e : pe > 4 \ .. A U ' 2% ZOt (+ . iglazi svake subote - h «s c a S. vw pvu$ > — Prava rena fi Pojed'ni broj 20 para. alska Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 10. la po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 701. - — Godina XIV. U Dubrovniku 2. septem. 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 | para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik |vo Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Akcija Mustro-Ugarske za mir. Dne 14. o. mj. upravila je vlada austro- ugarske moriarhije novu notu na sve zaraćene vlasti prijatelja i neprijatelja u svrhu, da se o- moguće izravni pregovori o miru. Ona pozivlje vlade svih zaraćenih država na povjerljiv i ne- obvezatan dogovor na mjesto neutralnog ino- zemstva, da se u slobodnoj izmjeni misli zajed- nički ispitaju preduvjeti, da li bi se doskora mo- gli zapodjeti pregovori o miru. Ovo je drugi put za vrijeme ovog rata, da Austro-Ugarska istupa formalnim predlogom za mir, Prvi je takav korak učinila skupa sa svojim saveznicima 12. prosinca 1916., netom je stupio na prijestolje novi naš Vladar, koji neprestano radi, da do mira dogje. I pitanje o miru nije od tada sišlo sa daev- nog reda. Izjave raznih državnika i političara svih zaraćenih država redale su se jedna za dru- gom. Ali ovakova vrst raspravljanja nije imala željenog uspjeha, jer je falio neposredni dodir, a i mnoge su druge okolnosti otešćavale uspje- šan rad. Od. neposrednog usmenog dogovora puno se više očekiva. Ovaj ie novi korak objavljen i Svetoi..Sto- iici, kao i svim vladama neutralnih država. Cijela nota diše blagim miroljubivim tonom. Novi je pokušaj veoma oprezno učinjen, jer ne traži ni da se odmah sklopi primirje, ni da se prekine ratovanje, ni da se obustave neprijateljstva, već jedino da zaraćene stranke dogju u doticaj, i da ispitaju, ne bi li bilo moguće .loći do sporazu- ma bez daljnjeg prolijevanja krvi. Kako su svi narodi i neutralni i zaraćeni siti rata, to je želja #a mirom općenita. Uslijed uzmaka Nijemaca na zapadu i neuspjeha po- sljednje velike ofenzive, to je u jednu ruku o- slabio ratoborni duh pangermanske stranke u Njemačkoj, a opet je time udovolj.no i ponosu Francuza, te je baš sada najzgodniji momenat, da bi se započelo sa pregovorima o miru spo- razuma, kad se je kroz pune četiri godine mo- glo dobro uvidjeti, kako je teško, da se do mira dogje vojničkim pobjedama, i kako ogromnih žrtava i koliko potoka krvi iziskuje daljnje ra- tovanje. Sad se sa najvećim interesom očekuje, na kakav će odaziv naići ova nota kod neprijatelj- skih vlasti. Prvi glasovi novina iz neprijateljskih država nijesu baš povoljni, ali ipak ne isključuju mogućnost, da do sastanka ipak dogje. To su naime prvi utisci pojedinih većinom neodgovornih faktora, ali kad vlade notu prime te stvar prouče, tad se očekuju službene izjave. Razumljivo je pak, da će i sv. Otac i ne- utralci kao i miroljubivi elementi svih zemalja uložiti sav svoj upliv, da ova nova mirovne akcija ne bude, csujećena, ter iskrvavljeni maleni narodi vide u daljem ratovanju gotovu svoju presaš pak nestrpljivo kao ozebao sunca oče- Italija i Jugoslaveni, U oduljem članku bavi se »Slovenski Na- rod« s odnošajima u J i Italije te konstatuje, da je ltt u rat s impe- rijalističkim ciljevima da. je uslijed Mem mišljenje. fronti došlo do pre- obrata u javnom. Odlučnu je važnost ztiej potrbent_u. IVO. ati kon- Budina om zaod Miu šao Jadranskoga mora i za mirni sporazum izmegju pojedinih naroda na tom moru. Dok je ministar predsjednik Orlando zauzeo u tom pogledu li- beralmje stanovište te pozdravio kongres pod- jarmljenih naroda, drži se diplomat stare škole Sonniuo londonskog ugovora, kojim se priznaje Italiji pravo-na Goricu, Trst, Trident, Istru, Ri- jeku i Dalmaciju. Talijanska je javnost bila u- slijed vanjskog političkog položaja a pogotovo radi stanovišta, kojega zauzimlju u tim pitanji- ma Wilson, prisiliena, da se odluči za jedan ili za drugi program : ili za Orlauda ili za Son- nina. Većina se odl.