Str. 2.. učiniti zi ojačanje monarhije i dinastije u ko- liko to nije mjesto interesa Poljske. Dr. Loven- stein je izložio monarhu, da se kod poljskog pitanja ne radi o tome, da se stvori nova dr- žava, kao što je to 's južnoslovenskom, niti u uspostavi države, kao što je Česka, već o po- pravku nepravde i o uspostavi u prijašnje stanje. U interesu je Poljske, da Austrija bude jaka, jer bi onda Poljska plivala izmegju Njemačke i Ru- sije: stoga su Pol'aci voljni sada pružiti svoju pomoć. Dr. Lčvenstein je za židove rekao, da se u interesu Poljske židovsko pitanje mora ri- ješiti u modernom duhu. Ukrajinci dr. Levickij i dr. Petruszevicz su bili pola sata u audijenciji. Obojica su izrazila želju Ukrajinaca austrijskih, da se osnuje ukra- jinska država od istočne Galicije, sjeverne Bu- kovine i sjeverno-istočne Ugarske te se izjaviše protiv toga, da ovi krajevi budu uzimani u ra-' čun pri riješavanju austro-poljskog pitanja. Dr. Korošec je razložio monarhu opsežno južnoslavenski program. Car je slušao vrlo pa- žljivo, te je stavljeno više pitanja. Govorilo se i o sadanjim parlamentarnim pitanjima, ali se nije govorilo o budućim dogogjajima. Dr. Faidutti je govorio o prilikama u Goričkom. Iza Čeha su primljeni pročelnici skupina gospodske kuće, a onda njemački narodnjaci. Oni su, kako se veli, b li za to, da se monarhija preuredi tek nakon mirovne konferencije, jer bi promjena ustava sada bila pogibeljna. | sastav koalicione vlade od svih naroda smatraju Ni- jemci bez svrhe, jer Jugoslaveni i Česi neće da budu u toj vladi zastupani. Slično su se izjavili i kršćenski socijali. Carski manifest o preuregjenju monarhije. Javlja se iz Beča, dase prema izjavi Haus- sarekovoj mamifest svaki dan očekuje. Hussarek je vogjama austrijskih stranaka izjavio, da će ovih dana pasti odluka o vrlo važnoj stvari, a to će biti carski manifest, u kojem će se ogla- siti federacija Monarhije. Dodao je, da su grof Tisza, Wekerle, grof Apponyi i grof Andrassy pred kraljem izjevili svoju zabrinutost radi tak- vog manifesta, koji bi izazvao jugoslavensku dr- žavu. Oni za svoju osobu protive se tome da se manifesi izda. No da li će oni omesti kraljeve namjere, to je drugo pitanje. . Iščekujući ovaj manifest i navedene odluk s kojima su suglasni danas svi narodi Monar- hije, osim Magjara, piše lijepo osječka »Na:. Obrana«: 4 ' Dolazi za nas čas borbe, da stresemo što nam se prije pola vijeka nametnulo. , Hrvatski sabor ima u tome poprimiti inici- jativu. Daje mu za to pravo $ 13. zakona o ure- gjenju sabora, a onda na temelju $ 70. nagod- benoga zakona ima pravo tražiti promjenu na- ših odnosa mapram Ugarske, koja je najzad nagodbeni zakon u sto prigoda već sasvim po- gazila. Dalje.bi imalo biti zadaćom našega sabora, zatražiti od kralja, da u svim zemljama slaven- skog juga uspostavi ustav i da sazove sabore svih tih zemalja u tu svrhu, da s hrvatskim sa- borom zajednički upriliče ujedinjenje zemalja slavenskoga juga. To sve treba da se izvrši, prije nego. što otpočnu pregovori o miru, kako će se onda u- stanoviti, ko će u pregovorima učestvovati ispred naroda Monarhije, i naročito slavenskoga juga. U tu svrhu valja što prije provesti opću na- rodnu organizaciju, u kojoj treba da je zastupan sav narod. Preko raznih manjih i većih stranačkih ra- zlika i zadjevica valja sad priteći: radi se o bu- dućnosti svega maroda, i tu treba da smo svi na okupu. * x x Pri zaključku Lista, doznajemo, da je na- javljeni carski manifest izašao dne 17. ov, mj. U isto vrijeme sa manifestom upravljenim austrijskim narodima, obraća se car na ovaj način vojsci i floti : Prema željama svijeh naroda Austrije spajaju se dosljedno tome svi oni u na- rodne države, ujedinjeni u jednu saveznu državu. Dok će se ovako s jedne strane odstraniti zapreke, koje su postojale u za- jedničkom življenju naroda, neka se s drugo strane bez zapreke otvori u budućnosti sl bodna staza zajedničkom djelovanju na ko- rist naroda i otačbine. U ovome vrlo važ- nom momentu obraćam se vojsci i floti. " niti i državnim učiteljima PRAVA CRVENA HRV. ISKA U vašim redovima bila je uvijek nerazri- ješivo spojena vjernost i jedinstvo svih na- roda izmegju sebe. Nepokolebivo je meje pouzdanje, da će duh vjernosti i sloge, koji se je od davnina i sada potpuno udržao, i unaprijed trajati nepromijenjen. Taj duh sačuvajmo. On će biti najdragocjenije na- slijedstvo novih država, njima i meni na korist i diku.:Tim nek Bog upravlja ! Schonbrun, 12/10. 