%.. >) Izlazi svake subote Q%8 NOCv. see tez Sa Dos Mim -_ . < e jolie [ . Prava. irvalska Pojedini broj 20 para. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 10. la po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 698. — Godina XIV. U Dubrovniku 3l. augusta 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Ririmiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Odgovorni. urednik Ivo Magjarske težnje. | ako se u upućenim političkim krugovima drži, da od sve one osnove baruna Hussarcka glede refocme austrijskog ustava neće biti ništa, ipak se Magijari na samu pomisao o kakvoj pro- mjeni nakostrušše kao pomamni. Sva magjarska štampa ogorčeno prosvjeduje proti svakom po- kušaju koji bi išao za tim, da se na koji god način promjeni današnji državni oblik, a osobito ako se misli od monarhije obrazovati kakav sa- vez naroda. Tako izmegju ostaloga piše »Az.Est«: »Ne znamo, što se tamo s onu stranu naše megje sprema u Austriji, Ne znamo, koliko je bolesna ta nesretna država. Moguće, da joj više nema pom: ći, ali nas se to sve ne tiče. Mi zua- demo samo to, da nitko na svijetu nema pravo odlučivati o Magjarima. Temelji magjarske dr- žave sveti su i nepokolebivi. Na njima se ne može ništa promijeniti. Ako bude Austrija prinu- gjena, da izvede bilo kakvu ustavnu reformu, onda je to njena stvar. Mi ćemo pak onda tra- žiti personalnu uniju«. Pri ovomu »Az Est« zaboravlja, da u Ugar- skoj imade pmaroda, koji nijesu Magjari, a koji imadu ista prava, kao i Magjari. Nego Magjari se ne zaustavljaju na tomu, da ne dopuštaju dirati u svoju državu; oni idu puno dalje. Već snuju o svom visokom pozivu i položaju, već vide Budimpeštu kao lučki grad i kao središte svjetskog gospodarskog prometa, Te se osnove temelje na učenim kombina- cijama raznih stručnjaka. Tako u glavnom misli stručnjak Max Gal u svojim izvodima. On na- čelno ne otklanja savez sa Nijemcima, ali pored toga naglašuje, da se Njemačka ipak po naravi i po svom položaju više priklanja zapadu i sje- veroistoku, dok Ugarskoj nue preostaje ino, već da, ne obazirući se na interese Austrije i na udu- bljavanje saveza s Njemačkom, ipak svoje glav- no nastojanje uperi na »jugoistok«. Na zapadu i sjeveroistoku nema naime uz Nijemce mjesta magjarskim aspiracijama niti po- litičkim, a još manje gospodarskim. Kraj toga naglašuje Gal i jednu dokazanu istinu, koja glasi: Što je zapadna kultura viša, to je teže za Magjare tamo se okoristiti. Gospodarsko izrablji- vanje može se provagijati samo u zemljama, gdje se kultura nalazi u povojima, koje se nijesu kadre mjeriti sa magiarskom naprednom kulturom. Po toj hipotezi slični su Magjari malom, bolje niskom čovjeku, koji se veseli, kad vidi manjega od sebe — jer je on pred takvim ipak, pa može da imponira. Magjari vide, da njemačka već sada šuruje u prvom redu sa Švicarskoj, Svedskoj, Norve- škom. Danskom i drugim zapadnim neutralnim državama, a to samo za to, da sebi već za vri- jeme rata osigura pogodne gospodarstvene pri- ike nakon nastupa mira. Pa i sama Austrija sprema se u veliko, da proširi i da temeljito preudesi luku u Trstu za omogućenje opsežnog prem djelova- nja u vrijeme mira, dok Magjari na Rije u za- boravljaju. A to je grijeh. rska je sa svojim Dunavom centrala Europe, veli on. Nadamo se u ostalom, da će nam mir do- nijeti desnu jednu. obalu Srbije, što će za m GONEPA_ VN Uzme li se g opera Pu budimpetoc , i u za Njemačke i Poljske. učena HV EONA ' vi se ne saslu ka» | laju zastupnici oljsk naroda. nal Dunav—Rajna, pa Dunav—Rijeka, eto Bu- dimpešte usred najvećih 1 najvažnijh puteva, eto centruma svjetske, a pogotovo evropske trgovine. Tako će se konsolidirati srednja Europa, koja će se još potiskavanjem na iugoistok raši- riti i ojačati ua toliko, da će moći i prekomor- skim američkim, a i istočno-azijskim napadajima prkositi, jer će se moći sa istočnoga i zapadno- ga mora, sa Jadrana, sa Crnoga Mora provozi putem kanala dobro ostvarii. U svemu tomu namijenjena je glavna ulo- ga Ugarskoj, a Budimpešta će biti obalni grad. prvoga reda, koji će po Dunavu otvoriti vodeni put od Rijeko do Crnoga mora. Blatno jezero mora se preko Kaniže spojiti sa Dravom, a ova opet sa Savom. Od Siska ima se Kupi regulirati korito, da bude brodivom ri- jekom i na zgodnom mjesta kanalom spojiti sa Rijekom. A sad dolazi pitanje troškova. Ti učenom Galu ne imponiraju. Ta mi ži- vimo u dobi milijardi! Ta to nije više ona slje- pačka Ugarska — bez novac. Sad je ona puna milijardi, a ako nedostane, eto banka je tu — pa sad smo se već naučili, kako se lako do ba- naka dogje. Na ovo primjećuje osječka. »H:v. Obrana«: Doišta lijepi snovi, pogotovo, kad se pri- tvrgjuju umišljanjem, da je sav svijet zapanjen od junaštva Arpadova plemena! Poljsko pitanje. Princ Jonasz