Izlazi svake subote rena Hrt Prava _Pojed ni broj 20 para. glska Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godina K 10. l'a po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 700. — Godina XIV. U Dubrovniku (4. septem. 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik |vo Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Ministar Burian za mirnu izmjenu misli. Prilikom posjeta predstavnika štampe iz Njemačke, bečku novinarsko udruženje :»Con- cordia« dalo im je ručak u počast. Tom prili- kom je ministar izvaujskih poslova Burian držao tovor o savezu s Njemačkom, o izvanjskoj po- litici i o pitanju mira. Naglašujući savezničko bratsko držanje nje- mačke štampe, napomenuo je velike zasluge nje- mačke i austrijske štampe u teškim prilikami. Ona je znala da obavještava, potiče i umiruje stanovništvo. Nadalje je rekao: Savez, koji nas vezuje sa Njemačkom, nije samo papirnati dokumenat, nego je postao organskim sastavnim dijelom na- šeg spoljno-političkog života. Zato i namjerava- na izgradnja tog saveza nije samo slučajna kom- binacija, nego logična posljedica razvitka njego- vih čisto defenzivnih ciljeva, koji osiguravaju mir. Ministar je naglasio, kako je njemačka štain- pa i u kritiziranju austro-ugarskih prilika uvijek bila vogjena duhom prijateljske težnje za shva- ćanjem. S ove i sa one strane naših granica mo- že doći neispravnih ocjena, jer se još uvijek ma- lo poznamo, jer smo još uvijek premalo zašli u korjenitu razliku bića naših država i naroda. Mi se moramo bolje vpoznati. Upozorujući na ozbiljni čas, u kojem je došlo do ovoga posjeta, ministar reče, da nas taru jednake brige ali mi ne poznamo nikakva oklijevanja. Vi se ovdje možete uvjeriti, da i mi poput Njemačke bez straha i bez obijesti stoji- mo uspravni u borbi za obranu. Odklanjamo svaku odgovornost za posve nekorisni nastavak borbe, što nam ga je neprijatelj zločinački na- metnuo, Ni jedna struna nemože prije završetka rata biti sigurna, kako će rat ispasti, ali se ni od jedne strane ne može očekivati, da se od- reče mogućnosti vojničkog uspjeha. Jedno je me- gjutim sigurno, da bi naša izmučena zemlja mo- rala dočekati neizmjerno mnogo krvi i razaranja dragocjenih dobara, dok dogje do završetka pu- tem vojničtoga svladavanja protivnika, ako je to uopće moguće. Nije li sama pomisao na to, zločin protiv čovječanstva: rušiti ono, što je po- viješću nastalo, što je baš amo tamo potrebno popravka, ali i sposobno za poboljšanje, da se na ruševinama postavi budući raj? Misleći na hekatombe ovoga rata, koje mo- raju još doći, ne bi li se ratni ciljevi, kojima mora predstojati načelo pravednosti, mogli po- stići i uz jeftiniju aplikaciju ovoga načela, te postići sporazum, kako je našim protivnicima . često bio ponugjen, a da se ne nastavlja besmi- sleno djelo rušenja ? Nepomljivo je da i najveće pouzdanje u konačnu pobjedu može protivničko strani dopuštati, da ne disle, - li opravdao orijaški napori i žrtve za provedenje načela, koja nijesu njihov monopol, ili da uregjuju unutar- nje poslove drugih naroda, koji lo mogu sasvim dobro sami učiniti? Držim da bi se pomnim i iskrenim ispitivanjem protivna strana uvjerila, kako se bori za maginalne stvari. Nije zahvalan posao namećati protivniku sv mišljenje. Ali neprijateljski se savez, ako može lako u- da u svim čovječanstva, pravde i budućih odnosa neće u našem a do zam ška se želi učvrstiti u dijeli, pa možda im ne bi trebalo daljih borbi, da se približe. Ipak nijesam želio donijeti pred Vas bez- sadržajne izglede za mir, u ćasu dok svijetom trese ratna groznica. Ali morao sam Vam go- voriti o miru, jer ga svi želimo pošteno, i jer smo sigurni, da i u neprijateljskim zemljama sve veći biva broj onih, koji jednako misle. Mi ćemo po svojim silama prinositi megjusobnom spora- zumu i pomirljivo mu utirati put, ali gdje treba ustrajati u odlučnoj zajedničkoj obrani. Ministar je na kraju pozvao predstavnike njemačke i naše štampe, neka i nadalje vrše svo- ju veliku zadaću, te djeluju da se očuva i goji onaj duh, koji prožima naše sjajne čete i koji pomaže našem junačkom pučanstvu u zalegju, da podnosi oskudicu. Želi štampi blagoslov i uspjeh. O bojevima na zapadu. Njemački se opunomoćenik kod austro- ugarskog vojnog nadzapovjedništva, general Cra- mon, u »Neue Freie Presse« izjavio o vojničkom položaju. On se pred nekoliko dana obratio na Ludendo:fa s upitom, t& mu je odgovoreno, da se sve kretnje na zapadnoj fronti odigravaju po- sve po programu i da nema nikakova povoda da se situacija bilo kako nepovoljno prosugjuje. Cramon je nastavio: Nesmije se mimoići, da je izvješćivanje Engleza i Francuza posve pretjera- no i krivo i da je samo za to odregjeno, da podigne ratno umorno raspoloženje, i da