Na zapadnom ratištu kao iu Palestini En-
tentine čete poduzimlju još uvijek veoma žesto-
ke navale sa promjenljivim uspjehom. Nijemci
svom žurbom utvrgjuju novu liniju od Antwer-
pena sve do Metza i zvati će se »Parsivalova
linija«.

Pronose se glasovi o novoj talijanskoj o-
fenzivi.

Domaće vijesti.

iz Bečkog parlamenta. Na 1.0.mj.
sazvane je carevinsko vijeće. Ministar predsjed-
nik Hussarck držao je iscrpljiv govor o prilikama
vanjske i unutarnje politike. Za bosansko i hr-
vatsko pitanje veli, da će se riješiti po načelima
samoodregjenja i jedino putem pozvanih zako-
nodavnih ustanova. Brzo će biti sazvane i dele-
gacije i ugarski sabor. Govor Hussarekov navi-
ješta novu perijodu unutrašnjih političkih refo-
rama, koje će biti odlučne za budućnost Austrije.
Govor nije ipak zadovoljio većinu zastupnika, te
se već naslućuje pad ministra Hussareka, a za
nasljednika spominje se grof Silva-Tarouca.

Sankcionirana izborna reforma
u Hrvatskoj. Hrvatski je sabor još mjeseca
dećembra prošle godine prihvatio novu izbornu
reformu, prema kojoj izbori se vode tajno, a iz-
borno se pravo proširuje na sve punoljetne i
neporočne gragjane. Broj se zastupnika povisuje
na 120. I sad ie ova veoma široka izborna re-
forma dobila previšnju sankciju, što se smatra
velikom političkom tečevinom za Banovinu.

"Jedna pedesetgodišnjica. Na 24.
pr. mj. navršilo se je ravnu pedeset godina, ot-
kako je 1868. sklopljena ugarsko-hrvatska na-
godba. Sklopljena je proti volji hrvatskoga na-
roda, koji se je i onda opirao savezu s Magja-
rima. Prijatelji saveza s Moigiarima, magjaroni
ili unionisti zvani,.bili su oduševljeni, što je do
te nagodbe došlo i silno su za uniju agitirali,
ali uzalud. Punih 50 godina nije zbližilo Hrvate
i Magjare, nego je jed:e od drugih još dalje
odaljilo. Vrijedno bi bilo prikazati, što je sve
Hrvatska pod nagodbcm pretrpjela, osobito u fi-
nancijalnom pogledu. Hoće li ta nagodba još
izjedati našu Banovinu ? Glavnu riječ ima u tom
većina hrvatskog sabora, srpsko-hrvatska koalicija.

Spomenica hercegovačkih fra.
njevaca. Provincijal hercegovačkih franjevaca,
O. ira David Nevistić, poslao je Ni. Veličanstvu
posebni memorandum na ime svoje redodržave,
u kojem izrazuje želju narodnog ujedinjenja hr-
vatskog puka u Hercegovini sa jednokrvnom
braćom u monarhiji.

Prehrana Dalmacije osigurana.
Kako se javlja s mjerodavnog mjesta, uspjelo je
banu pl. Mihaloviću, da u pregovorima sa au-
strijskom i ugarskom vladom te vojničkim kru-
govima, osigura prehranu Dalmacije u budućoj
godini. Hrvatska naime preuzima na sebe duž-
nost, da će sa svojim prirodom namiriti oko
dvije trećine čitave potrebe Dalmacije, Uslijed
toga otpada kontigenat za vojsku. Tako će otići
oko tri tisuće vaguna žitarica iz Hrvatske. Time
će se spriječiti lihvarenje i navijanje cijena na
ondješnji prirod, od čega su vukli koristi samo
špekulanti i lihvari. Drži se da se je prošle go-
dine kriomčarenjem izvuklo iz Hrvatske oko ti-
suću vaguna. Ako budu sada dobro funkcioni-
rala prometna sredstva te ostale prilike išle na
ruku, onda će Dalmacija dobiti dovoljno hrane
i uz redovite cijene.

