ti SPASI AŠ FA NE orzna- vw isto. . ni a e M3 4 / S AY +* S >. i ws f + . WW. Izlazi svake subote € A y Rue + g GA Prava. ik > Pojedini broj 20 para. alska Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 10. la po godine surazmjerno. Za ino- zemstvo godišnje K 15. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Broj 704. — Godina XIV. U Dubrovniku (2. oktobra 1918. Za zahvale i priopćena plaća se 40 para petit-redak. Oglasi 30 para petit-redak. Odgovorni urednik Ivo Birimiša. Tisak i vlasništvo Dubr. Hrvatske Tiskare. Nova ponuda za mir. Austro-Ugarska, Njemačka i Turska zaklju- čile su, u svrhu zaključenja općeg primirja i mi- rovnih pregovaranja, da se putem vlada, koje u Sjedinjenim Državama zastupaju njihove interese, obrate na presjednika Siedinjenih Država. Da se ovaj zaključak provede, telegrafski je naregjeno austro-ugarskom poslaniku u Stockholmu, da za- moli kraljevsku švedsku vladu, da 4. o. m. do- stavi predsjedniku Wilsonu ovaj brzojav : +Austro-Ugarska- monarhija, koja je rat u- vijek vodila kao cbrambeni bo; i koja je ponov- no zasvjedočila svoju spremnost, da se dokrajči krvoproliće i da se sklopi pravedan i častan mir, predlaže ovim predsjedniku američkih S. Drža- va, da se s njime i njegovim saveznicima od- mah sklopi primirje na kopnu, moru i u zraku i da se neposredno stupi u pregovore u svrhu zaključenja mira. Kod toga bi imalo služiti kao podloga 14 tačaka poslanice predsjednika Wil- sona, upućene kongresu, od 8. januara 1918. i 4 tačke u govoru predsjednika Wilsona od 12. februara 1918. Kod toga bi se uzeli u obzir i izvodi predsjednika Wilsona od 27. septem. 1918. Razumljivo je, da je ovaj novi zamašni ko- rak u nastojanju za svjetskim mirom - izdzvao opće zanimanje ne samo kod centralnih vlasti, nego i kod neutralaca i neprijatelja. Sve je napeto očekivalo. kako će se prema ovoj ponudi podnijeti predsjednik Wilson i što će odgovoriti. Wilsonov odgovor na njemačku ponudu za primirje stigao je dce 9 ov. mj. i glasi : Prije nego uzmože dati odgovor, mora pred - sjednik Wilson postaviti još neke predupite, On želi znati: 1) da li njemačka vlada svoju notu tako shvaća, da prima sve uvjete koje je posta- vio presjednik u svojem govoru kongresu dne 8. januara 1918. Predložena raspravljanja mogu imati samo tu svrhu, da se uredi praktična pro- vedba rečenih uvjeta. 2). Predsjednik izjavljuje, da on ne može pristati na primirje, prije nego se isprazne za- posjednuti predjeli. 3). Predsjednik želi znati, da li državni kancelar govori u ime svijeh vlasti Carstva, koje su dosad vodile rat, Odgovor na ova pitanja da je od najvećeg značenja. Dosta je tvrd ovaj odgovor predsjednika Wilsona, a da bi se moglo nadati skoromu miru. Idemo da vidimo. Wilsonovi prijedlozi. Wilsonovih .14 tačaka, iznešenih u senata dne 8. januara 1918., glase ; 1.) Svi mirovni uslovi moraju biti javni, Dokinuće tajne diplomacije. 2.) Sloboda broda- renja na morima. 3.) Po mogućnosti odstranje- nje svih gospodarskih ograničenja. 4.) sr čenje naoružanja na minimum. 5.) Uregjenje ko- lonijalnih zahtjeva, kod čega se mora uzeti ob- zira na interese urogjenika. 