e : pe

> 4 \ .. A U '
2% ZOt
(+ .

iglazi svake subote

-

h «s

c

a S.
vw

pvu$ >

  

— Prava

rena fi

Pojed'ni broj 20 para.

alska

 

 

 

 

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na
godinu K 10. la po godine surazmjerno. Za ino-
zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Broj 701. - — Godina XIV.
U Dubrovniku 2. septem. 1918.

 

 

Za zahvale i priopćena plaća se 40 | para petit-redak.
Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik |vo
Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare.

 

Akcija Mustro-Ugarske za mir.

Dne 14. o. mj. upravila je vlada austro-
ugarske moriarhije novu notu na sve zaraćene
vlasti prijatelja i neprijatelja u svrhu, da se o-
moguće izravni pregovori o miru. Ona pozivlje
vlade svih zaraćenih država na povjerljiv i ne-
obvezatan dogovor na mjesto neutralnog ino-
zemstva, da se u slobodnoj izmjeni misli zajed-
nički ispitaju preduvjeti, da li bi se doskora mo-
gli zapodjeti pregovori o miru.

Ovo je drugi put za vrijeme ovog rata, da
Austro-Ugarska istupa formalnim predlogom za
mir, Prvi je takav korak učinila skupa sa svojim
saveznicima 12. prosinca 1916., netom je stupio
na prijestolje novi naš Vladar, koji neprestano
radi, da do mira dogje.

I pitanje o miru nije od tada sišlo sa daev-
nog reda. Izjave raznih državnika i političara
svih zaraćenih država redale su se jedna za dru-
gom. Ali ovakova vrst raspravljanja nije imala
željenog uspjeha, jer je falio neposredni dodir,
a i mnoge su druge okolnosti otešćavale uspje-
šan rad. Od. neposrednog usmenog dogovora
puno se više očekiva.

Ovaj ie novi korak objavljen i Svetoi..Sto-
iici, kao i svim vladama neutralnih država. Cijela
nota diše blagim miroljubivim tonom. Novi je
pokušaj veoma oprezno učinjen, jer ne traži ni
da se odmah sklopi primirje, ni da se prekine
ratovanje, ni da se obustave neprijateljstva, već
jedino da zaraćene stranke dogju u doticaj, i da
ispitaju, ne bi li bilo moguće .loći do sporazu-
ma bez daljnjeg prolijevanja krvi.

Kako su svi narodi i neutralni i zaraćeni
siti rata, to je želja #a mirom općenita. Uslijed
uzmaka Nijemaca na zapadu i neuspjeha po-
sljednje velike ofenzive, to je u jednu ruku o-
slabio ratoborni duh pangermanske stranke u
Njemačkoj, a opet je time udovolj.no i ponosu
Francuza, te je baš sada najzgodniji momenat,
da bi se započelo sa pregovorima o miru spo-
razuma, kad se je kroz pune četiri godine mo-
glo dobro uvidjeti, kako je teško, da se do mira
dogje vojničkim pobjedama, i kako ogromnih
žrtava i koliko potoka krvi iziskuje daljnje ra-
tovanje.

Sad se sa najvećim interesom očekuje, na
kakav će odaziv naići ova nota kod neprijatelj-
skih vlasti. Prvi glasovi novina iz neprijateljskih
država nijesu baš povoljni, ali ipak ne isključuju
mogućnost, da do sastanka ipak dogje.

To su naime prvi utisci pojedinih većinom
neodgovornih faktora, ali kad vlade notu prime
te stvar prouče, tad se očekuju službene izjave.