1918. KARLO m. p. Sa ratišta. Na talijanskom ratištu bilo je zadnjih dana na brdskim frontama borbe s izvidnicama. Žešće borbe bile su u predjel: Sedam Općina. Mje- stimice topnički i ophodnički bojevi. Austro-ugarske čete koje se povlače iz Ar. banije, Srbije i Maćedonije. imale su da izdrže zalazničke bojeve i bojeve s bandama, a osobito u prostoru sjevern.: od Niša, gdje je u bojevima učestvovalo i gragjansko pučanstvo. Neprijatelji su zaposjeli Drač, Elbasin, Prizreu, Prištini, Mitrovicu i Niš. ,Na zapadnom ratištu vode se bojevi na raznim dijelovima fronte. Neprijatelj nastavlja svoje napadaje osobito u Flandrji i zapadno od Maase. Razne vijesti. Unapregienje državnih namještenika u Austriji. _ U odboru za dižavne namještenike utvrgjen je u sporazumu sa vladinim zastupnicima tekst naredbe o uračunanju godišta ratne službe. Glavna je tačka ova: Svi gragjanski državni na- mještenici, koji su 1. listopada 1918. bili u ak- tivuoj službi moraju za svaku kalendarsku go- dinu 1914.-1918., u kojoj su bili u gragjanskoj državnoj službi najmanje za 6 mjeseci ili u voj- noj službi za vrijeme gragjanske službe, a imati u najmanju ruku dobre kvalifikacije, biti unapri- Jegjeni za po godine prijem viša beriva, no što su ih imali 1. listopada 1918. Ta naredba staje na snagu 1. listopada 1918. Ona će se primije- i pravnim vježbenicima gragjanskim namješte- ili u službi fondova, i svim drugim državnim nicima u državnoj službi kojima država upravlja, Turska počela s Ententom pregovore o separatnom miru. Kako jedan bečki list saopćuje, upravio je novi turski veliki vezir Tevfik paša na središnje vlasti notu, u kojoj razlaže, da se iscrpila ot- porna snaga Turske. Bugarska koncentrira čete, da u zajednici s antantom udari na Carigrad, pa stoga Turska mora sklopiti zaseban mir. U ovu svrhu traži pristajanje središnjih vlasti. Bečki je izvanjski ured odgovorio, da Turska odgodi svo- Ju odluku, dok ne stigne Wilsonova nota. Tur- ska je unatoč tomu zapodjela s ententom prego- vore o miru, koji se vode u Ateni. Uvjeti Turskoj. »Manchester Giuardian« piše, da se otoman- ska vlada mora odreći svakog suvereniteta nad Sirijom, Palestinom, Mezopotamijom i Armeni- jom. Što će biti s tim područjima, odlučit će se konačno na mirovnom kongresu. Ova će se pod-. ručja promatrati kao nacionalno obitavalište Ži- dova, Armenaca i drugih. Promjena turskog kabineta. gRooi list +Vakir« saznaje, liki vezir Talaat paša predao sultanu kabineta, koja je prihvaćena. Bivšem niku u Londonu, Teik paši, povjereno da upra- vlja poslove, dok se ne obrazuje novi kabinet. Izbor finskog kralja. Sabor je 10, 0. mj. proveo izbor kralja i to aklamacijom tako,-da su se zastupnici igli sa svojih mjesta, osim agraraca i nekoliko re- publikanaca, koji ostaše sjediti. Ovim je zaklju- čkom princ Friedrich Karl Hessenski izabran finskim kraljem, i ustanovljen je slijed, kako će. njegovi nasljednici dolaziti na prijestolje. — Ministar izvanskih poslova grof Burian držao je u odboru za izvanjske poslove ugarske delegacije svoj exposč o sadanjem položaju. — Vladar je k sebi pozvao ministra We- kerla, te mu saopćio, da ne prima demisiju u- garske vlade, jer da uživa njegovo potpuno povjerenje. . »Journal de Geneve« javlja iz Krfa, da se, je srpska vlada ustoličila u Skoplju. je general sej umro u Jekaterinodoru. da je ve- demisiju je posla- ita i i carističke Rese DE KR ra DEE IAA