Škola za gragjenje brodova u
Trstu. U Trstu će se otvoriti skorih dana, na-
kon stanke od tri godine, škola za gragjenje
brodova, koja ke bila zasnovana pred više dece.
nija i iz koje je izašlo mnogo vrsnih graditelja
brodova. Silom ratnih prilika morao je taj zavod
da obustavi svoje djelovanje. Kasnije iznesoše
neki Pi prijedlog o premještenju tog za-
voda u Beč, te je bio ujedno zasnovan projekt o
njegovom proširenju. Osim toga kanilo se pro-
mijeniti naslov zavoda »Akademija za gragjenje
brodova«. Svi naši pomorski trg. krugovi, a na
čelu im osejelnjh Sora Ni komora,
us protiv naum remještanja toga
Sram Esmra

oće u na e naša mla obiti
d ti i rada oko unapre-

evi atom pretrpjelo znatnu š

Čžrvavi učitelj državne
potpore“, oi tim naslovom donosi »Slo-
venski Učitelj« : kako se tri če-
tvrta godine i zateže ri je o pi-
tanja, a učiteljstvo bez još

moći za god. 1918. Čini se, kaže s potpunim

svojim zahtjevima i

brodarstva, koje je i 0-
tetu.

PRAVA CRVENA HRV. aSkA

pravom »Slov. Učitelj«, kao da oblasti ne bi i-
male nimalo srca za ovaj mukotrpni stalež. Slo-
venski se učitelji prema dalmatinskim imaju ipak
smatrati presretnima, jer su oni na 1. o. mj.
primili napokon i tu državnu potporu, a dal-
matinsko učiteljstvo čeka još predujam na istu.
Ljubljanskom je još učiteljstvu povišena stana-
rina za 50% i dobilo je mjeseca augusta po
nekoliko kilograma masti uz maksimalnu cjenu
od K 9:40 (slovima: devet kruna i četrdeset
para !) Dalmatinsko pak učiteljstvo kroz vrijeme
rata nije još primilo ni para opanaka! Cjelo-
kupno naše novinstvo uzalud je toliko pisalo o
učit, stanju ; obratili se zastupnicima, pak isto
ostalo sve na lijepim riječima. Do koga je, nek
se već jednom makne!

I drugi c. k. poglavar pod istra.
gom. »Nar. List« doznaje, da je i proti pogla-
varu Gjupanoviću upućena kriminalna istraga,
jer bi u početku rata bio razdao mnoštvo ures-
nog oružja dignutog narodu u Boki Kotorskoj.

Istraga je proti poglavaru Makarske i dru-
govima radi afere sa šećerom dovršena, te su
svi pušteni iz istražnog zatvora, a očekuje se
rasprava pred sudom.

Ispiti za pomorske strojare. Kod

Pomorske Vlade u Trstu bit će 22 : 23 novem- ,

bia pismeni, dne 26 i 27 novembra praktični,
dne 29 i 30 novembra usmeni ispiti osposob-
ljenja za pomorske strojare.

Molbe za pripust na ispite za sva tri raz:
reda strojara, moraju se prikazati Pomorskoj
Vladi u Trstu najkašnje do 1. novembra. Molbe,
koje ne bi bile opskrbljene sv im ispravama pro-
pisanim u $ 6 odluke 12. Vii. 1906. L. D. Z.
br. 160, neće se uzeti u obzir.

Preporuča se kandidatima, kad iz priloženih
isprava ne bi proizlazila njihova pripadnost, nek
je dokažu u molbi, e da im se može u slučaju
uspjeha ispita, izdati svjedodžba osposobljenja.

Privatni ženski preparandij u
Zadru. Od ministarstva za bogoštovlje i na-
stavu stiglo je odobrenje za otvor ovog zavoda.

