Na zapadnom ratištu kao iu Palestini En- tentine čete poduzimlju još uvijek veoma žesto- ke navale sa promjenljivim uspjehom. Nijemci svom žurbom utvrgjuju novu liniju od Antwer- pena sve do Metza i zvati će se »Parsivalova linija«. Pronose se glasovi o novoj talijanskoj o- fenzivi. Domaće vijesti. iz Bečkog parlamenta. Na 1.0.mj. sazvane je carevinsko vijeće. Ministar predsjed- nik Hussarck držao je iscrpljiv govor o prilikama vanjske i unutarnje politike. Za bosansko i hr- vatsko pitanje veli, da će se riješiti po načelima samoodregjenja i jedino putem pozvanih zako- nodavnih ustanova. Brzo će biti sazvane i dele- gacije i ugarski sabor. Govor Hussarekov navi- ješta novu perijodu unutrašnjih političkih refo- rama, koje će biti odlučne za budućnost Austrije. Govor nije ipak zadovoljio većinu zastupnika, te se već naslućuje pad ministra Hussareka, a za nasljednika spominje se grof Silva-Tarouca. Sankcionirana izborna reforma u Hrvatskoj. Hrvatski je sabor još mjeseca dećembra prošle godine prihvatio novu izbornu reformu, prema kojoj izbori se vode tajno, a iz- borno se pravo proširuje na sve punoljetne i neporočne gragjane. Broj se zastupnika povisuje na 120. I sad ie ova veoma široka izborna re- forma dobila previšnju sankciju, što se smatra velikom političkom tečevinom za Banovinu. "Jedna pedesetgodišnjica. Na 24. pr. mj. navršilo se je ravnu pedeset godina, ot- kako je 1868. sklopljena ugarsko-hrvatska na- godba. Sklopljena je proti volji hrvatskoga na- roda, koji se je i onda opirao savezu s Magja- rima. Prijatelji saveza s Moigiarima, magjaroni ili unionisti zvani,.bili su oduševljeni, što je do te nagodbe došlo i silno su za uniju agitirali, ali uzalud. Punih 50 godina nije zbližilo Hrvate i Magjare, nego je jed:e od drugih još dalje odaljilo. Vrijedno bi bilo prikazati, što je sve Hrvatska pod nagodbcm pretrpjela, osobito u fi- nancijalnom pogledu. Hoće li ta nagodba još izjedati našu Banovinu ? Glavnu riječ ima u tom većina hrvatskog sabora, srpsko-hrvatska koalicija. Spomenica hercegovačkih fra. njevaca. Provincijal hercegovačkih franjevaca, O. ira David Nevistić, poslao je Ni. Veličanstvu posebni memorandum na ime svoje redodržave, u kojem izrazuje želju narodnog ujedinjenja hr- vatskog puka u Hercegovini sa jednokrvnom braćom u monarhiji. Prehrana Dalmacije osigurana. Kako se javlja s mjerodavnog mjesta, uspjelo je banu pl. Mihaloviću, da u pregovorima sa au- strijskom i ugarskom vladom te vojničkim kru- govima, osigura prehranu Dalmacije u budućoj godini. Hrvatska naime preuzima na sebe duž- nost, da će sa svojim prirodom namiriti oko dvije trećine čitave potrebe Dalmacije, Uslijed toga otpada kontigenat za vojsku. Tako će otići oko tri tisuće vaguna žitarica iz Hrvatske. Time će se spriječiti lihvarenje i navijanje cijena na ondješnji prirod, od čega su vukli koristi samo špekulanti i lihvari. Drži se da se je prošle go- dine kriomčarenjem izvuklo iz Hrvatske oko ti- suću vaguna. Ako budu sada dobro funkcioni- rala prometna sredstva te ostale prilike išle na ruku, onda će Dalmacija dobiti dovoljno hrane i uz redovite cijene. Škola