9) nakon pri vii da se RA \?R "Ma nA S tn 34 . «Izlazi svake subote »] + (rel — Prava M Pojedini broj 20 para. diska Cijena je listu sa donašanjem u kuća ili s poštom na godinu K 10. la po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 702. — Godina XIV. U Dubrovniku 28. septem. 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik lvo Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. "Odjeci na mirovnu notu. Korak austro-ugarske vlade za izravne pre- govore o miru, kakonoti važan politički dogogjaj, bio je prošlih dana predmetom najrazličitijih dis- kusija po svim novinama. Sam ministar vanj- skih posala grof Burian predvigjao je, da će nje- gova nota naići na innoga kriva tumačenja i da će teško imati neposrednog uspjeha, ali se ipak nada, da će evropski narodi voljeti, da se spo- razume, nego da i dalje krv prolijevaju. . Ko je bolje poznavao ratno raspoloženje kod Entente uslijed pobjeda ma zapadnom ra- tištu, taj je već sumnjao o uspjehu ove mirovne note, pa ma kako ona miroljubiva bila i ne sa- državala nikakovih obveza. Cjelokupna neprija- teljska štampa, ta silna velevlast, nastojala je, da stvori zlo raspoloženje prema mirovnoj po- nudi e da tako izjavama državnika bude utrt put, da ne prihvate mirovnog poziva. Dok su se vlade saveznika Austro-Ugarske izjavile sporazumnim sa mirovnom notom i spremnim da stupe u izravne pregovore, dotle su se državnici neprijateljskih vlada žurili, ko će prije. da dade nepovoljan odgovor. Amerikanski državni. očigeka: sing odgovara prvi, jedan sat ostaje pri uvjetima, koje je predsjednik Wilson u 14 tačaka, a neće da se zanima ni s kojim prijedlogom za konferenciju. - Drugi je govorio engleški ministar vanjskih posala Balfour, te se pozvao na svoje stanovište istaknuto još u prosincu 1916, kad je Engleška dala odgovor na ondašnji mirovni poziv Wilso- nov. — Fraucuska vlada mjesto odgovora pre- dala je ratoborni govor ministra predsjednika Clemenceau-a, što ga je nedavno izrekao pred senatom. Stari Clemenceau znao je, da u najte- žim časovima uzdrži u Francuskoj ratoborni duh i nadu u konačnu pobjedu, pak i sada od sta- novišta neće da popusti. Italija pak naglasuje svoje posebne aspira- cije, i dok se ove ne ispune, ona ne će da zna- de o miru. Većina talijanskih novina odobrava ovo stanovište svoje vlade, ali neke ipak opo- minju vlađu, neka ne bi dala prilika, da nepri- jateljski narodi dogju do uvjerenja, da Eatenta hoće da ih uništi. Kako su državnici neprijateljskih vlada od- govarali pojedince, a neki izrazili samo svoje privatno mnijenje, a u nijednoj se narodnoj skup- štini, ni parlamentu nije raspravljalo o mirovnoj noti, to se Ententa spravlja, da dade i zajedni- čki odgovor na sastanku, što će ga skoro obdr- žavati ententino ratno vijeće u Versaillesu. Mnogi istražuju uzroke ovom neprijatnom prijemu mirovne note sa strane Entente i dolaze do zaključka, da se sad vodi borba za ideje, da se bore dva retka nazora : demokratizam i imperijalizam. Idealna bi bila ova borba, da či- njenice protivno ne govore i da se za lijepim frazama ne krije još gore silništvo. Mi Neutralna štampa razdijeljena je prema mi- rovnoj ponudi u dva tabora, prema tomu, da li simpatizuje sa Ententom ili sa centralnim vlasti- ma. Sveta Stolica neće — kako se javlja — dati nikak notu, a da ne pita nmi parlameš na puka: Ametke. Bjednbni izno ze Me ODIO le . točke Wilson ruku kongresu i na 14 tačaka u njoj sadržanih, koje bi prema njegovom stanovištu imale biti podlogom za pregovaranja o miru. Ali nastaje pitanje, da li ta podloga omogućuje pregovore i sporazum. Obzirom na austro-ugarsku monarhiju, dvije su tačke, koje se nje izravno tiču : 9., da se is- prave granice Italije nacionalnim linijama, koje se jasno raspoznaju, i 10., da se narodima Mo- narhije, kojima se želi megju narodima zaštiće- no i osigurano mjesto, dade prava prilika za autonomai razvitak. Mora se sumnjati, piše »H. O.«, da li Wil- son u pogledu jedne i drugo ove tačke ima jas nu i konkretnu sliku o onom, što bi zapravo htio postići. Prama onim »jasnim nacionalnim linij:- ma«, što ih Wilson spominje, ne će teško biti ispraviti granice izmegju Monarhije i Italije. Mož- da bi Itahja štogod dobila u Trentu, ali bi za- to našu monarhiju zapali plodni krajevi Friau.