St. 2.
nji imali donijeti konačnu pobjedu. Ali Cecil
zaboravlja, da je megjutim sklopljen mir s Ru-
sijom i Rumunjskom, te da su borbene sile na
zapadu znatno pojačane. Državni kancelar odbi-
ja Cecilovu tvrdnju, da eme:.a nemože sklopiti
inir sve dotle dok Njemačkom vladaju sve-Ni-
jemci. Kanceiar iziiči!o izjavljuje, kako za Reich-
stagove zaključke nije bila mjerodavna ni jedna
pojedina stranka, pa Wila to svenjemačka ili koja
god druga. Nema nego jedna njemačka politika,
a to je oaa, koju on ima da zastupa.
Sa ratišta.
Na talijanskom ratištu nije bilo znatnijih
borba kroz zadnje dane. Na sjeveru Tonale klan-
ca naši su odjeli dne 4. o. mj. nenadanom na-
valom na visokim brdinama oteli neprijatelju
Monte Mantello (3536 m) i lednjački vrhunac.
Uspješni su bili i pothvati naših četa u po iru-
čju Corno i istočno od Monte Pertica.
U Arbaniji je puložaj nepromijenjen.
Dne 30/8. prije p. pokušala su č& tiri engleška
kopnena zrakoplova, da napadnu na naprave i
brodove u kotorskom zaljevu. Bombe su im bile
bez učinka; pale su najvećim dijelord u more.
Od četiri, je zrakoplova pobjegao samo jedan.
Ostala su se iri srušila, te se razbila o stijene.
Jedan se ranjeni zrakoplovac mogao nać'. Ostali
su mrtvi.
Nai zapadnom ratišlu traju žestoke borbe.
Neprijatelji kušaju na sve načine, kako bi pro-
bili njemačke linije, ali uzalud. Nijemci se na
izloženim djelo.ima fr nte povlače na kraće li-
nije. Osobito je bio žestok engleški pokušaj pro-
dora jugoistočno od Arasa i jugoistočno od
Bapauma. Dne 31/8. Englez su svuda bili po-
tučeni uz izvanredne gubitk?. Francuske su se
navale razvile osobito :zmegju Oise i Aisne. Na-
kon višesatne topničke p iprave Francuzi su po-
jačani marokanskim i amerikanskim divizijaina,
potisruli kod Bilette njemačke linije. Inače su
im opetovani napadaji bili bezuspješni.
mmm > mama
Razne vijesti.
Pitanje Bosne i Hercegovine.
»Neue Freie Presse« javlja: U pitanju gle-
de budućnos i Bosne i Hercegovine živo se ra-
spravlja izmegju austrijske i ugarske vlade. Po-
svemašnji se sporazum još nije postigao, naročito
poradi toga, jer je ovo pitanje u svezi takogijer
s razvojom poljskoga problema. Time se objaš-
njuje, da se u skorašnje vrijeme jedva može o-
čekivati imenovanje zajedničkoga ministra finan-
cija, ako se prilike ne promijene. Moguće je me-
gjutim, da će biti imenovan zajedničkim mini-
strom financija sadašnji predsjednik predsjedni-
čkoga ureda, odjelni predstojnik tajni savjetnik
barun Kuh-Chrobak, koji ima mnogogodišnje is-
kustvo u ovom uredu.
Ententini mirovni uvjeti.
Pukovnik Feyler javlja u »Journal de Ge-
neve«, da je Wilson prije nekog vremena upra-
vio na zapadne vlasti i na njihove saveznike
upit, koji su njihovi ratni ciljevi, pa je dobio
slijedeći odgovor, s kojim se on izjavio spo-
razuman :
1. Uspostava Belgije, Srbije i Crnegore uz
odgovarajuću oštetu.
2. Ispražnjenje francuskih, ruskih i rumunj-
skih područja, koja su bilo kada saveznicima
oteta.
3. Oslobogjenje Talijana, Sl vena, Rumunja,
Čeha i Slovenaca tugjeg gospostva.
4. Oslobogjenje naroda koji stenju pod tur-
skim jarmom.
5. Ustrojenje poljske kao autonomne države.
6. Da se dadu jamstva protiv pruskog mi-
litarizma. đ
Dr. Trumbić o reorganizaciji Monarhije.