za gragjenje brodova u Trstu. U Trstu će se otvoriti skorih dana, na- kon stanke od tri godine, škola za gragjenje brodova, koja ke bila zasnovana pred više dece. nija i iz koje je izašlo mnogo vrsnih graditelja brodova. Silom ratnih prilika morao je taj zavod da obustavi svoje djelovanje. Kasnije iznesoše neki Pi prijedlog o premještenju tog za- voda u Beč, te je bio ujedno zasnovan projekt o njegovom proširenju. Osim toga kanilo se pro- mijeniti naslov zavoda »Akademija za gragjenje brodova«. Svi naši pomorski trg. krugovi, a na čelu im osejelnjh Sora Ni komora, us protiv naum remještanja toga Sram Esmra oće u na e naša mla obiti d ti i rada oko unapre- evi atom pretrpjelo znatnu š Čžrvavi učitelj državne potpore“, oi tim naslovom donosi »Slo- venski Učitelj« : kako se tri če- tvrta godine i zateže ri je o pi- tanja, a učiteljstvo bez još moći za god. 1918. Čini se, kaže s potpunim svojim zahtjevima i brodarstva, koje je i 0- tetu. PRAVA CRVENA HRV. aSkA pravom »Slov. Učitelj«, kao da oblasti ne bi i- male nimalo srca za ovaj mukotrpni stalež. Slo- venski se učitelji prema dalmatinskim imaju ipak smatrati presretnima, jer su oni na 1. o. mj. primili napokon i tu državnu potporu, a dal- matinsko učiteljstvo čeka još predujam na istu. Ljubljanskom je još učiteljstvu povišena stana- rina za 50% i dobilo je mjeseca augusta po nekoliko kilograma masti uz maksimalnu cjenu od K 9:40 (slovima: devet kruna i četrdeset para !) Dalmatinsko pak učiteljstvo kroz vrijeme rata nije još primilo ni para opanaka! Cjelo- kupno naše novinstvo uzalud je toliko pisalo o učit, stanju ; obratili se zastupnicima, pak isto ostalo sve na lijepim riječima. Do koga je, nek se već jednom makne! I drugi c. k. poglavar pod istra. gom. »Nar. List« doznaje, da je i proti pogla- varu Gjupanoviću upućena kriminalna istraga, jer bi u početku rata bio razdao mnoštvo ures- nog oružja dignutog narodu u Boki Kotorskoj. Istraga je proti poglavaru Makarske i dru- govima radi afere sa šećerom dovršena, te su svi pušteni iz istražnog zatvora, a očekuje se rasprava pred sudom. Ispiti za pomorske strojare. Kod Pomorske Vlade u Trstu bit će 22 : 23 novem- , bia pismeni, dne 26 i 27 novembra praktični, dne 29 i 30 novembra usmeni ispiti osposob- ljenja za pomorske strojare. Molbe za pripust na ispite za sva tri raz: reda strojara, moraju se prikazati Pomorskoj Vladi u Trstu najkašnje do 1. novembra. Molbe, koje ne bi bile opskrbljene sv im ispravama pro- pisanim u $ 6 odluke 12. Vii. 1906. L. D. Z. br. 160, neće se uzeti u obzir. Preporuča se kandidatima, kad iz priloženih isprava ne bi proizlazila njihova pripadnost, nek je dokažu u molbi, e da im se može u slučaju uspjeha ispita, izdati svjedodžba osposobljenja. Privatni ženski preparandij u Zadru. Od ministarstva za bogoštovlje i na- stavu stiglo je odobrenje za otvor ovog zavoda. Natječaji za mjesta u prepa- randiji. Ministarstvo za bogoštovlje i nastavu udijelilo je oveći iznos, da se omogući siro- mašnim mladićima pohagjanje učiteljske škole i primanje u internat preparandija u Arbanasima. Oni bi tu imali da plaćaju neki iznos za