Razumljivo je pak, da će i sv. Otac i ne-
utralci kao i miroljubivi elementi svih zemalja
uložiti sav svoj upliv, da ova nova mirovne
akcija ne bude, csujećena, ter iskrvavljeni maleni
narodi vide u daljem ratovanju gotovu svoju
presaš pak nestrpljivo kao ozebao sunca oče-

Italija i Jugoslaveni,

U oduljem članku bavi se »Slovenski Na-
rod« s odnošajima u J i Italije
te konstatuje, da je ltt u rat s impe-
rijalističkim ciljevima da. je
uslijed Mem mišljenje. fronti došlo do pre-
obrata u javnom. Odlučnu je važnost
ztiej potrbent_u. IVO. ati kon-
Budina om zaod Miu šao
Jadranskoga mora i za mirni sporazum izmegju

pojedinih naroda na tom moru. Dok je ministar
predsjednik Orlando zauzeo u tom pogledu li-
beralmje stanovište te pozdravio kongres pod-
jarmljenih naroda, drži se diplomat stare škole
Sonniuo londonskog ugovora, kojim se priznaje
Italiji pravo-na Goricu, Trst, Trident, Istru, Ri-
jeku i Dalmaciju. Talijanska je javnost bila u-
slijed vanjskog političkog položaja a pogotovo
radi stanovišta, kojega zauzimlju u tim pitanji-
ma Wilson, prisiliena, da se odluči za jedan
ili za drugi program : ili za Orlauda ili za Son-
nina. Većina se odl.čila za Orlanda. Pitanje je,
piše »Slovenski Narod«, da li je ovaj preokret
na bolje plod hladnog računanja ili osjećanja
pravednosti. Za sada vele, da je bio postignut
sporazum izmegju Sonnina i Orlanda. — Pisac
veli na koncu tog članka, da sve to nema za
nas neposrednoga značenja. Glavno je, da je ju-
goslavenski problem izazvao u ltaliji oštru po-
litičku krizu i da je time dokazano, kako je ju-
goslavenski problem stupio kroz vrata velike
svjetovne politike.

Državno pravo
ili pravo samoodregjenja.

Pod tim naslovom donosi osječka »Narodna
Obrana« članak, u kom razlaže o uzrocima, koji
su Rusiju doveli u sadašnje nesregjeno stanje,
pak zgodno zaključuje primjenom na naše pri-
like, što u cjelini prenosimo :

,Ovo je poučno za nas u Hrvatskoj, gdje
se bez potanje odregjena pojma proglašuje op-
ćenita parola o pravu narodnoga samoodregje-
nja, a nastoji izbrisati historijsko državno pravo
kao zastarjela institucija. Kao što mi imamo pra-
vo reklauirati pravo samoodregjenja za se, ima-
du to isto pravo i druge narodnosti u gdjekojim
našim krajevima, i mi bi smo mogli na tom te-
melju u malo doživjeti isto, što je Rusiju u ve-
likom stiglo po receptu Trockoga.

Jesmo li dakle protivni pravu riarodnog sa-
moodregjenja ? Ne! Ali pravo samoodregjenja
samo se može pripoznati organizovanoj . narod-
noj cjelini, a do izražaja može ono doći samo
putem pripoznatoga, nadležnoga za to organa.

Organizaciju narodne cjeline, kao i organ,
koji ima da bude tumačem i vršiteljem narodne
volje, odregjuje državno pravo.

Po historijskom Hrvatskom državnom pravu
imamu gotov temelj za organizovanje narodne
cjeline, i mi pače imamo zakonito pravo postav-
ljati se na taj temelj; na tom se temelju može
odrediti i organ, gdje će pravo samoodregjenja
doći do izražaja. I tu mi ostajemo svoji na svo-
me, bez obzira na to, da li su pojedini naši kra-
jevi naseljeni tugjinskim elementom, koji bi
drugo htio, nego što hoće Hrvati, Srbi i Slo-
venci

 

Srbi u krajevima, koje obuhvata hrvatsko
državno pravo, neće i ne mogu ht i drugo nego
i Hrvati, jer su im i narodni i svi drugi interesi
i i,

A Slovenci ? Za njih su pokrajine, Kranj-
ska, Istra i Tršćanska općina organizovane na-
sa saborima kao nadležnim orga-

na za raž Szent.