6.) Ispražnjenje či- tavog ruskog područja. Rusija mora dobiti pri- liku, da samostalno odluči o svojem političkom razvitku. (Doslovno :; Za to. ćemo pružiti Rusiji u treba i koju želi.) 7.) Ispra- Belgije, bez ša poruci k žn . ničenja 8. je za- posjede ovratak ez granica za ri u i udo i zahtjeva. Prka razvitak za Re _ poznato, priznao kao zaraćenu vlast). 11.) Ispražnjenje i povratak za Srbiju. Crnu-Goru i Rumunjsku. Slobodan prilaz k moru za Srbiju. laternacijonalne garancije za uregjenje odnosa megju balkanskim državama. 12.) Samo- stalnost za turske dijelove osmanske carevine, autonomini razvitak za ostale narodnosti Turske. Slobodan prolaz kroz Dardanele. 13.) Neodvisna Poljsk#, koja obuhvaća sve nedvoumno po Po-; ljacima nastanjene zemlje, koja dobiva prilaz k moru i koja je internacijonalnim ugovorom osigurana. 14.) Osnutak sveopćeg udruženja na- roda u svrhu megjusobne garancije. (Ovu po- sljednju točku je Wilson u govoru, što ga je izrekao ove godine na Washingtonovu grobu; na slijedeći način jasnije izrazio: Ostvarenje mi- rovne organizacije, koja zajamčuje, da će sve- ukupna moć slobodnih naroda zapriječiti svaku povredu prava i obrazovanje mirovnog sudišta, kojemu se imadu predložiti sve internacijonalne opreke.) Četiri tačke iz govora Wilsonova od f2. februara 1918 glase: 1.) Svaka čest jedna konačne pogodbe mo- ra se osnivati na pravičnosti i na takoj nagodbi koja bi najprije mogla dovesti do trajnog mira. 2.) Narodi i zemlje, ne smiju se sa jednog državnog suverenstva stavljati pod drugo. 3.) Svako ter torijalno pitanje, što je u ovo- me ratu nastalo, mora se riješavati u interesu i u korist odnosnog pučanstva, a ne kao dio pro- ste nagodbe ili kompromisa izmegju prohtjeva oprječnih stranaka. 4.) Svakom jasno označeno nacijonalnom prohtjevu mora da se u najvećem opsegu udo- volji, a da se u nj ne uvuče koji uovi elemenat razdora i protivništva, koji bi po (svoj pril:ci sko. ro poremetio mir. Zadnje Wilsonove tačke, izvedene u govo- ru dne 27. septembra o. g. u New-Yo:*u, glase: Prvo: Pravednost, na kojoj će se sagraditi mir, ne smije poznavati povlaštenih naroda. Jed- nako pravo za sve narode. Drugo: Nikakav osobiti interes pojedinog naroda ili grupe narođa ne smije biti osnovicom nikakvog dijela ugovora, ako se ne slaže s op- ćim interesima sviju. Treće: U zajedničkoj porodici saveza na- roda ne može biti nikakvih saveznih ugovora. Četvrto: U tom savezu nema mjesta nika- kvim egoističnim gospodarskim kombinacijama. Nikakva upotreba gospodarskog bojkota u bilo kojem obliku, osim punomoći, ustupljene savezu naroda, da u svrhu discipline i nadzora smije odrediti gospodarske kazne isključenjem sa svjet- skih tržišta. Peto: Svi mčgjusobni ugovori svake vrsti moraju se u cijelom sadržaju saopćiti cijelom svijetu. Iz Bugarske. Kralj Ferdinand se je 3. o. m. odrekao pri- koe u korist prijestolonasljednika Borisa, — ralj Boris je već nastupio vladu. Nakon pt isprave o odreknuću, pri- mio je car Ferdinand vogje stranaka, koji su svi odobravali njegov korak glede odreknuća prije- o Car Ferdinand otputoveo je nakon toga iz Sofije. pona io obljubljan. ierree u narodu i kod vo gio EEA St [e prvi Ukas, kojim se mregjnje demobiiacije vojske. -je predala. kralju Borisu d misije. Ovaj je izjavio maše kabineta. svoje povjerenie, te je zamolio ministre