uzdr- žavanje (po prilici 80 do 100 K mjesečno), dok će ostatak troškova (100.120 K) biti namirivan iz pomenutog fonda. U slučajevima, koji su vri- jedni obzira, moći će se sniziti i posve oprostiti iznos, što bi imali plaćati pitomci, koji poha- gjaju koji viši tečaj, a isključeni su učenici pri- pravnog tečaja. Prednost će se davati mladićima koji stupaju prvi put u zavod. Potanje u služb. listu. Opaziti je, da ta pripomoć od 100-120 K mjesečno iznosi upravo kao i mjesečna plaća učitelja pučke škole ! Pripomoći iz zaklade N. Mar. dešića i iz zaklade >»Tegetthof«. Otvoreni su natječaji na dvije potpore iz zaklade osnovane od g. Nika Mardešića iz Komiže i na druge dvije iz zaklade »Tegetthof«. Na prve dvije potpore imadu pravo dvije najpotrebnije obitelji, koje imadu domovno pravo i obitavalište u jednoj dalmatinskoj općini i ko- im je materinski jezik hrvatski, te im je otac ili muž poginuo u ovom svjetskom ratu (1914 do 1917), odnosno dva najpotrebnija invalida ovog svjetskog rata sa gornjim uvjetima; na druge dvije imaju pravo dvije najpotrebnije obi- telji, koje će sa dotičnim ispravama dokazati, da imađu domovno pravo. i obitavalište u jednoj dalmatinskoj općini i kojim je materinski jezik hrvatski, te im je otac ili muž poginuo u boju pod Visom g. 1866 ili u ovom svietskom ratu (1914 do 1917), odnosno koji siromašni veteran viškog boja ili o svjetskog rata. Potanje u »Objavitelju Dalmatinskom«. Gradska kronika. Vojna odlikovanja. Naš sugragjanin g. Dr. Luko Dražić, vojni nadliječnik kod jedne klin. prič. bolnice i vojni MIPE g. Dr. Jakov Miličić, koji je predprošle godine u našem gra- du službovao a sada je kod jedna ortopedijske bolnice za ratne in odlikovani su zlatnim križem za zasluge s krunom na vrpci kolajne za hrabrost, u priznanje izvrsna:i pe službo- vanja pred neprijateljem. Otvor Trgovačke škole. Upisivanje u mjesnu državnu trgovačku školu bit će dne 1 ra u 9 sati prije . Prijamni i . ni ispit dne 11 i 13, služba božja 13, a pouka započet će 14 oktobra. — Upraviteljstvo. , obavi . zasad ukinuti. Inače, ne Br. 703. Vučenje obveznica općin. javnih dugova. Dne 1.0. mj. slijedilo je u općiiskom ' uredu vučenje obveznica obaju općinskih javnih dugova, i to sa ovim uspjehom: 1.) Od duga l. Januara 1897 bje izvučeno šest obveznica po K 1000:., i to: br. 77, 18, 75, 34, 64 i 101, te trideset obveznica po K 200:-, i to: br. 738, 453, 224, 186, 370, 433,191, 284, 667, 203, 476, 449, 490, 187, 271, 387, 298, 713,7714, 427, 282, 355, 425, 573, 597, 802, 443, 147, 771 i 526. 2.) Od duga 1. Jan. 1898 bjehu izvučene tri obveznice po K 1000:., i to: br. 17, 9 i 78, te pet obveznica po K 200:-, i to br. 211, 210, 255, 173 i 237. Vučene obveznice isplatit će se 1. Jan. 1919 u gotovini k>d općinske blagajne, “iz povratak obveznica i odrezaka još nedospjelih do roka isplate, i od toga dana prestaje za iste svaki dalnji dobitak. Iznos slučajno manjkavih i nedos- pjelih odrezaka, odbit će od glavničke isplative svote. Pitanje školskih knjiga. Brzo će da se otvore i srednje škole, pak će udariti na muke i učenici i profesori radi nestašice škol- skih