- ske, gdje je pretežno naseljen slovenački živalj, pak bi se moglo desiti, da naša monarhija na tom temelju sadrži zemljište do Piave. Ali to ni izdaleka nije ono, što hoće Italija, ona hoće po- sve nešta drugo; na to što ona hoće, ne će joj kod. nas pristati nikako, a već joj ne' odobrava Ententa, naročito odkad je u zadnje doba pože- ; ije bore preostaci srpskih Isto tako ni u po ' kao da nema jasne konkretne slike, gdje govori o autonomiji naroda Habsburške monarhije, kojoj želi pogodne prilike za njezin razvitak. Eutantne vlasti u tome idu dalje. Naša monarhija otkla- nja taj zahtjev kao uplitanje u njezine nutarnje poslove, ali će se s druge strane doći s argu- mentom, da je nutarnje uregjenje Monarhije me- giunarodni interes, jer gospodovanje njemačkoga i magjarskoga elementa u Monarhiji poremećuje ravnotežu megju narodima Evrope. U monarhiji samoj počinje se megjutim osjećati, da je u in- teresu konsolidiranja i životne snage njezine po- trebna promjena sadanjega sistema, a do slaven- skih je naroda Monarhije, da sebi uvigjavnost u tom pravcu do kraja prokrči pute, pak da Wil- sonov nejasni zahtjev postane bespredmetnim pri- je nego što dogje do pregovora o miru. Drugo je pak pitanje, jesu li i na strani Entente, a osobito u Engleškoj, oduševljeni za sve tačke Wilsonove., o Jugoslavensko pitanje. U magjarskim se političkim krugovima drži, da je posve sigurno, da će na konferencijama o jugoslavenskom pitanju u najskorije vrijeme pa- sti odluka, jer da je jugoslavensko pitanje po- stiglo najveću aktuelnost. Dapače magjarski listovi donose zadnjih dana vijest, kako se u pronose najrazličitije verzije o riješenju hrvat- pitanja. se Bosna, Her i Dalmacija sjedine s Hr- vatskom te ta bi ma čelo velike. Hrvatske imao doći jedan nadvojvoda. | ne opaža se tolika žurba potiče krugovima U prvom redu da stoji predlog, da. nju pitanja pripadnosti Bosne i Hercegovine o- sobitu će ulogu igrati gospodarstvena pitanja, o kojima vlade sada raspravljaju. »Oesterr. Volkszeitung« dobiva iz Budim- pešte, da se vode pregovori o bosanskom pita- nju, nu ni austrijska ni ugarska vlada još nijesu označile svogu stanovišta. Kada to obe vlade učine, onda će svoje stanovište označiti i zajed- nička vlada. Nu dosta će vremena proći dotle, dok se preduzme rješenje pitanja, a teško da se ono riješi za rata, jer se mora računati i s time, koji će udes biti Srbije i Crne G pre. Sa ratišta. Na talijanskom ratištu bilo je življih bo- jeva na mletačkoj brdskoj fronti. Neprijateljski pokušaji u odsjeku Tonale, izmegiu Brente i Piave odbijeni su svi bez izuzetka. Na brdu Si- " semolo bilo je uspjelo francuskim i talijanskim odijeljenjima da prodru u naše linije, ali su br- zo natrag potjerani. Zadnjih dana nema osobitih borba, osim u Sedam Općina, gdje su napadači bili natrag bačeni. U Arbaniji nije bilo većih okršaja. Na zapadnom ratištu bila je jača topovska bitka izmegju potoka Quignona i Somme, a kod - ostalih..voj u Champagni, živahnija i djelatnost«. Ponovni žestoki neprijateljki napadaji sjeverno+žapadno »d St. Quentina i izmegju Quiđnona i Somme ostali su bezuspješni, jer su Nijemci protunavalom o- pet zauzeli dva sela i visočine izmegju njih, dok je samo jedno selo ostalo u neprijateljskim ru- kama. Manji neprijateljski napadaji na ostalim dijelovima fronte bili su suzbijeni. Razne vijesti. Svečani pokop ekscara Nikole u Jeka- terinoslavu. »Isvjestija« donose po novinskim vijestima opis svečanog pogreba ekscara Nikolaja u Jeka- terinoslavu. Lješina je iskopana iz groba u šumi, gdje je =. pomoću osoba, koje su znale za mjesto. Kod ekshumacije bili su zastupnici vrhovnog svećenstva, sibirske vlade i delegati Kozaka i Čehoslovaka. Lješina je sahranjena u limenom lijesu, a ovaj u skupocjenom drvenom iz sibirskog kedra. Uz počasnu stražu vrhovnih zapovjednika pučke vojske postavljen je lijes u katedrali Jekaterinoslava, odakle će biti otprem- ljen privremeno Omsk. Ženidba rumunjskog prijestolonasljednika sa gragjankom. Trgovci, koji su iz Jassy-a stigli u Buka- rešt, pripovijedaju, da se je ondje pronio glas, da je nedavno 'rumunjski nasljednik prijestolja Karol učinio korak značajan po, njega i po di- nastiju. Polovicom ovoga mjeseca nenadano je otputovao u Odesu, te se € ondje vjenčao s Ru- munjkom gcom. Ziži Lambimo. Šitoj de osti u Bukareštu nije ta vijest još poznata, što se ima svesti na s cenzuru izmegju Jassy-a i glav- poga grada. zna se ni to, da li su kralj i jica odobrili oi korak, kao ni da li su na Ja. om pitanju tek : stvoriti odlu. mu roditelji privoljeli takovoj ženidbi. Nasljednik Parna EIN IMAJ Fiat jobs dokrajelo_svoga intormdcio- s lišopaa 189. Slnaj, prema tome je sada vas baram Šaltolić igo | osli vodeći A pra rd imati prilike da izigju pred vladara. Pri rješava. dine 1908. Me E Ak a : na Č Oi _ CO NJU - a AatjttmmR iii iii