Natječaji za mjesta u prepa-
randiji. Ministarstvo za bogoštovlje i nastavu
udijelilo je oveći iznos, da se omogući siro-
mašnim mladićima pohagjanje učiteljske škole i
primanje u internat preparandija u Arbanasima.
Oni bi tu imali da plaćaju neki iznos za uzdr-
žavanje (po prilici 80 do 100 K mjesečno), dok
će ostatak troškova (100.120 K) biti namirivan
iz pomenutog fonda. U slučajevima, koji su vri-
jedni obzira, moći će se sniziti i posve oprostiti
iznos, što bi imali plaćati pitomci, koji poha-
gjaju koji viši tečaj, a isključeni su učenici pri-
pravnog tečaja. Prednost će se davati mladićima
koji stupaju prvi put u zavod. Potanje u služb.
listu.

Opaziti je, da ta pripomoć od 100-120 K
mjesečno iznosi upravo kao i mjesečna plaća
učitelja pučke škole !

Pripomoći iz zaklade N. Mar.
dešića i iz zaklade >»Tegetthof«.
Otvoreni su natječaji na dvije potpore iz zaklade
osnovane od g. Nika Mardešića iz Komiže i na
druge dvije iz zaklade »Tegetthof«.

Na prve dvije potpore imadu pravo dvije
najpotrebnije obitelji, koje imadu domovno pravo
i obitavalište u jednoj dalmatinskoj općini i ko-
im je materinski jezik hrvatski, te im je otac
ili muž poginuo u ovom svjetskom ratu (1914
do 1917), odnosno dva najpotrebnija invalida
ovog svjetskog rata sa gornjim uvjetima; na
druge dvije imaju pravo dvije najpotrebnije obi-
telji, koje će sa dotičnim ispravama dokazati, da
imađu domovno pravo. i obitavalište u jednoj
dalmatinskoj općini i kojim je materinski jezik
hrvatski, te im je otac ili muž poginuo u boju
pod Visom g. 1866 ili u ovom svietskom ratu
(1914 do 1917), odnosno koji siromašni veteran
viškog boja ili o svjetskog rata. Potanje u
»Objavitelju Dalmatinskom«.

Gradska kronika.

Vojna odlikovanja. Naš sugragjanin
g. Dr. Luko Dražić, vojni nadliječnik kod jedne
klin. prič. bolnice i vojni MIPE g. Dr. Jakov
Miličić, koji je predprošle godine u našem gra-
du službovao a sada je kod jedna ortopedijske
bolnice za ratne in odlikovani su zlatnim
križem za zasluge s krunom na vrpci kolajne za
hrabrost, u priznanje izvrsna:i pe službo-

vanja pred neprijateljem.
Otvor Trgovačke škole. Upisivanje
u mjesnu državnu trgovačku školu bit će dne 1
ra u 9 sati prije . Prijamni i .
ni ispit dne 11 i 13, služba božja 13, a
pouka započet će 14 oktobra. — Upraviteljstvo.

,

obavi
. zasad ukinuti. Inače, ne

 

Br. 703.

Vučenje obveznica općin. javnih
dugova. Dne 1.0. mj. slijedilo je u općiiskom

' uredu vučenje obveznica obaju općinskih javnih

dugova, i to sa ovim uspjehom: 1.) Od duga l.
Januara 1897 bje izvučeno šest obveznica po
K 1000:., i to: br. 77, 18, 75, 34, 64 i 101, te
trideset obveznica po K 200:-, i to: br. 738, 453,
224, 186, 370, 433,191, 284, 667, 203, 476, 449,
490, 187, 271, 387, 298, 713,7714, 427, 282, 355,
425, 573, 597, 802, 443, 147, 771 i 526.

2.) Od duga 1. Jan. 1898 bjehu izvučene tri
obveznice po K 1000:., i to: br. 17, 9 i 78, te
pet obveznica po K 200:-, i to br. 211, 210,
255, 173 i 237.

Vučene obveznice isplatit će se 1. Jan. 1919
u gotovini k>d općinske blagajne, “iz povratak
obveznica i odrezaka još nedospjelih do roka
isplate, i od toga dana prestaje za iste svaki
dalnji dobitak. Iznos slučajno manjkavih i nedos-
pjelih odrezaka, odbit će od glavničke isplative
svote.

