i LETRA RER SEŽE 3 i im "Izlazi svake | subote Pena Prava im alska Pojedini broj 20 para. Cijena je listu sa, donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 10. la po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 699. — Godina XIV. U Dubrovniku 7. septembra 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Odgovorni urednik Ivo Rriza u Hrvatskoj. Već se od nekoliko dana po domaćoj štampi pronose glasovi, da je položaj hrvatskug bana pl. Mihalovića uzdrman, a neki listovi uporno tvrde, da je ban u svojoj audijenciji kod kralja dne 30 pr. mj. podastro molbu, kojom stavlja na dispoziciju svoju bansku čast. Govori se io njegovim nasljednicima kao o barunu Skerleczu, Dr. Unkelhauseru i drug. Istina je, da je bin Mihalović bio primljen od kralja u audijenciju, i da ju je ban zatražio mimo ugarskog ministra predsjednika, kako to nije do sad bivalo. Ali službeno ta audijezncija nije bila javljena niti u službenim izvještajima. Ni o audijenciji samoj nije još ništa pozna- to. Ni organi koalicije nijesu na čistu, što se je tamo govorilo. »Hrv. Riječ« zna samo to, da ban nije za to molio audijenciju, da preda ostavku, ali ako ju je predao, onda je do toga moglo doći jedino u slučaju, da ne uživa povjerenie krune »bez koga ui jedan čas ne inože ostati na svome mjestu«, ili ako bi uslijed odnošaja u monarhiji morao pasti radi neraspoloženja pe- štanskih krugova prama banu. Ovdje »Hrv. Riječ« govori i o nekoj općoj političkoj krizi, koja bi s banskom krizom nastupila. Kriza uistinu postoji, . ali se njezini pravi uzroci ne poznadu. To potvrgjuje činjenica, da je ban poslije audijencije morao u Budimpeštu, pa u Zagreb da konferiše s nekojim zastupnici- ma od koalicije, koji su opet s banom krenuli u Budimpeštu. U koliko se može razabrati, izgleda, da je ug. min. Wekerle skuhao banu poparu, te uspio u svojim intrigama proti njemu. Ali regbi uistinu, da ta kriza nije samo banska, nego kriza cijele hrvatske politike. Jer nemaju biti osobni razlozi potakli Dra Wekerla, da nekako tiho prisili bana na demisiju, već se čini, da je Wekerle sastavio osnovu o riješenju hrvatskog pitanja u magjarskom smislu, pa da sad traži načine, kako bi svoje osnove ostvario, bilo milom, bilo silom. O tomu »Hrv. Obrana« pešte slijedeće informacije : »Ugarska vlada podržavajući već kroz duže vremena sveze sa poljačkim krugovima, pristala je na zahtjev bečkih odlučnih faktora, da se us- krsnuće poljske države riješi u takozvanom au- stro-poljskom smislu; — ali uz uvjet, da se u isto vrijeme kao kompensacija i kao šahovski potez protiv antante Madžarima prepusti riješenje južnoslavenskoga pitanja. U tom pogledu, kako Madžari kane riješiti južnoslavensko pitanje, vele, da. je napuštena ideja izravnoga pripojenja cijele Bosne i Herce- govine Ugarskoj, te se mijesto toga pez kom- promis sa em na taj način, da bi Hrvatska dobila u, Bosnu do Vrbasa, (t. zv. tur- sku Hrvatsku) dio Hercegovine, dok bi ostali dijelovi i Hercegovine pripali PS koa. donosi iz Budim- se na novom temelju, na ko zaključuje, da se radi o promieni pravica hrvat- ske politike, koja sada, kako se čini, pripada posvema u sferu magjarske državne misli. Idemo u susret ozbiljnim dogagjajima, pri kojima će 'se raditi o sudbini, i — može s: reći — o samom opstanku našega naroda u budu- ćnosti. Treba samo na oko uzeti, što bi za ne- dugo bilo od naroda u onim dijelovima Bosne i Hercegovine, koji bi, kako bi se to htielo, ma- kar u kojem obliku pripali Ugarskoj. $pekula- cija, kolonizacija, magjarskim ciljevima priude- šena agrarna i školska politika, — sve bi to i- malo služiti, da se našem narodnom elementu u onim krajevima pokopaju svi temelji, Hrvatska bi sa Slavonijom i Dalmaci- jom dospjela u koban zagrljaj Ugarske, pa kako nas je nagodbeni sustav uz to učinio zavisnom od nje, možemo već po dosadanjoj praksi su- diti, kako bi u novoj situaciji prolazili naši eko- nomski i kulturni interesi. Pri svem tom radi se još o tome, da nam se otmu naiplodoiji i naj- bogatiii istočni krajevi Hrvatske-Slavoni;e. to se u ostalom tiče ovoga zadnjega, dr- žimo, da bismo protiv takve usurpacije našli iz- dašnu zaštitu u nagodben j prisegi kraljevoj, kojom nam se zajamčuje integritet naše domo- vine barem u onim megjama, kako su pripo- znate nagodbenim zakonom. c Za saborsku većinu, i naročito za hrvatsko- srpsku koaliciju ima i suviše razloga, da ostane postojana naspram bilo šsakvoga eksperimenti- ranja, koje bi se kod nas možda htjelo poku- šavati. Kobno