Radziwill izjavio se zastupni- cima poljske novinske agenture o svom putu u njemački glavni stan i u Beč ovako: Nijesu bile točne vijesti, što su nastale u savezu s mojom .pusjetom u njemačkom glavnom vojnom stanu. D» posjeta nije na nikoji način došlo nenadano. Poljski je državni departement već pred jedan mjesec poduzeo korake, da do- gie do ovog sastanka. Ovi su koraci uslijedili sa znanjem državnog vijeća. Poljski državni ured poduzeo je još pred mjesec dana korake, da se ovaj sastanak omogući, a cvi su koraci podu- zeti sa znanjem državnog vijeća kraljevine Polj- ske. Ja sam se odvezao u glavni stan bez go- tovog plana o riješenju poljskog pitanja. Moja je namjera bila, da se informiram o njemačkim nakanama, te da najvišim faktorima prtdočim sadašnje stanje kraljevine Poljske. Htio sam da se uputim u to, što središnje vlasti s Poljskom namjeravaju i to u savezu snotom, koju je oljska vlada koncem travnja upravila. u Beč i erlin. Uz ove je uvjete sasina naravno, da nije moglo biti nikakova govora o tome, da se za mog boravka u glavnom vojnom stanu išta mo- glo odlučiti o poljskom prijestolju ili se što mo- lo obvezati o granicama Poljske, To već pro- zlazi iz okolnosti, da u pitanjima, kod kojih su interesirane tri stranke, nemogu odlučiti dvije stranke. Ne odgovaraju istini vijesti kao da je zabačeno tako zvano austro-poljsko riješenje. Ovo riješenje ostaje još i dalje kao jedna od političkih mogućnosti, kojih ostvarenje ovisi o nizu momenata, kao i ostvarenje i drugih sli- čnih mogućnosti, koje se motaju ispitati pojedi- načno i skupno prije, nego se mogne približiti njihovom greje ostvarenju. Ova će se prak- čna odluka, kako se možemo nadati, moći po- 008 106 8. AR mjesecima, moguće već na i Pojedine su novine netočno tumačile moju izjavu, da sam zadovoljan nad posjetom u nje- mačkom glavnom vojnom stanu. Mor:.m unatoč toga još jednoč opetovali, da sam posve zado- voljan svojim posjetom kao i u njemačkom glav- nom voinom stanu tako i u Beču, jer sam po- sve postigao svrhu moga posjeta. Još spomi- njem, daje mene i gioi. Przezdzieckia vladarski par primio najprijaznije, te sam mogao ustano- viti njihovu veliku naklonost poljskim nacional- nim nastojanjima. Važnost uspjeha u Arbaniji. Iz ratnog se novinskog stana javlja 27. ko- lovoza: To što su osvojeni Fieri i Berat, okru- njuje sada protuofenzivu naših četa, koje se u Arb.niji bore pod vodstvom general-pukovnika baruna Pilanzer-Baltina. Kad je talijansko vojno vodstvo na početku prošlog mjeseca nadmoćni- jim četama napalo na naše položaje u Arbaniji, i kad su ti položaji prolazne i po osnovi bili natrag povučeni, sva je ententa početni uspjeh pozdravila glasnim odobravanjem, koje se pro- metnulo u veselo klicanje. Kad je talijanski glav- ni stožer mogao javiti osvojenje Fieri i Berata, preuranjenom triumfu slijedi sada razočaranje. Prema koricu su prošlog mjeseca naše čete, kojih je vodstvo preuzeo general-pukovnik barun Pflanzer Baltin, prešle u protunavalu, potukle su neprijatelja izmegju Fieri i mora, te s: kod Kal- mi i Kuci prešle Semeni. S tim je veliki dio područja, što je prepušteno Talijanima, bilo opet u našoj ruci. No na 22. ov. mj. su naše čete prešle u drugi uništavajući udarac, te su nepri- jatelju u nesuzdrživom jurišu otimale položaj za položajem. U brzom je napredovanju neprijatel bačen iz njegovih položaja sa zavoja Semeni. Mina visočine su, južno ođ Kumani, pale u ru- ke naših četa, koje su jurišale, a iza žestokog boja i uporišta i jako izgragjene visočine sjeve- ro-istočno od Berata. Neprijatelj nije izdržao o- vaj neuinoljivi pritisak sa zapada i sjevera. Na 25. kolovoza je pao Berat, a naše su čete, koje se drže nad svaku hvalu, jurišale daleko izvan mjesta, te su zaposjele visočine južuo od grada. Na zapadnom je krilu isti dan, nakon že- stoke ulične borbe, pao Fieri. U dolini su Devoli naše čete osvojile važ- ne položaje. Uslijed negospodarske klime, uslijed toga, što nema cesta, kojima bi se mogle dopremiti nadopune, uslijed strašnog brdskog terena i sve- ga, radi čega arbanaško ratište pruža: osobite poteškoće, osvojenje Berata i Ficri neosporivo dokazuje neslomivu otpornost naših slavnih četa i mjihov navalni duh, koji nikada ne smalakšava. Sa ratišta. Na talijanskom ratištu nije ove sedmice bilo ovećih bo.ba. Na više mjesta vodili su se topnički bojevi i okršaji: ophodnja. — Talijanski su letači napali ponovno bombama Bozen i Gries, Prvi put je usmrćeno nekoliko stanovnika i bila oštećena bolnica. U Arbaniji su naše čete probile neprijatelj- e pe izm a zen ERO e u ne- e polo er osvo- e ba (protivnici uzmiču. Gub na ljudima Y na ratnom materijalu su veli- b cuski i ma gornjem Devoli prisi- ljeni su da se povuku. nim djelovima ironte. Eagleški su se napadaji Tali 63