VR. pile: Dr. Trumbić, vogja Jugo-
slavena u ltaliji, mnije, da se kad navodnog stva-
ranja austrijske savezne države radi samo o ne-
kom neiskrenom pokušaju, da se kod entente
izazove mnijenje, da se Austrija želi reorganizi-
rati po principima entente. Njemačka i Ugarska
protive se provedbi te namjere. Austriji ne pre.
ostaje des nego da se. dade ili 34 Njemačke
apsorbirati ili pe će po-
S
ili
tlačeni narodi
čitavi pokuša
PLAVA CRVENA ERVATSKA
strašnu i žalosnu sliku današnjeg rata. No s tim
ne treba da se kaže, dato mora biti nečasni mir
ili mir pod svaku cijenu, već mir, koji buduća
pokoljenja ima sačuvati od ovakovih strahota,
kakove izvodi sadašnji rat. Megjunarodna bi kon-
ferencija radnika i socijalista mogla vrlo mnogo
doprinijeti, da sklopi trajni demokratski mir, Ko-
načno se Agden izjavio za internacionalizam rad-
nika. — (Reuterov ured.)
— Vladar je svrhom prošlog mjeseca po-
sjetio havarskog kralja u Monakovu. Pratio ga
j: ministar izvanjskih poslova Burian.
— Njemački je car Vilim otputovao u Nau-
heir, da posjet: bugarskog cara.
— Bugarski je kralj s princom
kćerima dne 2. ov. mj. stigao u Beč.
— Službeno izvješće o sastanku njemačkog
i bugarskog cara veli: Višesatni su razgovori
savezničkih vladara, koji su se protezali na sav
vojnički i politički položaj, bili prožeti čvrstom
odlukom, da se zajednički uzdrži u obrambenom
ratu narodnog saveza i duhom, da se vjerno
ustraje u prokušanom savezničkom sistemu.
— Sazi carevinskog vijeća, koji je imao
uslijediti polovicom rujna, odgogjen je do početka
listopada, jer da zapreke tom sazivu još nijesu
odstranjene.
— Budimpeštanski »Magyar Tudosito« ja-
vlja, da se još nije konačno odredio rok za sa-
ziv delegacija. Vjerovatno je, da će se pod je-
sea nastaviti zasjedanje delegacija koje je bilo
prekinuto u prosincu lanjske godine.
— Iz Budimpešte javljaju, da je bečki do-
pisnik »Az Uisaga« saznao, da se u mjerodav-
nim krugovima govori o tom, da je položaj mi-
nistra vanjskih posala grofa Buriana uzdrman,
jer on čvrsto stoji da se poljski problem bez-
uvjetno provede u smislu austro-poljskog riješe-
nja, dok su drugi uplivni krugovi mijenja, da bi
s; pod stanovitim predpostavkama moglo pri-
hvatili i malopoljsko riješenje, jer bi se time uz-
držao potpuni sporazum s njemačkim carstvom.
— Kako se glasa, pripravna je sovjetska
vlada dati dozvolu, da porodica rascara iz Ru-
sije otputuje. Ovaj preobrat u raspoloženju stoji
u savezu sa intervencijom pape, koji s: je na
molbu španjolskog kralja obratio ua moskov-
Ćirilom i
"sku vladu.
— Po pouzdanim se vijestima iz Rumunj-
ske imra računati sa slijedećim uspjesima žetve
u zaposjednutim područjima: Pšenice 50.000 va-
guna, zobi 5.000, raži 2000, ječma 1200 vaguna,
kukuruza 80.000 vaguna.
— 30. augusta u gradskoj je četvrli Zev cka
u Stambulu buknu» veliki požar. Više od 500
kuća je izgorjelo. Vatrogasci se ujedno sa austro-
ugarskim i njemačkim četama potrudiše, da lo-
kaliziraju vatru. Sultan je došao na mjesto ne-
sreće, i živo se zanimao za način, kako bi se
žrtvama katastrofe moglo pomoći.
— Kako »Central News« javlja, poduzete
su kod mnogih newyorških židovskih novina o-
pozicionalnog pravca kućne premetačine. Ujedno
su sve židovske novine Ujedinjenih država na-
vodno radi simpatiziranja s Njemačkom stavlje-
ne pod pooštrenu cenzuru.
Domaće vijesti.
Za prehranu Dalmacije vijećali su
dne 22 i 23 pr. mj. odaslanici hrvatskog i dal-
matinskog sabora u Zagrebu. Dne 22, pod pred-
sjedanjem grofa Kulmera a sudjelovanjem bana
Mihalovića, vijećalo se je skupno, dne 23. vijećao
je pododbor. U ovaj odbor izabrani su iz Ba-
novine grof Kulmer kao predsjednik te zastupnici
Akačić i Pribičević, a iz Dalmacije Medini i
Smodlaka kao članovi. Pri vijećanjima iscrpljena
su sva pitanja odnoseća se na predmet. Za oba-
vljanje Čitaj poslova brinuti će se pododbor.
Dalmati odaslanici bili su najvećom
susretljivošću dočekani te su se mogli uvjeriti
anovini u.ovom pogledu vlada najbolj
"raspoloženje.