da zadrže svoje lisnice. Manifesti, koji se tiču . promjene na pri- jestolju. biće objelodanjeni. »Prepozetz« cbjelodanjuje uvjete, uz koje je zaključeno primirje. Isti glase : Bugarska evakuiše sva područja, koja su do rata pripadala Srbiji i Grčkoj. U područjima koja su, kao na primjer Strumica, po antaatinim četama zaposjednuta, uspostavlja se opet bu- garska uprava. Bugarska razoružava cijelu vojsku, izuzev tri divizije 1 četiri konjaničke pukovnije, s kojima će štititi Dobrudžu i istočnu granicu. Demobilizirajući dijelovi bugarske vojske, koji će povući oružje i ratni materijal, biće stavljeni pod stanovitu kontrolu orijentne armije. Dijelovi hugarske vojske, koj se u m ,mentu potpisivanja primirja 29. septembra nalaziše zapadno od Sko- plja, te su otc.jepljeni, položić: oružje, te će se do daljnje odredbe zadržat. Časnici zadržati će svoje oružje. Njemačkoj i . Austro-Ugarskoj daje se rok: od četiri tjedna, da svoje čete i vojničke organe iz Bugarske povlače, Unutar istoga roka moraju svi diplomati. te konzularni zastupnici centralnih vlasti, kao i državni pripadnici Bu- garsku ostaviti. Kako javljaju nevine iz Londona, bugarsko je primirje izvršeno, te će i teški vo;nički uvjeti, ako i Sobranje pristine na primirje, biti prove- deni, i to: bezodvlačuo ispražnjenje zaposjednu- tih područja Grčke i Srbije, demobilizacija voj- ske, slobodan prolaz za antartu kroz Bugarsku, zaposjednuće važnih strateških točaka po antantu. Voiničke operacije Austro-Ugarske i Nje- mačke se naravno i dalje provagjaju. Premda se od Austro-Ugarske strane polaže sporedna važ- nost macedonskoj i arbanaškoj fronti, odbija se talijanski pokušaj, da ondje raširi svoj upliv, te se vodi borba protiv potalijančivanja Arbanije. Nova fronta, pojačana novim četama, usporila je, a mjestimice i posve zaustavila na predovanje antante. Razne vijesti. Preporod monarhije. »Obzor« piše: »Monarhija treba mir i pre- porod; grof Burian i ministar Hussarek preslabi su, da provedu to veliko djelo, i zato neka se pozovu narodni vogje na kormilo države, ako neće, da im brod potone. Prof. Lammasch, Zen- ker, Glombiski, Kramaf, Korošec, Laginja, grof Karolyi i Jassi jasno se ističu kao vogje mirov- nog pokreta i preobrazbe monarhije. Ako ovi dr- žavnici u sporazumu sa narodime, a u skladu sa načelima, koje je Wilsou formulirao, a služ- bena ih mogaihija već prihvatila, izgrade nove temelje narodnog života, može se još svim trza- vicama izbjeći, ija treba mir i za sad ga za cijelo može dobiti uz časne uvjete, ali narav- no, ne stara monarhija Tisze i Seidlera, nego savez slobodnih naroda habsburške mona:hije«. gjarska štampa za personalnu uniju. reko noći je personalna polio postala ge- slom magjarske štainpe, koja pres sje da zastu- pa program neodvisnjačke stranke. Listovi izvo- de, da se mora spas'ti narod, kako bi uzmogla ostati netaknuta magjarska zemlja. Ugarska mora ' izaći iz trzavice ovoga rata s jamstvom za mir, neodvisnost na narodni razvoj. Naglašuje se, da personalna unija ne smije služiti razrednom go- MJE, pri čemu se ističe, da nalna u- nija nije sred današnjih prilika cilj, već posl dica promjenjene stru u Ugars. i u Monarhiji. Razlozi O kapi nalzeitung«: 15 WU. — i OOO s