knjiga. »Zagrebačka Korespondencija« izdala je saopćenje, prerua kome fali doista 37 šk. knjiga i javlja, da su radi toga i?dane posebne upute profesorima, da djaci i obuka ne štetuju, a opravdava taj manjak neprilikama, koje spre- čavaju tisak i vezanje šk. knjiga. — Na to jedan od roditelja zgodno piše u »Obzoru« : »Ja pak držim, da je »Zagreb. Korespondencija« propu- stila objasniti nam jedno pitanje, na koje imamo pravo da tražimo odgovor, i to: Kako to da rat sprečava pravodobno izdavanje školskih knjiga a ipak redovito izlaze zabavne edicije, baš tamo, gdje se ne mogu dovršiti školske knjige? _ Držim, da pitam baš iz duše svim rodite- ljima i većini profesora i molim sl. uredništvo, da bi podsjetilo mjerodavne faktore na to, da su školske knjige mnogo potrebitije za našu kulturu od najljepših prevoda romana, a za otvor novih škola treba najprije učbenika. Služba Božja u Dominikanskoj Crkvi. Sutra ua Ružaricu od 52 s. jutra re- dati će se sv. mise tihe, a na 10 s. svečana. U 11% s. izmoliti će se dio Rozarija, iza toga kratki govor, a u 12 s. izmoliti će se mol- benica Pompejskoj Djevici. : Iza podne u 4 s. otpjevati će se večernja, iza koje će slijediti ophod sa kipom Bogorodi- činim, te svečani blagoslov sa Presvetim. Tri slijedeća dana biti će četrdesetsatno klanjanje. : Kroz vas ovaj mjesec večerom ije služba Božja sa propovijedi i blagoslovom sa Presvetim. Čitulja. Našeg sumješćanina g. Nika Lju- bidraga, profesora ć. k. preparandija u Arbana- sima kod Zadra, zadesila je žalost smrću supru- ge, mu, ggje. Pavice. A i Vječni joj pokoj, a ucvijeljenom suprugu i svojti naše saučešće. Oskud ca drva i ugljena zavladala je posvuda, pak i u samoj Češkoj, odakle se je iz Kladna na sve strane izvozilo. U našem se gradu ta oskudica nadasve osjeća u prvom redu zbog poteškoća prevoza željezničkim vagunima. Dubrovnik i Gruž najmanje su trebali 60 va- guna mjesečno, a još od početka prošlog mje- seca ostadosmo uprav bez i najmanje količine t. zv. slatkog (drvenog) ugljena, pak je naše pu- čanstvo u velikoj neprilici. Doznajemo, da je bosanska vlada prešno i više puta bila brzojavno zamoljena, da do- zvoli i pospješi otpremu kamenog i drvenog ugljena za naš grad. Dobro smo se o stvari informirali, pa do- znajemo da je za mjesece August Septembar dovezeno iz Bosne u Gruž svega 43 vaguna, a treba najmanje 120 vaguna ! Od tih 43 vaguna bilo je razdijeljeno ovako : Obalnoj Plovidbi 30 vaguna, Lučkom Poglavarstvu 3 vag., pekarna- ma, bolnicama, hotelima, pučkoj kuhinji, zavo- dima i ostalom pučanstvu u gradu i u Gružu 8! vaguna, parobrodu »Epidauru« 1/g vag. i električ. centrali e Dakle od 43 sama je Obalna Plovidba potrošila 30 vaguna ! Od 1. ovog mjeseca do danas stigla su samo 4 vaguna, od kojih je opet Obalna Plo- viđba sama potrošila 2 vag., a 2 vaguma za ci- jelo pučanstvo i za sve zavode, za elektr. cen- igre morala bi se iriti po- U m redu a bi se nam treba poksngiva, a Obalna Paroplovidba imala bi svoju poštansku prugu, dok traju ove okol- jati samo dvaput sedmi o, a ostale de li se štediti, mo- že se dogoditi, da bude Ob. Plovidba prisiljena