mrp It
ODIO EINEM
pravo tražiti na temelja nacionalnoga principa.
Sa retišta. ratištu bila je zadnjih dana
živahnija topnička, izvidnička i zrakoplovna dje-

latnost, Neprijateljski ispadi kod Monte Cimone
i na Sedam Općina bili su bazuspješni. Jači su
bili talijanski nasrtaji izmegju Brente i Monte
Solarolo, ali uzaludni. Njihova naprezanja u po-
dručju Monte Pertica, da zap »sjednu sljeme Tas-
sona, bila su do pet puta odbijena u ogorčenim
bojevima iz bliza. '

U Arbaniji sa naše čete kod Pojani otele
neprijatelju nekoliko žilavo branienih kula. Tali-
janske su protunavale bile odbi ene.

Na zapadnom ratištu vodili su se bojevi
na raznim odsjecima fronte. Englezi su navalili
kod Havrincourta i potisli nekoliko Nijemce, ali
su ovi u protunapadaju zadobili opet svoje lini-
je. Žestoki napada; izmegju Ailette i Aisne i
južno od Aisne bili su skršeni. Odjeliti: neprija-
teljski napadaji južao od Yperna ostadoše bez
uspjeha. U Champagni je odbijen noćni nepri-
jateljski ispad. Kod Kanala Nijemci su uspješ-
nu navalili na neprijatelja kod Sauchy Cuchy.

Kod austro-ugarskih četa, koje se bore na
zapadnom ratištu, nije bilo većih borba.

mm im

Razne vijesti.

Izjava Čeha i Jugoslavena -u financijalnomr
odboru carevinskog vijeća.

U ime čeških i jugoslavenskih članova dao:
je u sjednici financijalnog odbora češki zastup-
nik dr. Funk izjavu, u kojoj je naglasio, da Česi
i Jugoslaveni ne mogu odobriti vladi novih po-
reza, kad nemaju jamstva, da ta vlada ne ćera-
diti protiv njih, nego protivno. Spomenuo je sa-
mo slučaj uregjenja okružnog sudišta u Trutno-
vu i namjeravanu podjelu zemaljskog upravnog
povjerenstva. Isto se tako nastavlja protiv Jugo-
slavena neprijateljski kurs i negiraju se njihove
narodne želje. Namjere vlade o riješenju pitanja
Bosne i Hercegovine, o kojima se pogovara, mo-
raju sve Jugoslavene upravo ogorčiti,

Amerika digla vojske 23,400.000 !

Generalni je profesor Sjedinjenih Država
izjavio 14. rujna: Danas je u listine unešeno tri-
naest milijuna vojnika za rat protiv pruske ari-
stokracije. Četiri milijuna će od toga naskoro biti
na putu, da se kriključe savezničkim četama na
zapadnoj fronti. S ovim skače amerikanski ma-
terijal u momčadi na jakost od 23 milijuna
400.000 momaka.

Monarhija i mir.

O mirovnom demarchu monarhije, doznaje
zastupnik »Pesti Naploa« s mjerodavnog diplo-
matskog mjesta slijedeće: Mnogostruki interes
u ovoj stvari priklanja se pitanju, zašto je mou-
narhija učinila ovaj korak bez Njemačke. Ovo
je učinjeno zato, da se čitava stvar ne bi tuma-
čila tako, da se jedna zaraćena skupina vlasti
obraća na drugu, jer će piegovori biti posve ne-
obvezatni. U ostalom je ovaj korak monarhije
poduzet posve u sporazumu s Njemačkom i o-
stalim saveznicima. Mi smo neuttalne države o-
bavijestili, ali nijesmo pozvali na predkonferen-

. Isto tako je obavi Rusija, Rumunj-
ska i Ukrajina, Ako se jedna i druge od zara-
ćenih stranaka ne odazove pozivu, onda nastaje
nova situacije u kojoj ćemo pridržati slobo-

ruke. To ne da mi s odnosnom drža-
vom ne bi ipak bili spremni stupiti u pregovore.

Odnošaji izmegju Španije i Njemačke.

 

i;
|
i