dr časak Br. 705. —. Jedini sin feldmaršala Boroevića utopio se dne 28/9 u Dravu kod Maribora, buduć mu pod nogom pukla trula daska dravskog mosta. — »Vilag« javlja iz Chiassa: ltalija je u posljednje vrijeme sasvim odustaja od zahtjeva da joj se uruče Trst i R jeka. Čežnja je za mi- rom u ltaliji uopće velika. — Javlja se iz Berlina: Prvak mjesnih po- glavica glavnog stožera pl. Ludendorff predao je svoju ostavku, ali su se mierodavni krugovi odlučno izjavili proti iomu, da se prihvati de- misija. — Dne 13. ov. mi. Krali je primio u audi- jenciju ap. Nuncija Valfri di Bonzo. — Siednica Gospodske kuče bit će pa 21. o. mj. u 3 sata po p. Domaće vijesti. Podban Dr. Vinko Krišković is- ključćen iz koalicije. Javljaju iz Zagreba, da je hrv.-srpska koalicija isključila podoana Dr. Kriškovića, jet da se nije držao stranačke disci- pline te je svoju demisiju javio ne samo banu Mihaloviću nego i magjarskom ministru pred- sjedniku Dr. Wekerleu 1 ujedno navoduo pronio u Budimpešti vijesti, da je on jedini prijatelj mo- narhije i centralnih vlasti u Hrvatskoj. Koalicija ga je pozvala, da nakon svoe demisije nastupi dopust, ali se on na taj poziv nije osvrtao, ne- go je i dalje ostao u svom uredu. Zaplijenjena izjava. Cenzura u Zagrebu zaplijenila je u listovima izjavu Jugo- slavena o mirovnim pogodbama, koju je iznio dr. Korošec u parlamentu. : Još samo dva mjeseca — pak će svršiti god. 1918., a učiteljstvu naše ,pokrajine još nije doznačen mi predujam (!) na ratnu pri- pomoć za 1318.! Uprava općine Kotorske. Čitamo u »Smotri Dalm.«: Buduć da upravitelj cpćine kotorske ima sa službenih obzira da bude dru- gamo upotrebljen, povjerilo je Namjesništvo, dogovorno sa Zemaljskim Odborom, dalje vo- gjenje općinskih posala u Koieru umir<vljenom nadučitelju g. Antunu Rossi pok. Andrije, i do- dijelio mu upravni odbor od 6 lica sa savjetu- _ jućim i odlučujućim glasom u poslima vlastitog općinskog djelokruga. Učitelji i činovnici u Hrvatskoj odlučili su u skupštini tražiti dvostruku plaću i dvostruki ratni doplatak. Stanovništvo Trsta. Trst je prije rata brojio 244,655 duša, kasnije je spao na polovicu, a koncem 1917. imao je već 152.740 duša, isto dakle koliko i god. 1890. Otpuštanje vojnika od 49 go. dina. Ministar za zemaljsku obranu Czapp iz- javio je nekim zastupnicima, da će se momčad od 49 godina svakako otpusliti još ove godine. Dapače da je već dao nalog, da se to čim prije izvrši. Zatvor pučkih škola poradi špa. njolske hunjavice. Na prijedlog političke kao zdravstvene vlasti ovlastilo je Pokr. Škol. Vijeće kotarska školska vijeća da privremeno zatvore pučke i gragjanske škole, gdje bi to ra- di haranja španjolske hunjavice bilo potrebito. Ujedno se je Pokr. Škol. Vijeće obratilo Mini- starstvu za bogoštovlje i nastavu, da istu mjeru dopusti i za srednje škole te preparandije. Čitulja. U Makarskoj je preminuo po- žrtovni pučki trudbenik g. Niko Alačević, učitelj u m. Pokojnik se je živom ljubavlju zanimao za svako rodoljubno domovinsko pitanje, i svo- jim radom neumorno po svojim silama dopri- nosio, Naš je dopisnik i predbrojnik od početka izlaženja ovog lista. Bavio se je i knjigom, a privrženo je zagovarao svako korisno pitanje milog mu rodnog kraja. Vječni mu pokoj! Ucvi- jeljenim naše saučešće. Španjolska hunjavica širi se sve to više; U Zadru i u Arbanasima hara nepresta- no. Lijpčnici i ljekarnici ne mogu da odole sil- nom poslu. U Spljetu bude dnevno po 8 do 10 sprovoda. U okolici Sinja, na Braču i po dru- gim otocima takogjer hara, osobito u Milni, gdje je mnogo slučajeva smrti. U Spljetu ima oko tisuća bolesnika, tako da liječnici jedva dospi- jevaju, da pohode svoje bolesnike. Tei štipendije, svaka od godišnjih K 800, raspoložive su kod čtunijkos odbora u Zadru za vrijednije siromašne mladiće iz Dal- macije : 1,a za živinarske nauke u Beču; 2.a za mehanično-tehničke nauke, a 34 za nauke kod više obrtničke škole u Austriji ili u Zagrebu.