je doba te svi narodni redovi treba da se budni i spremni nagju svak na svojem mjestu. Ako Magjari drže, da su u borbi za Monarhiju stekli pravo na kompensacije, mi za- ista nijesmo zaslužili narodnu smrt. Peti zimski rat. Berlinski »Nationalzeitung« javlja iz Zitri- 'cha: Poincar& i Clemenceau uručili su dne 27. o. mj. Fochu maršalski štap. Na govor Poincarć odvratio je Foch megju ostalim, da Francuska ni iz daleka nije na koncu svojih žrtava i napo- ra. Zemlja nesmije biti nestrpljiva i gojiti pre- tjeranih želja. S tim u savezu javlja pariški dopisnik lon- donskoga »Morning Posta«: U nadležnim se en- gleškim i francuskim krugovima drži neizbježi- vim peti zimski rat, Megju narodima :sve više i više prevladava uvjerenje, da će iduće godine Engleška izvojevati pobjedu. , Berlinski »Nationalzeitung« javlja iz Zaricha, da će buduće ratno vijeće u Versaillu u tri sje- dnice raspraviti sve probleme, koji se odnose na petu zimsku vojnu. »Neue Ziiricher Nachrichten« objelodanjuju vijest neke osobe, koja stoji veom#i blizu ententi, prema kojoj su države entente ozbiljno odlučile da izbjegnu petom zimskom ratu,. te da porade oko toga, da se rat još u ovoj godini svrši, Radi bi se do mira obiti za to i Uje- < moglo doći te se, nastoji dinjene države i Japan, 1 a u korist mira ra- di veoma živo. .. glede uvoza živežnih namirnica? u Moskvu. Za ovoga razgovora ispaljena su tr. htica na Le- njina. Lenjin je pogogjen sa dva hica. Jedno se tane probilo ispod lijeve lopatice u prsnu šu- pljinu, te oziijedilo gornji dio plućiju, što je pro--: izvelo izlijev krvi. Tane se zaustavilo u vratu iz- nad desne pljučne kosti. Drugo tane probilo je lijevo rame, razbilo kost, te ostalo ispod kože lijevog ramena. | ovo je izazvalo unutarnje kr-- varenje. Lenjin_je kod -potpune svijesti. Njegovo je stanje vilo teško. : Znalo se dosada samo, da socijalni revo- lucionarci spremaju 1 organiziranu borbu terora protiv boljševičkih silnika, kao što su je svoje- vremeno vodili protiv carističkih činovnika. Le- njin se je za to sakrivao u Kremlju, ali mije mogao izbjeći zasjedama i tako. je u subotu, kad se vraćao sa neke skupštine u predgragju M »skve, jedna socijalna revolucionarka, Dorge Kaplan,. izvela na njega atentat, ispalivši tri hitca iz re- volvera. Kako su prilike u Rusiji nesregjene, ne može se znati, kako će ovaj atentat djelovati i koje će mu b'ti posljed ce. Socijalni revolucio- narci vode političku borbu terorom, i ovaj je a- . tentat samo nastavak atentata na Mirbacha i Eich- horna i skovanog atentata na Hvrlffericha, koji je morao “ iz Moskve. Iz Petrograda se javlja, da je umoren i pučki povjerenik za nu- tarnie poslove Urickij. Ateniator je Kannengleser,. bivši vogja pučkih socijalista, koji je uapšefi. Na ove dogogjaje odgovorit će boljševici, koji su se bili u proganjanju gragjanstva nešto smirili, ponovno terorom, pa već boljševička štampa do- nosi proglase, kojima pučanstvo poziva na tero- rizam protiv neprijatelja sovjeta. Već su poduzeta mnoga zatvaranja, meg;u ovima i Ukrajinaca, unatoč zaštitnog prava. Kod bivših su načelnika moskovskih, Ridneva i Astro- visa, provedene kućne premetačine. Zatvoren je vladika vjasmaski, Makarije. Vanjska je slika. Moskve mirna. G. Hertling o sadašnjem tečaju rata Prigodom primanja izaslanika saveza kato- ličkih gjaka držao je državni kancelar grof Hertling povodom njegovog 75-rogjendana, o- dulji govor. Dotakao se tom zgodom i upliva što ga izvode ratne prilike na živce. Reče, da se ratna psihoza kod neprijatelja pokazuje u obliku mržnje na centralne države, koja 3 pars sa lu- dilom, osobito protiv Njemačke. Naprotiv ratna se psihoza kod Nijemaca očituje u jačoj sklono- sti kritiziranja, koja je prirogjena svim Nijemci- ma, i koja se najragje okreće protiv vlade, Sada postoji opasnost, da će na taj način neprijatelj- ske nade u pobjedu ojačati. Za to je još više s. jedinstvenost cara i carevine, vlade i na- roda. Što se tiče vojničkogua položaja, kancelar * gleda u nj s najvećim pouzdanjem, i ako su li- nije na mnogim aijestima pomaknute na iz lateikih i. oat je bd prvoga dana bio vogjen kao obramički rat i prenijet u neprijatelj- sku zemlju, da brani njemačku granicu. mačke će čete i nadalje odbijati neprijatel navale, dok protivnici ne uvide da nas ne mo- uništiti, . " Na kraju se grof Hertling osvrnuo i na raz- sa gpeee losi. Cuoita sE točke: Cech obrasiaše eolentino. pousdanje s sa stalnim jem ame- ričkih četa. obzira na to su najprije vjesolomni T 6$