Pitanje školskih knjiga. Brzo će
da se otvore i srednje škole, pak će udariti na
muke i učenici i profesori radi nestašice škol-
skih knjiga. »Zagrebačka Korespondencija« izdala
je saopćenje, prerua kome fali doista 37 šk.
knjiga i javlja, da su radi toga i?dane posebne
upute profesorima, da djaci i obuka ne štetuju,
a opravdava taj manjak neprilikama, koje spre-
čavaju tisak i vezanje šk. knjiga. — Na to jedan
od roditelja zgodno piše u »Obzoru« : »Ja pak
držim, da je »Zagreb. Korespondencija« propu-
stila objasniti nam jedno pitanje, na koje imamo
pravo da tražimo odgovor, i to: Kako to da rat
sprečava pravodobno izdavanje školskih knjiga
a ipak redovito izlaze zabavne edicije, baš tamo,
gdje se ne mogu dovršiti školske knjige? _

Držim, da pitam baš iz duše svim rodite-
ljima i većini profesora i molim sl. uredništvo,
da bi podsjetilo mjerodavne faktore na to, da
su školske knjige mnogo potrebitije za našu
kulturu od najljepših prevoda romana, a za otvor
novih škola treba najprije učbenika.

Služba Božja u Dominikanskoj
Crkvi. Sutra ua Ružaricu od 52 s. jutra re-
dati će se sv. mise tihe, a na 10 s. svečana.

U 11% s. izmoliti će se dio Rozarija, iza
toga kratki govor, a u 12 s. izmoliti će se mol-
benica Pompejskoj Djevici. :

Iza podne u 4 s. otpjevati će se večernja,
iza koje će slijediti ophod sa kipom Bogorodi-
činim, te svečani blagoslov sa Presvetim.

Tri slijedeća dana biti će četrdesetsatno
klanjanje. :

Kroz vas ovaj mjesec večerom ije služba
Božja sa propovijedi i blagoslovom sa Presvetim.

Čitulja. Našeg sumješćanina g. Nika Lju-
bidraga, profesora ć. k. preparandija u Arbana-
sima kod Zadra, zadesila je žalost smrću supru-
ge, mu, ggje. Pavice. A i

Vječni joj pokoj, a ucvijeljenom suprugu i
svojti naše saučešće.

Oskud ca drva i ugljena zavladala
je posvuda, pak i u samoj Češkoj, odakle se je
iz Kladna na sve strane izvozilo. U našem se
gradu ta oskudica nadasve osjeća u prvom redu
zbog poteškoća prevoza željezničkim vagunima.
Dubrovnik i Gruž najmanje su trebali 60 va-
guna mjesečno, a još od početka prošlog mje-
seca ostadosmo uprav bez i najmanje količine
t. zv. slatkog (drvenog) ugljena, pak je naše pu-
čanstvo u velikoj neprilici.

Doznajemo, da je bosanska vlada prešno
i više puta bila brzojavno zamoljena, da do-
zvoli i pospješi otpremu kamenog i drvenog
ugljena za naš grad.

Dobro smo se o stvari informirali, pa do-
znajemo da je za mjesece August Septembar
dovezeno iz Bosne u Gruž svega 43 vaguna, a
treba najmanje 120 vaguna ! Od tih 43 vaguna
bilo je razdijeljeno ovako : Obalnoj Plovidbi 30
vaguna, Lučkom Poglavarstvu 3 vag., pekarna-
ma, bolnicama, hotelima, pučkoj kuhinji, zavo-
dima i ostalom pučanstvu u gradu i u Gružu
8! vaguna, parobrodu »Epidauru« 1/g vag. i
električ. centrali e Dakle od 43 sama je
Obalna Plovidba potrošila 30 vaguna !

Od 1. ovog mjeseca do danas stigla su
samo 4 vaguna, od kojih je opet Obalna Plo-
viđba sama potrošila 2 vag., a 2 vaguma za ci-
jelo pučanstvo i za sve zavode, za elektr. cen-
igre morala bi se iriti po-

U m redu a bi se nam
treba poksngiva, a Obalna Paroplovidba imala
bi svoju poštansku prugu, dok traju ove okol-
jati samo dvaput sedmi o, a ostale
de li se štediti, mo-

že se dogoditi, da bude Ob. Plovidba prisiljena