Obustava oslebagjanje od voj-
*Zva »Sar. List« donosi ;_
do daln
indi
od«
sloa
B:. 699.
matinsko dijete. Ova su djeca bila pošla još
lani u kolovozu na prehranu u Slavoniju, .te su
većim dijelom bila porazmještena u okolici Dja-
kova. Ima ih iz sinjskog kotara, pa spljetskog,
imotskog, šibenskog i zadarskog. Sjajno-.su o-
pravljena, a vratiše se na zahtjev roditelja, koji
se uželješe djece, što je dugo ne vidješe.
Zakon o ošteti za istražni za-
tvor. »Wiener Zeitung« od 31. kolovoza obje-
lodanjuje zakon o ošteti za istražni zatvor, prema
kojem može onaj, koji je radi sumnje kažnivog
djela, koje se po kaznenom postupku imade pro-
ganjati, stavljen u istražni zatvor, tražiti od dr-
žave naknadu pretrpljene imovinske štete, ako
je on kasnije bio riješen okrivljenja tog kažnji-
vog djela ili ako je na drugi način progon pro-
tiv njega bio obustavljen.
Tom se zahtjevu ne smije udovoljiti, ako
je za progoni istražni zatvor predležala dovoljno
obrazložena sumnia, ako je istraženik hotimice
svojim djelovanjem odregjenje istražnog zatvora
skrivio, u koliko mije istražni zatvor protuzako-
nito produljen. Taj zahtjev može. nadalje biti pot-
puno ili djelomično isključen ako je dotično dje-
lo istraženika ostalo samo zato nekažnjeno, jer
je počinjeno u neubrojivom stanju ili ako je to
djelo bilo samo preparatorni čin za zločin.
Bolest po otocima. Doznajemo, da
je po našim okolnim ostrvima više slučajeva la-
ganoga 'ifusi i srdobolje.
Nove poštanske marke. Povodom
povišenja poštanskih pristojbi s prvim ovog mje-
seca, stavljene su u promet u Austrii i Ugar-
skoj i nove poštanske marke slikama kralja i
kraljice te poštanske karte od 10 helera, dvo-
struke od 10 —i- 10 helera i zatvorene karte 20 h.
Krupa na Mljetu. Pišu nam odonud,
da je prošlog petka gr&d nadasve u selu Gove-
gjari nanio velike štete lozi i maslini.
Nesreća. Prošlog utorka na ostrvu Ko-
ločepu kod Gruža pogje 10-godišnja kćerka Ma-
re ud. Šoletić da iz gustijerne zahvati posudu
vode. Bolovala je kao od padavice, i baš je tog
časa spopane nastup bolesti i upane u zdenac.
Odmah nakon malo potražiše je, gdje je otišla,
i nagjoše je u zdencu, mrtvu, zadušenu. Kći je
pok. pom. kapetana Iva Šoletića.
Gradska kronika.
Lična vijest. Ovdje boravi na dopustu
privrženi prijatelj našeg grada, presvij. gosp.
dvorski savjetnik Lovro Welzek.
Vojna unapregjenja. Artiljerijski ka-
petan g. Ivan Duić, suprug ggje. sestre mjesnog
liječnika g. Dra. 2. Ptačnika, bio je imenovan ma-
jorom.
Poručnik g. Pavo Doko iz Mostara, koji
je duže vremena bio u službi pri mjesnom Voj-
nom Postajnom Zapovjedništvu, imenovan je nat-
poručnikom. Čestitamo !
Otvor realne gimnazije. Školska
će se godina 1918—19. započeti ked mjesne ć.
k. gimnazije 18. ov. mj. svečanom službom bo-
e u gimnazijskoj crkvi u 8 sati pr. p. —
pisivanje učenika, javnih i privatnih, bit će 14.
i 15. o. mj. Dosadašnji učenici toga zavoda, koji
nastavljaju svoje nauke, mogu se upisati do 18.
o. mj. — ŠA popravni ispiti bit će
16., a prijamni za I. | više razrede 16., 17. i
18. o. mj.
Vojna odlikovanja. Slijedeći pripad-
nici zaslužne gruške 37. strjeljačke pukovnije,
koli jer invalidni sasvim stigoše svojim kućama,
odlikovani su za junačko držanje i zasluge pred
neprijateljem: g. Nikola Šimunović Mihov iz Za-
pei S kod me 2 ste. boli sai a
vr ajne hrabrosti, a g.g. Pero Deković pk.
Iva iz Dubrovnika, Miho Cagalj Zia bor iz To-
pola i Pero Zec Nikov iz Majkova' srebrnom
gvem I. razreda na vrpci kolajne hrabrosti.
Čestitamo !
ji
a.s
ši
ša
i
i
ži
ee