircima. Veliki nemiri u Japanu. Kako »Reuterov ured« iz Osake dne 14. o. mj. javlja, tako su se zaoštrili nemiri poradi riže u Japanu, da su se gotovo u svakom ve- ćem gradu morale upotrebiti čete, Na više je mjesta vojništvo moralo upotrebiti oružje. U Ko- beu spalili su izgrednici zgrade društva Luziki i lista »Kobe Shimbur«. Redarstvo nije ništa mo- glo učiniti protiv uzbugjenog mnoštva U Nagoji zapalilo je uzbugjeno mnoštvo, koje je brojilo 30.000 ljudi, trgovine trgovaca žitom. U Tokiju su razbijeni dućani i prozori. Redarstvo je mo- ralo čuvati mostove, javne nasade i stanove ministara. Vatikanska nuncijatura u Pekingu. »Osservatore Romano« potvrgjuje vijest lista »Italia« o ustrojenju vatikanske nuncijature u Pekingu, primjećujući, da je inicijativa za ime- novanje kitajskog poslanika kod Vatikana i nun- cija u Pekingu potekla od kitajske vlade, a ne od Vatikana. Židovsko sveučilište u Jeruzalemu. Na brdu Scopus kod Jeruzalema neda- vno svečanim načinom položen je temeljni ka- men za židovsko sveučilište. Na svečanosti je bio engleški vrhovni PR u Palestini ge- neral Alenby, a prisustvovali su zastupnici fran- cuskih i talijanskih odjela, izaslanstva palestin- skih i engleških židova i načelnici raznih op- ćina. Položeno je dvanaest kamenja, kao simbol dvanaest izraelskih koljena. Na novom sveuči- lištu podignut će se učevne stolice za sve struke znanosti, megju kojima i za arapski. Bivši rdski car g na posvećeno e Iz Berlina se javlja: Prema odredbi: češko- slovačke brigade izvagjeno je mrtvo tijelo biv- a Ca MN dr IVE NE , T U blju. Tijelo te smješteno u dostojan mrtvački sanđuk i na vrlo svečan način sahranjeno u po- sebnoj grobnici. Na sprovod je došlo ma tisuće Br, 697. pravo piše Stini, te da je rodom i uzgojem Ni- jemac. Ime Stini je skraćeno od prvobitno tali- janskog imena Augustini. Cijela obitelj Stini ot- voreno se priznaje Nijemcima. Domaće vijesti. Strašni pomor u Dalmaciji. Prije- rata na 600.000 stanovnika srednji broj ukupnih por»da iznosio je u Dalinaciji 26 000 godišnje, a pomora 14.000, te je pučanstvo raslo godimice za preko 10.000 osoba; kroz doba rata broj je poroda tako spao, a broj pomora tak» narastao da je pučanstvo već nazadovalo, po približno točnim podatcima, za preko 50.000 stanovnika, ne uračunav strašne gubitke na fronti. Dalmacija je dakle sveukupno daleko više nego decimo- vana. Najgore prolaze sela, a najgore i sela i gradovi sjeverno-zapadne Dalmacije. Ima sluča- jeva, gdje je broj poroda spao i za 50%, a po- mora narastao i za 200%. Zar nije ovo strašna slika, koju je u formi interpelacije iznio zastupnik Dn. I. Prodan pred parlamenat ? Nove stawnje. »Neue Freie Presse« javlja : U posljednje dane bijahu raširene vijesti, da se namjeravaju poduzeti ponovne stavnje pučko-ustaških godišta 1896. do 1876. Prema obavijestima, što smo ih dobili na mjestu, koje je upućeno, ne potvrgjuje se ova vijest. Mjero- davna mjesta ne mamjeravaju provesti ovaku općenitu naknadnu stavnju. Kako mi saznajemo, slijedit će u mjesecima rujnu i listopadu, pre- gledba već predošlih godišta. Radi se o pojedi- načnoj pregledbi već pridošlih, koja imade svrhu, da se ustanovi stupanj njihove sposobnosti, da li se ta odnosi na nalaz A (sposoban za frčntu), nalaz B (sposoban za stražarsku službu), nalaz C (sposoban za kancelarijsku i pomoćau službu) ili na nalaz C (nesposoban za oružanu službu). Invazija magjarskog kapitala .na Primorju. »Slovenec« piše: Kako dozna- jemo, posljednjih se dana silno razmahao pro- met nekretninama u čitavom hrvatskom Primorju naročito u Opatiji i Lovrani. Magjarske banke kupuju hotele i pensione uz svaku cijenu, a sa- ma agarna i rentna banka kupila je u mjesec dana nekretnina od preko 24 milijuna kruna, ve- ćinom od Kuranstalta i Austrijskoga hotelskog društva. Hrvatske banke povele su živahnu ak- ciju (?), da zapriječe invaziju magjarskog kapitala. Peštanska »domovinska banka« kupila je i tvornicu žigica u Vrboskom od jednog riječkog društva. Naši dopisi. | Iz Cavtata. Dne 17/8. proslavljena je i u našem uba- vom Cavtatu obljetnica rogjenja Njeg. Veličan- stva, našeg Ćesara i Kralja Karla, skromno ali dostojanstveno. g i Mjesto je bilo okićeno barjacima i sago- vima, a na ukusno nakićenoj tarasi pred crkvom maticom — zauzimanjem i trudom neumornog g. A. P. Bratića — bi podignut megju zeleni- lom posebni oltar, Na 9 ura preč. je dekan Dn. Ivo Božić odslužio svečanu sv. misu sa pjesmom zahvalnicom. Nazočnom zboru gg časnika u velike se je svidjelo pjevanje našijeh vrliieh pjevačica i zauzimanje oko crk. pjevanja njiho- vog revnog učitelja g. Luka Kalačića. Nakon službe Božje bi sakupljena lijepa svota za »Crveni Križ«. u: O podne su gg. časnici pogostili za svo- jom trpezom nekoliko gospode što činovnika što uglednijih mješćana. Svečanost je zaglavljena u večer na moru u lagjama po sjajnom mjesečini. Gradska kronika. Nj. Preuzv. barun Sarkotić, Si- noć je pris jea M) . Preuzv. zapovjedni gene- ral kišna “Dalmaci e, general-pukovnik Stjepan barun Sarkotić od Lovćena. Došao je u zvanične svrhe, viii Slavno pao. Dne 1. ov. mj. nuo u cvi mlad naš domorodac Vuko pi. R tavi na ije ištu, u zračno E š pl. Hrel . Straca. a odan SVrVamnata ratnom ; sa srebrnom i brončanom zadnja, ova Mi odikovacja sa mački, kao i sa ovim četnim križem. ,