po- mogne da se lakše mogu podnijeti strašni gu- bitci Engleza i Franceza i njihovih saveznika. Ko dogje sa zapadne fronte, taj zna točno», da je tamo raspoloženje nadasve pouzdano. U tome ne pomaže. ništa propaganda, koju ententa vodi sa zlim sredstvima. Ja samo mogu opetovati, da nema nikakova ni najmanjeg povoda za zabri- nutost. Nemože se uvijek ići naprijed. Mora jed- noć doći i povlačenje, a to se mora u imiru podnijeti, osobito, kad smo svi čvrsto uvjereni, da je posve isključen ententin prodor. O Hin- denburgove se položaje mora razbiti svaki otpor. »Neues Wiener Jouraal« donosi izjave Hin- denburgove i Ludendorffove berlinskom dopis- niku ovoga lista. Po ovome je Ludendorff rekao: Francuska u svjetskome ratu živi od nada. Najprije su nade bile u Rusiju, sada su nade u Americi. Jer nam je uspjelo da učinimo neškodljivim milijune rus- kih vojnika, predeverati ćemo i Amerikance. Hindenburg je rekao, da sa živahnim in- teresom prati uspjehe austro-ugarskih četa u Ar- baniji i vjernu stražu što je bugarska vojska, unatoč teških prilika drži u Macedoniji. Ako bi ententa tamo i jednoć navalila, to tu navalu možemo očekivat' čvrstim pouzdanjem, I u Pa- lestini nije Englezima pošlo za rukom, da sa svojim mnogim i na gubitcima bogatim navala. ma uzdrmaju hrabri sio me vojske. Engle- iji i na murmanskoj i ide s tim samo za svojim vlastitim svrhama. No ona osim želi, da iz ovih obih zemalja pokuša, da manovo 1azdraži ma rat i da zemlju opet pozorištem rata. No odlučna se bitka za središnje vlasti o- digrava sada na | fronti. To, što se u ovom boju u aju obojeni borci, ostat će neiz2brisivim predbacivanjem za naše neprijatelje. mo se nakon slavne borbe zajednički vratiti u domovinu osiguranom mirovnom radu i onda požnjeti plodove svojega rada. U to ime treba da izdržime, Možemo najvećim pouzdanjem gle- dati u budućnost. U Rusiji. U Moskvi je tu skoro okrivena neka vrst engleško-francuske urote. O tom službeni organ »Izvjestia« javlja: Po osnovi su zavjere svi pu- čki povjerenici imali za plenarne sjednice biti zatvoreni i opremljeni u Arkangelsk. Poručnik se Sidney Rialy izjavio za t:, da Lenin i Trockij budu odmah ubijeni. Kad je bio zatvoren konsul Lockhart, po- ricao je činjenicu, da je općio sa zapovjednikom dijela sovjetovih četa. Kad su mu bili navedeni dokumenti, izjavio je uzrujano, da ga njegov položaj kao diplomatskog zastupnika štiti da bu- de preslušan, Lockhart je na to upozoren, da ga se samo pita, da li mu je moguće da dokaže da su različite osobe stanoviti Luckhart, organi- zator zavjere, i engleski diplomatski zastupnik Lockhart. Lockhart nije na ovo znao odgovoriti. Zatvoreni major Friede i njeg »v brat, jedan ka- peian,“bili su u službi sovjetove vlasti. Bavili su se sistematskim kragjama tajnih dokumenata i izvještavanju o položaju na fronti i otpremanju četa. Njinovi su se izvještaji prepisivali u neko- liko primjeraka, i predavali englesko francuskoj misiji, Posrednica je bila umjetnica iz ateliera umjetničkog kazališta. A kio mjesto posredova- nja služili su bulevardi. Glavna je svrha zavjere englesko-firancuskih diplomata bila, da se njemačkoj ponovno navi- jesti rat, a da se to opravda narodu, htjelo se ispostaviti krivotvorene tekste ugovora i utana- čenja s Njemačkom, kao i krivotvoreno dopisi- vanje izmegju njemačke i ruske vlade. »Izvjestia« donose daljnje potankosti o uroti. Sa znanjem je izvanrednog povjerenstva osnovan fiktivni letski nacionalni odbor, koji je poslušao želje Lockhartove, no njegovu je novčanu po- nudu najprije odbio. U tajnoj je sjednici kod amerikanskog poslanika, Poola, govoreno o let- skoj autonomiji. Diplomati nijesu tajili svoje ču- gjenje nad povjerljivosti Leta, koji su, čini se, vjerovali, da je sada za ententu vrijeme, da se bavi ovakovim malenkostima. Iza spomenute je sjednice pouzdanik odb»ora uzeo 700.000 rubalja, koje mu je Lockhart predao bez namire, no taj je novac izručio policajnoj oblasti. »Pravda« javlja, da se ispostavilo da En- glez, koji je ubijen u engleškom poklisarstvu, bio pomorski atašej Trommy. Oa je prvi počeo pucati. Megju zatvorenima se nalazi knez Šakov- ski. Kod premetačine je nagjena koresponden- cija koja kompromitira poklisarstvo i mnogo oružja. U savezu je s atentatom na Urickija i s pre- metačinom u engleškom poklisarstvu u Petro- gradu smaknuto osoba, a megju ovima na- vodno «i jedan Englez. U Nižjem Novgorodu je smaknut 41 taoc buržoazije.- Uslijed dekreta, što je izdan o zatvaranju svih socijalnih revolucionaraca s desnice i o u- zimanju taoca iz gragjanskih stranaka i bivših časnika, 4 će u slučaju ponovnih antentata ili urota bijelih gardista biti strjeljani, la su u Moskvi roria rta nel tere bježao _- većim dijelom h revolucionaraca, ai