čila za Orlanda. Pitanje je, piše »Slovenski Narod«, da li je ovaj preokret na bolje plod hladnog računanja ili osjećanja pravednosti. Za sada vele, da je bio postignut sporazum izmegju Sonnina i Orlanda. — Pisac veli na koncu tog članka, da sve to nema za nas neposrednoga značenja. Glavno je, da je ju- goslavenski problem izazvao u ltaliji oštru po- litičku krizu i da je time dokazano, kako je ju- goslavenski problem stupio kroz vrata velike svjetovne politike. Državno pravo ili pravo samoodregjenja. Pod tim naslovom donosi osječka »Narodna Obrana« članak, u kom razlaže o uzrocima, koji su Rusiju doveli u sadašnje nesregjeno stanje, pak zgodno zaključuje primjenom na naše pri- like, što u cjelini prenosimo : ,Ovo je poučno za nas u Hrvatskoj, gdje se bez potanje odregjena pojma proglašuje op- ćenita parola o pravu narodnoga samoodregje- nja, a nastoji izbrisati historijsko državno pravo kao zastarjela institucija. Kao što mi imamo pra- vo reklauirati pravo samoodregjenja za se, ima- du to isto pravo i druge narodnosti u gdjekojim našim krajevima, i mi bi smo mogli na tom te- melju u malo doživjeti isto, što je Rusiju u ve- likom stiglo po receptu Trockoga. Jesmo li dakle protivni pravu riarodnog sa- moodregjenja ? Ne! Ali pravo samoodregjenja samo se može pripoznati organizovanoj . narod- noj cjelini, a do izražaja može ono doći samo putem pripoznatoga, nadležnoga za to organa. Organizaciju narodne cjeline, kao i organ, koji ima da bude tumačem i vršiteljem narodne volje, odregjuje državno pravo. Po historijskom Hrvatskom državnom pravu imamu gotov temelj za organizovanje narodne cjeline, i mi pače imamo zakonito pravo postav- ljati se na taj temelj; na tom se temelju može odrediti i organ, gdje će pravo samoodregjenja doći do izražaja. I tu mi ostajemo svoji na svo- me, bez obzira na to, da li su pojedini naši kra- jevi naseljeni tugjinskim elementom, koji bi drugo htio, nego što hoće Hrvati, Srbi i Slo- venci Srbi u krajevima, koje obuhvata hrvatsko državno pravo, neće i ne mogu ht i drugo nego i Hrvati, jer su im i narodni i svi drugi interesi i i, A Slovenci ? Za njih su pokrajine, Kranj- ska, Istra i Tršćanska općina organizovane na- sa saborima kao nadležnim orga- na za raž Szent. mrp It ODIO EINEM pravo tražiti na temelja nacionalnoga principa. Sa retišta. ratištu bila je zadnjih dana živahnija topnička, izvidnička i zrakoplovna dje- latnost, Neprijateljski ispadi kod Monte Cimone i na Sedam Općina bili su bazuspješni. Jači su bili talijanski nasrtaji izmegju Brente i Monte Solarolo, ali uzaludni. Njihova naprezanja u po- dručju Monte Pertica, da zap »sjednu sljeme Tas- sona, bila su do pet puta odbijena u ogorčenim bojevima iz bliza. ' U Arbaniji sa naše čete kod Pojani otele neprijatelju nekoliko žilavo branienih kula. Tali- janske su protunavale bile odbi ene. Na zapadnom ratištu vodili su se bojevi na raznim odsjecima fronte. Englezi su navalili kod Havrincourta i potisli nekoliko Nijemce, ali su ovi u protunapadaju zadobili opet svoje lini- je. Žestoki napada; izmegju Ailette i Aisne i južno od Aisne bili su skršeni. Odjeliti: neprija- teljski napadaji južao od Yperna ostadoše bez uspjeha. U Champagni je odbijen noćni nepri- jateljski ispad. Kod Kanala Nijemci su uspješ- nu navalili na neprijatelja kod Sauchy Cuchy. Kod austro-ugarskih četa, koje se bore na zapadnom ratištu, nije bilo većih borba. mm im Razne vijesti. Izjava Čeha i Jugoslavena -u financijalnomr odboru carevinskog vijeća. U ime čeških i jugoslavenskih članova dao: je u sjednici financijalnog odbora češki zastup- nik dr. Funk izjavu, u kojoj je naglasio, da Česi i Jugoslaveni ne mogu odobriti vladi novih po- reza, kad nemaju jamstva, da ta vlada ne ćera- diti protiv njih, nego protivno. Spomenuo je sa- mo slučaj uregjenja okružnog sudišta u Trutno- vu i namjeravanu podjelu zemaljskog upravnog povjerenstva. Isto se tako nastavlja protiv Jugo- slavena neprijateljski kurs i negiraju se njihove narodne želje. Namjere vlade o riješenju pitanja Bosne i Hercegovine, o kojima se pogovara, mo- raju sve Jugoslavene upravo ogorčiti, Amerika digla vojske 23,400.000 ! Generalni je profesor Sjedinjenih Država izjavio 14. rujna: Danas je u listine unešeno tri- naest milijuna vojnika za rat protiv pruske ari- stokracije. Četiri milijuna će od toga naskoro biti na putu, da se kriključe savezničkim četama na zapadnoj fronti. S ovim skače amerikanski ma- terijal u momčadi na jakost od 23 milijuna 400.000 momaka. Monarhija i mir. O mirovnom demarchu monarhije, doznaje zastupnik »Pesti Naploa« s mjerodavnog diplo- matskog mjesta slijedeće: Mnogostruki interes u ovoj stvari priklanja se pitanju, zašto je mou- narhija učinila ovaj korak bez Njemačke. Ovo je učinjeno zato, da se čitava stvar ne bi tuma- čila tako, da se jedna zaraćena skupina vlasti obraća na drugu, jer će piegovori biti posve ne- obvezatni. U ostalom je ovaj korak monarhije poduzet posve u sporazumu s Njemačkom i o- stalim saveznicima. Mi smo neuttalne države o- bavijestili, ali nijesmo pozvali na predkonferen- . Isto tako je obavi Rusija, Rumunj- ska i Ukrajina, Ako se jedna i druge od zara- ćenih stranaka ne odazove pozivu, onda nastaje nova situacije u kojoj ćemo pridržati slobo- ruke. To ne da mi s odnosnom drža- vom ne bi ipak bili spremni stupiti u pregovore. Odnošaji izmegju Španije i Njemačke. i; | i